Sve veze Dodika i Rusije: Sastanci s Putinom, afere "Ikona" i "kilogram zlata", "Noćni vukovi"...

Dok Europska unija (EU) zaoštrava izolaciju Rusije, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) čini upravo suprotno.

Milorad Dodik trebalo bi da se 20. septembra u Moskvi sastane sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Posjetu je potvrdio novinarima 8. septembra u Banjoj Luci, piše Radio Slobodna Evropa.

Tada je rekao da ima "potvrdu da ćemo graditi dvije gasne termoelektrane koje će biti sigurna garancija naše energetske stabilnosti u budućem periodu".

Posjetom Moskvi Dodik će postati jedan od rijetkih visokih zvaničnika neke države koji će se dva puta sastati sa ruskim liderom od napada Rusije na Ukrajinu, u februaru ove godine. Prvi susret je bio u junu, u Sankt Peterburgu, na Međunarodnom ekonomskom forumu.

Osim susreta sa Dodikom, član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske (RS, jedan od dva bh. entiteta) i lider najveće partije u RS, Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), od početka ruske invazije često se sastaje sa ruskim ambasadorom u BiH, Igorom Kalabuhovim.

Dodik, koji je u prethodnih 16 godina obavljao funkcije predsjednika Vlade RS, predsjednika RS i člana Predsjedništva BiH, protivi se pridruživanju BiH sankcijama koje je EU nametnula Rusiji zbog invazije.

Obzirom na veto koji je Dodik uložio u Predsjedništvu na sve kaznene mjere prema Rusiji, očigledno je da se i one sankcije koje su usvojene, ne mogu provesti.

Na opštim izborima u BiH, zakazanim 2. oktobra, vidjeće se i koliko je Dodiku, koji je ovog puta kandidat za predsjednika RS, i njegovoj političkoj opciji donijela proruska retorika i bliskost sa ruskim čelnicima koje je izolovala EU.

Međutim, ono što je nesumnjivo, privredna zavisnost BiH, kao i njenog entiteta, nije nepremostiva.

Investicije iz 27 zemalja članica EU bloka čine 64 odsto ukupnih stranih investicija u BiH, dok se ruske investicije svode na manje od četiri odsto.

U RS, Rusija je na petom mjestu kao investitor, iza susjedne Srbije, članica EU Italije i Austrije, te Velike Britanije.

Sumnjiva prodaja naftne industrije

Poput mnogih država Evrope, daleko najsnažnije uporište Rusije u BiH je u naftnoj industriji, konkretno, u Optima grupi, najvećoj naftnoj kompaniji u BiH.

Ta grupacija se bavi svim poslovima od nabavke sirove nafte, preko njene prerade do veleprodaje i distribucije.

Nalazi se 100 odsto u vlasništvu ruskog "NeftegazInKora", koji je ćerka firma "Zarubežnjefta", ruske državne kompanije zadužene za poslove sa naftom u inostranstvu.

Nastala je 2008., spajanjem mreže pumpi "Petrol", Rafinerije nafte Brod i Rafinerije ulja Modriča, koje su godinu dana ranije prodati Rusima, prilikom Dodikove posjete Moskvi u svojstvu premijera RS.

Još tada je Transparency International (TI) BiH upozoravao na netransparentnost i štetnost ugovora o prodaji naftne industrije, i utvrdio čak 44 sporne tačke.

Naime, prema zaključku Konkurencijskog vijeća BiH, Zarubežnjeft je po tadašnjim podacima bio vlasnik samo 40 odsto NeftegazInKora, dok su po 20 odsto držale kompanije "Invest-tehnologije", "Nepat" i "Junik Development", čija vlasnička struktura je do danas ostala nepoznata.

Kada se privatizacija naftne industrije ponovo aktuelizovala 2014., na sjednicama entitetskog parlamenta, TI BiH je podsjetio na ovo.

"(Ostavljen je) prostor za sumnju da većinski vlasnici Rafinerije nisu ruske kompanije niti Ruska Federacija, kako se javnosti predstavlja, već upravo najviši nivo vlasti RS-a, koji je i proveo u proces kriminalne privatizacije ili lica usko povezana sa vlašću", navodi se u tadašnjem saopštenju.

"Optima grupa" je danas 100 odsto u ruskom državnom vlasništvu.

Ruske investicije – nafta i malo šta drugo

Prošle godine, investicije iz Rusije u RS-u su bile negativne, prema podacima Agencije za strane investicije BiH (FIPA).

Negativan iznos investicija u RS-u može se odnositi na zadržane zarade, obaveze na osnovu zaduženja, ili poslovanje kompanija sa gubitkom. Investicije u Federaciju BiH (2017. - 2021.) iznosile su 5,2 miliona KM.

