Svjetski dan štednje se obilježava danas: Pogledajte kako su štedili stanovnici BiH u prošlosti

0
A. Be.
Svjetski dan štednje se obilježava danas: Pogledajte kako su štedili stanovnici BiH u prošlosti

Svjetski dan štednje se obilježava u četvrtak, 31. oktobra 2024. godine, a njegovi počeci su zabilježeni tokom Prvog međunarodnog kongresa štedionica, na isti dan, 1924. godine u Milanu.

Sa vremenom, koncept štednje je postao popularan kao metoda da se obezbijedimo za "crne dane". Štednja je jedan od elementarnih dijelova finansijske pismenosti. 

Finansijska pismenost jeste sposobnost pojedinca da razumije i koristi različite finansijske vještine, kao što su upravljanje budžetom, štednja, investiranje i donošenje informisanih odluka. Ova pismenost je ključna za postizanje finansijske stabilnosti i nezavisnosti.

Novi detalji akcije spašavanja meteorologa na Bjelašnici: Poznato ko sve učestvuje u potrazi

Jedan od osnovnih aspekata finansijske pismenosti je upravljanje budžetom, što podrazumjeva razumjevanje prihoda i rashoda, kao i sposobnost planiranja i praćenja troškova. Time se izbegava prekomerno zaduživanje.

Takođe, štednja igra važnu ulogu: bitno je imati ušteđevinu za hitne slučajeve, ali i za dugoročne ciljeve. Različite opcije štednje, poput štednih računa i obveznica, pomažu u izgradnji finansijske sigurnosti.

Rast inflacije, sistem nepravedne raspodjele bogatstva i drugi faktori, značaj štednje je ojačao širom svijeta, pa tako i u Bosni i Hercegovini. Mnogi stanovnici Bosne i Hercegovine, uslijed agresije na Bosnu i Hercegovinu, izgubili su značajan dio svoje štednje, neki i potpuno, te imovinu. Danas, ratovi koji se vode između Rusije i Ukrajine, te Izraela i zemalja u regionu, izazvala je ponovo intenziviranje promišljanja o štednji kako u svijetu, tako i Bosni i Hercegovini. 

Građani Bosne i Hercegovine žele, ali najčešće ne mogu da štede. Teška ekonomska i socijalna situacija u kojoj se nalaze, prezaduženost kreditima, te drugi faktori koji uvjetuju razvoj štednje, nameću pitanje da li je moguće štediti u Bosni i Hercegovini u trenutnim uslovima?

Prosječna plaća isplaćena u Federaciji BiH za juli 2024. iznosila je 1.387 KM (posljednji podatak objavljen od Federalnog zavoda za statistiku). Minimalna plaća prema odluci Vlade FBiH je 619 KM. Pokrivenost sindikalne potrošačke korpe prosječnom plaćom je 44,3 posto. Pokrivenost sindikalne potrošačke korpe minimalnom plaćom je 19,8 posto.

"Jedna prosječna plata samo za hranu. Taj primjer nemamo u okruženju. U Njemačkoj 30 posto jedne prosječne plate ide na hranu. Odričemo se se svega i svačega. Odričemo se obrazovanja, kulture, sporta, higijene", rekao je Marin Bago, predsjednik Udruženja potrošača 'Fortuna', u oktobru 2024. godine. 

Štednja kroz historiju Bosne i Hercegovine

Bosanci i Hercegovci su uvijek štedili. Bosanskohercegovačka narodna udruženja koja su počela da se stvaraju početkom XIX. vijeka u Bosni i Hercegovini, radila su na opismenjavanju naroda, ali i podizanju finansijske svijesti istih zbog promjene ekonomskih tokova. Neki su opismenjavanje radili poslovicama, dok su drugi provodili svojevrsno istraživanje u narodima gdje su saznavali stvari i potencirali razvoj štednje. 

Jedan od takvih je primjer iz lista jednog udruženja iz 1893. godine u kojem se navodi da:

"Dok je bilo novaca i zemlje, živilo se gospodski, trošilo se za nepotrebne stvari, novac se gotovo sipao (...) U svakom bi gospodarstvu geslo moralo biti štednja. Štednja je osnov i svemu državnomu gospodarstvu. Države koje nemaju te riječi upisane u svome državnom tefteru, moraju propasti. Tako je i s pojedincima."

Historijski arhiv BiH je u četvrtak, 31. oktobra 2024. godine, objavio sliku iz banke Gajret, dioničarskog društva Sarajevo, u kojoj se navodi potvrda o uplati 10 dionica na 1000 dinara, iz 1922. godine.

Historijski arhiv Sarajevo: Potvrda o štednji u banci Gajret

Još jedan primjer navodi se iz lista drugog društva iz 1934. godine, a kaže:

"Selјak, zanatlija, trgovac i činovnik se lakomisleno zadužuje. Svakoga je zahvatila želјa za bolјim životom, a mogućnost zarade ne samo da se nije povećala već se smanjila. O tome se ne vodi računa. Velika se mudrost krije u onoj narodnoj izreci: 'Protegni se prema pokrivaču'. Mi zaboravlјamo, da nam se pokrivač u današnjoj teškoj krizi silno skupio i okraćao, pa se protežemo kao nekad kad je pokrivač bio dug"

Štednja je prezervacija onoga što imamo za budućnost, dobra navika i odlika čovjeka sa kojom nećemo propasti. Ali nekada se treba i opustiti, živjeti i priuštiti sebi ono što želimo, koliko možemo i kada možemo, jer život je jedan.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (0)

/ Povezano

/ Najnovije

Podijeli članak