Morbidne prijetnje upućene zaposlenicima MC Srebrenica: Ko će ih zaštititi? Zašto mnogi šute?

Memorijalni centar Srebrenica objavio je Izvještaj o negiranju genocida u Srebrenici 2023. godinu koji je zabilježio 90 slučajeva negiranja genocida u periodu od maja 2022. do maja 2023. godine.

Kao i u prethodnom Izvještaju, najveći negator genocida u Srebrenici prema istraživanju je Milorad Dodik, predsjednik bh. entiteta RS, koji je čak 11 puta na različite načine negirao genocid. Na listi je i predsjednik Hrvatske Zoran Milanović koji je četiri puta negirao genocid.

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine nije podiglo niti jednu optužnicu u vezi sa ovim krivičnim djelom u našoj zemlji iako je to propisano zakonom.

Četvrti na listi je Branimir Kojić, predsjednik Skupštine Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila RS. Kojić je posljednjih nekoliko dana pokrenuo hajku na Memorijalni centar, ponovo negirajući genocid te nakon reakcija na njegove prozivke, zatražio hitan sastanak s predsjednikom entiteta RS Miloradom Dodikom. 

Za njega je izvještaj 'takozvani', a genocid, koji je dokazan međunarnodnim presudama, 'navodni'.

Međutim, sve je krenulo kada je portal Despotovina na svom Facebook profilu objavio izvještaj Memorijalnog centra, a njegove zaposlenike nazvao 'ustašama'.

"Pa kad smo mi porekli genocid? U Srebrenici se u prošlom vijeku desio genocid i dva puta. Prvi put u Drugom svjetskom ratu kada je ubijeno preko 6000 Srba. Drugi put u posljednjem Odbrambeno-otadžbinskom ratu 1992-95. kada je ubijeno preko 3000 Srba, a nekoliko hiljada protjerano iz svojih spaljenih domova.

Malo smo dosadni sa ovim ponavljanjem, ali niko nije odgovarao za ove zločine. To je produženi genocid. P. S. Malo je ovim ustašama što su nas ubijali, malo je što su nam očeve stavili na kolica i proglasili zločincima, malo je što smo mi Srbi koji vijekovima živimo na ovoj zemlji nazivali agresorima, samo nije dovoljno što RS nazivaju genocidnom... Sada je vrijeme da potomke označimo kao koljače, ubice,  genocide, zločince... Nemaju dovoljno, samo previše mržnje!", navodi se u objavi.

Almasa Salihović, PR Memorijalnog centra Srebrenica, kazala je u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba da ovo nisu prve uvrede i prijetnje izrečene na račun uposlenika Memorijalnog centra.

"Nisu ovo prve prijetnje takve vrste, ako ćemo doživljavati zlonamjerne komentare i one koji su ispunjeni govorom mržnje, onda možemo nabrojati mnogo toga. Radi se o tome da je prije nekoliko dana portal Despotovina, čiji je osnivač nekoliko ljudi iz Bratunca i Srebrenice, objavio da je našim izvještajem predsjednik RS najveći negator genocida. 

Ono što je proizašlo iz takvih komentara, je da je Branimir Kojić, uposlenik u Općini Srebrenica, najavio da uskoro izlazi izvještaj 2023. te da on s 'nestrpljenjem' očekuje i izvještaj za 2023. u smislu da je prošle godine bio u top 10 negatora genocida. On je sedam puta negirao genocid u Srebrenici. 

Sve to vrijeme je prozivao jednog od naših kolega kojeg lično poznaje, da on nije kompetentan da pravi izvještaje. Despotovina je sve naše uposlenike nazvala 'ustašama' te da srpsku djecu želimo prikazati kao koljače što naravno nije istina", istakla je Salihović.

Kazala je da MC radi samo na slučajevima u kojima je donesena presuda te da ne prozivaju ljude koji nisu osuđeni za ratne zločine i genocid.