One su iznosile -94,6 miliona maraka (oko 47,3 miliona evra), a iz FIPA-e navode da se radi o mogućim obavezama na osnovu zaduženja.

Zaključno sa decembrom 2021., u RS-u je iz Rusije ukupno investirano 453 miliona maraka (oko 227 miliona evra) što ovu državu čini petim investitorom u taj bh. entitet.

Investicije u oblasti naftne industrije predstavljaju skoro kompletan investicioni profil Rusije u BiH, konkretnije, u RS-u.

Gdje Rusija investira u BiH?

U odnosu na RS, ruske investicije u entitetu Federacija BiH su zanemarljive. Investirano je 4,4 miliona maraka (oko 2,2 miliona evra).

Dodik je u aprilu 2014. godine najavio da je dogovoren kredit sa komercijalnom bankom iz Rusije, te da će uskoro stići prva tranša od 70 miliona evra, a nakon nje i dodatnih 250 miliona evra.

Uslovi ovog kredita nikad nisu objavljeni javnosti, kao ni to da li je novac stigao na račune RS-a.

Poslovi sa ruskim oligarsima

Kompanija "Comsar Energy" u vlasništvu ruskog milijardera Rašida Serdarova, pokušava godinama da izgradi termoelektranu "Ugljevik III" na sjeveroistoku BiH.

Firma je 2013. godine dobila koncesiju za izgradnju elektrane, i trebalo je da je gradi pomoću bankovnih kredita iz Kine, ali taj izvor sredstava više nije dostupan, jer Kina prekida finansiranje izgradnje termoelektrana na ugalj u inostranstvu.

Ipak, iz "Comsara" je u julu za Radio Slobodna Evropa (RSE) potvrđeno da oni ne odustaju od projekta. Do sada se od pripremnih radova nije odmaklo.

Tri dozvole i dvije tužbe za spornu termoelektranu u Ugljeviku

Serdarov i Milorad Dodik su 2014. zajedno položili kamen temeljac za izgradnju Hidroelektrane "Mrsovo" na rijeci Lim u opštini Rudo, na istoku BiH.

Izgradnja hidroelektrane još nije počela, a koncesija koju je izdala Vlada RS-a važi do 2062. godine.

Serdarov je 2011. godine, kao značajan investitor u BiH, odlukom Vijeća ministara, dobio bh. državljanstvo.

Oleg Burlakov je prošle godine preminuo od korona virusa, a njegova firma "Privredni preporod" je prije deset godina željela da otvori rudnik mrkog uglja kod Novog Grada, na sjeverozapadu BiH.

Taj posao se pokrenuo sa "mrtve tačke" početkom ove godine, a koncesija na eksploataciju uglja važi još dvije decenije.

Zbog pregovora o rudniku, Burlakov je posjetio Banju Luku 2018. godine.

Ruski biznismen se prvi put pojavio u BiH 2008. kada je kupio fabriku boja i lakova "Terpentin" iz Višegrada, na istoku BiH, koja je ponovo proradila 12 godina kasnije.

Burlakov je tada bio zainteresovan i za banjalučki "Unis – Valjaonicu hladno valjanih traka", Fabriku motora "Famos" u Istočnom Sarajevu, rudnik Ljubiju kod Prijedora i rudnik Miljevinu kod Foče, ali bez konkretnih rezultata.

Afera 'Kilogram zlata'

Burlakov se našao u žiži javnosti 2015. godine kada je bivši ambasador BiH u Rusiji, Gordan Milinić, optužio Milorada Dodika da je kao premijer RS od Burlakova kao mito primio zlatnu polugu od jedan kg.

Milinić je za BN televiziju ustvrdio da je pred njegovim očima ruski biznismen Dodiku uručio "lijepo upakovan kilogram zlata".

On je kasnije bio ispitan pred Tužilaštvom BiH, koje je pokrenulo istragu, ali je prijava protiv Dodika na kraju odbačena.

Politički odnosi i afera 'Ikona'

Tokom posjete Moskvi 2007. Dodik je imao jedan od prvih susreta sa ruskim šefom diplomatije, i danas aktuelnim, Sergejom Lavrovim. Između ostalog, razgovaralo se i o kupovini naftne industrije RS-a.

Kasnije su se redovno sastajali, a saradnja koja je zasnovana na ideji produbljivanja privredne uvezanosti, sve je više prostora dala političkom povezivanju.

Unutar političkog procesa pamti se posebno afera iz 2020. Naime, dvije godine nakon što je prvi put posjetio Banjaluku, Lavrov je ponovo posjetio RS, ovaj put Istočno Sarajevo.

