Stari grad Vranduk, vjerni čuvar ulaza u srednju Bosnu

Kada prvi put ugledate Vranduk, asocirat će vas na prahistorijska naselja gradinskog tipa, a ipak, prema dosadašnjim arheološkim iskopavanjima, nema pronađenih antičkih ili prahistorijskih iskopina.

Svojim prirodno-geografskim položajem Vranduk je čuvar ulaza u srednju Bosnu pošto leži u samom vrhu strme i nepristupačne klisure. Istovremeno utvrda predstavlja jezgru razvoja ovog pitoresknog naselja.

"Grad se nalazi na vrlo važnom strateškom putu koji je dolinom Bosne iz Visokog vodio ka rijeci Savi od koje je Vranduk udaljen 143 kilometra. Osim vojno-strateških razloga, ovaj put je, naročito u srednjem vijeku i u kasnijim periodima, bio interesantan za trgovce. Ovdje je oduvijek bila brana za prolaz iz srednjeg u porječje gornjeg toka Bosne", navode iz Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine koji su Stari grad u Vranduku proglasili nacionalnim spomenikom BiH 2005. godine.

Prvi put se spominje 1410. godine u pismu dubrovačke vlade ugarskom kralju Žigmundu od 11. marta 1410. godine kada su Ugri osvojili Vranduk i oteli ga od kralja Ostoje. 

"U periodu od XIV. stoljeća do 1463. godine, Vranduk je banski, a zatim kraljevski grad koji je pripadao Kraljevoj zemlji. U to doba je bio i jedini utvrđeni grad u župi Brod", navode iz Komisije. Župa Brod bila je jedna od sedam utvrđenih župa u tadašnjoj Bosni.

Služio je bosanskim kraljevima kao mjesto gdje su primali goste, potpisivali ugovore i izdavali povelje. 

Kroz historiju je često naglašavana vojna funkcija ove utvrde. U XV stoljeću su zbog njegovog strateškog značaja naročito bili zabrinuti kraljevi, a Vranduk je tada bio među najrazvijenijim centrima u Bosni.

"U okolici Vranduka razvio se sustav obrambenih objekata i unutar tih zidina manje naselje 'sotto Vranduch'. Kralj Tomaš Vranduku je posvetio posebnu pažnju: ispod grada je podigao Crkvu sv. Tome, svog zaštitnika, za koju je od pape dobio posebne povlastice, grad je preuredio a bedeme ojačao", navode iz Muzeja grada Zenice.

Grad su više puta pokušale osvojiti Osmanlije. Kada je grad osvojen 1463. godine uz utvrdu je izgrađena i džamija sultana Fatiha koja je imala i vlastiti bunar. Izgrađena je s drvenim dvostranim mahfilom i drvenom munarom. Ima dva ulaza – sa sjeverne i sa zapadne strane.

"Džamija je, kao i svi objekti u Vranduku, imala strmi četverostrešni drveni krov pokriven šindrom. Kasnijim intervencijama džamiji je izmijenjen nagib krova i vrsta krovnog pokrivača", navode iz zeničkog gradskog muzeja.

Vrandučka porodica Imamović imala je najveći broj imama u ovoj džamiji, a porodica i danas čuva berat koji je izdao bosanski velija Silahdar Abdulah-paše u mjesecu muharemu 1195. hidžretske godine (1780/81).

Posebno je interesantno da je austrougarski princ Eugen Savojski zaobišao Vranduk 1697. godine jer ga je bilo teško osvojiti, a iste godine spalio i porušio Sarajevo do temelja.

"Tvrđava je, i pored kasnijih prepravki, sačuvala izvorne oblike, koji podsjećaju na rana rješenja evropskih utvrđenja. U srednjem vijeku je glavna kula bila viša a prostor obora podijeljen zidom. Mala kula i istočni zid naknadno su dograđeni u svrhu zaštite ulaza u tvrđavu. U sklopu obora nalazilo se više objekata različite namjene, a pronađeni su i ostaci 'Dizdareve kuće'", navode iz Muzeja grada Zenice.

Za razliku od velikog broja drugih nacionalnih spomenika u BiH, graditeljska cjelina Vranduk se danas nalazi u relativno dobrom stanju zahvaljujući konzervatorsko-restauratorskim radovima Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa BiH, te Muzeja Zenice.

Danas je Vranduk mjesto koje rado obilaze turisti, kako strani tako i domaći. Spoj historije, prirode i pogleda koji osvaja - čini ga jednim od posjećenijih mjesta u našoj zemlji.  

Kao pozitivnu stranu turističke ponude možemo izdvojiti i to što je utvrda Vranduk uključena u realizaciju svih kulturnih dešavanja u Zenici i Bosni i Hercegovini (Dani evropskog naslijeđa, Dani ašlame, kulturne manifestacije u sklopu sajma ZEPS, pozorišne predstave...), a u velikoj kuli postavljena je velika izložbena postavka. I Turistička zajednica je uvrstila Vranduk u svoj program zbog poboljšanja turističke ponude u gradu i u kantonu.

Brojni arheološki nalazi iz srednjeg vijeka i osmanskog perioda: posude, nakit, novčići, alatke, mamuze itd. koji su pronađeni unutar zidina Starog grada danas se čuvaju u Muzeju grada Zenice.

Osim po historiji, Vranduk se u posljednjih nekoliko godina često pominje i u vezi s izgradnjom hidroelektrane na rijeci Bosni u ovom mjestu. Neke udruge za zaštitu prirode smatraju da je gradnja HE u Vranduku pogrešna. Ukupna investicija za izgradnju hidroelektrane iznosi, prema podacima Elektroprivrede BiH, 127 miliona KM, a finansira se kreditima i sredstvima Javnog poduzeća Elektroprivreda BiH. Početkom novembra 2016. intenzivirani su radovi na izgradnji pomoćnog građevinskog objekta (zagata) u dijelu gdje će biti brana, kojim će tok rijeke Bosne biti preusmjeren i time stvoreni uvjeti za početak radova na iskopavanju jame, odnosno temelja brane, saopćeno je iz JP Elektroprivreda BiH. Planirani datum završetka radova, odnosno puštanja HE Vranduk u pogon, je 11. novembar 2019.