"Memorijalni centar ne radi takve stvari. Nigdje nećete na našim zvaničnim stranicama, a ni u govoru, pronaći takve komentare za osobe srpske nacionalnosti koja nije činila zločine.

Svaki put naglašavaju da je jedini zločin genocida onaj u Drugom svjetskom ratu počinjen nad Srbima. Činjenica je da su mnogi mediji prenijeli naš izvještaj, što je bio razlog da gospodin Kojić promijeni priču i kaže da se 'ne osjeća sigurno' te da je njemu stavljena meta na čelo. 

Upravo se dešava suprotno. Mi se nalazimo na teritoriji entiteta RS iako smo državna institucija. Nalazimo se na tlu gdje gotovo cijeli politički vrh negira genocid. Očito je jasno kome je stavljena meta na čelo - našem kolegi i još više od 20 osoba koje su radile na izvještaju", istakla je u razgovoru za Radiosarajevo.ba.

Problem je, kako kaže što policija, niti Policijska uprava Zvornik niti Bratunac, ne reaguju na ovakve prijetnje kada su u pitanju napadi na Bošnjake. 

Podsjetila je na hapšenje povratnika Mirsada Omerovića koji je uhapšen zbog komentara na društvenim mrežama 11. jula.

Direktor Memorijalnog centra Emir Suljagić kojeg su pomenute osobe prozivale te govorile da je njegov otac dezerter.

"Kao čovjek, volio bih da je i moj otac bio dezerter, pa da kao očevi nekih od meni poznatih današnjih patriota sa grčkih i turskih plaža, može gledati svoju unučicu kako raste. Ko god želi da bude šehid, bujrum mu moje radno mjesto. Meni je šehida za jedan život dovoljno.

Kao građanin, moram vam objasniti da za razliku od Jasmina Mulahusića, Branimir Kojić nema samo tastaturu, nego iza sebe ima organizaciju koja je na budžetu entitetskih vlasti. I kada on stavi nekome metu na čelo, kao što je stavio Edinu Ikanoviću, to nije šala.

Ali, kad Mulahusić napiše nešto u društvenim medijima digne se - s pravom - kuka i motika. Kada službenicima Srebrenica MC prijete ljudi poput Kojića, vlada potpuna tišine. Nigdje nikoga osim nas samih, ponovo prepuštenih samih sebi. Dakle, ako ne možete pomoći, barem šutite", kazao je Suljagić.

I nakon što su mediji izvještavali o napadu na Memorijalni centar, reakcije ili bar riječi podrške političara koji se izjašnjavaju kao Bošnjaci ili Bosanci, su oskudne. Oglasio se reis-ul-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović, potpredsjednik RS Ćamil Duraković, ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH Sevlid Hurtić i još nekoliko pojedinaca. Ostali šute. 

O portalu Despotovina

Portal Despotovina djeluje ni manje, ni više do uz pomoć Ministarstva vanjskih poslova i Ministarstva kulture i informisanja Republike Srbije.

O tome šta je Despotovina.info, pokušalo je objasniti uredništvo ovog portala koji djeluje uz podšku Vlade Srbije, i to u svojevrsnom uvodniku.

Redakcija nije objavila impresum, pa se ne zna ko je urednik ovog 'medija', ali stavove ne kriju:

"'Despotovina' - to je prostor u našim glavama. "Despotovina" nije imaginarni, već sasvim realan prostor, koji je izražen jednom riječju, jednim simbolom našeg postojanja. A gdje mi to živimo i gdje se to nalaze naše glave? U kulturnom, duhovnom i civilizacijskom prostoru koji spaja srpske zemlje sa ove i one strane rijeke Drine. "Despotovina" je iskorak i sažimanje tog jednog i drugog prostora. 'Despotovina' je naš vapaj i težnja prema tom sažimanju. Ovdje smo da bi oštrili zube i pogled, da bi nam se povećala pažnja i udvostručile snage. Mi se ne pitamo dječijom hranom, nego tvrdim hljebom", navodi se u svojevrsnom manifestu.