Prilikom sastanka sa Dodikom je istakao da je Dejtonski mirovni sporazum temelj BiH, ali je taj dolazak ostao u sjeni afere "Ikona".

Naime, Dodik je Lavrovu poklonio pozlaćenu ikonu staru 300 godina, za koju ukrajinske vlasti tvrde da je porijeklom iz Luganska, grada na istoku te zemlje koji je još tada bio pod kontrolom proruskih separatista. Ikona je vraćena Dodiku, a istraga o ovom slučaju je još u toku.

Rusija već godinama podržava RS u Savjetu bezbjednosti UN-a i često se protive izvještajima visokog predstavnika o stanju u BiH.

U junu 2021. godine, Rusija je u Savjetu bila protiv izbora Christiana Schmidta za novog predstavnika međunarodne zajednice u BiH. Prema ukazu ruskog premijera iz maja ove godine, ta država planira da u Banjaluci izgradi Kancelariju svoje ambasade.

RSE je u maju slao upit na adresu Ambasade čime će se baviti ova Kancelarija, na šta nije odgovoreno.

Redovni sastanci sa Putinom

Posljednjih godina, na funkciji predsjednika RS-a, ili kao član Predsjedništva BiH, Dodik se često sastajao direktno sa ruskim predsjednikom. Od 2014., to se dešavalo svaki septembar pred izbore, osim 2020. koju je obilježila pandemija korona virusa.

Prema podacima zvaničnog Kremlja, Dodik se tri puta sastao sa Putinom u Sankt Petersburgu na Međunarodnom ekonomskom forumu, dva puta su se sastali u Moskvi, te po jednom u Sočiju nakon trke Formule 1 i u Beogradu, prilikom zvanične posjete ruskog predsjednika Srbiji.

Prema zvaničnim transkriptima sastanaka, dostupnim na sajtu Kremlja, razgovori su se, uglavnom, bazirali na podršci Rusije Republici Srpskoj, kao i ekonomskoj saradnji.

Održavani su u Rusiji, osim onog u Beogradu 2019. godine, tokom Putinove zvanične posjete Srbiji.

Nakon posljednjeg sastanka, u Sankt Peterburgu 19. juna, Putin je poručio da su odnosi Rusije i BiH "složeni zbog podrške BiH za sankcije protiv Rusije", ali da je Rusija svjesna Dodikove pozicije, te da je cijene.

Član bh. Predsjedništva je tada odgovorio da se nastavlja saradnja sa Rusijom, da rusko gorivo "nema alternativu", te da "razumije kontekst" situacije u Ukrajini.

Razgovor sa Lavrovim nakon invazije

Ubrzo nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, u februaru, bh. Ambasada te zemlje je na Facebooku objavila da su razgovarali Dodik i Sergej Lavrov.

Naveli su da je "obavljena razmjena mišljenja o implementaciji dogovora nastalih nakon sastanka predsjednika Ruske Federacije Vladimira Putina i Milorada Dodika u Moskvi u decembru 2021. godine, te da su "zacrtani koraci za intenziviranje napora u tom pravcu".

Zvanični Kremlj nije izdao saopštenje o decembarskom sastanku, ali ga je naknadno potvrdio.

Dodik je nakon povratka iz Moskve izjavio za Radio-televiziju Republike Srpske (RTRS) da je Putina upoznao o situaciji o BiH, kao i sa željama za vraćanje nadležnosti sa BiH na RS, o čemu se, u međuvremenu, odustalo.

Dodik je vlasnik ruskih državnih odlikovanja, Ordena družbe i Ordena Petra Velikog sa lentom, dok mu je ruski patrijarh Kiril uručio odlikovanje Fonda jedinstva pravoslavnih naroda.

Sverusko prisustvo u BiH

Odlikovanja su išla i u suprotnom smjeru. Dok je bio predsjednik RS-a, 2018. godine, Dodik je dodijelio Orden RS-a na ogrlici, najviše odlikovanje u ovom bh. entitetu, ruskom šefu diplomatije Sergeju Lavrovu, kao i Valentini Matvijenko, predsjednici Savjeta Federacije Federalne skupštine Rusije.

'Noćni vukovi' i Dodik

Ruska motociklistička grupa bliska Putinu, "Noćni vukovi", bliska je i Dodiku.

Imaju svoje članove u RS-u, a redovni su posjetioci parade povodom Dana RS-a, koji se obilježava 9. januara, a koji je Ustavni sud BiH dva puta proglasio neustavnim.

Vođa ove grupe, Aleksandar Zaldostanov "Hirurg", povodom Dana RS-a 2018., dobio je od Dodika Orden časti sa zlatnim zracima "za naročito isticanje i afirmaciju ljudskih prava, toleranciji među ljudima i narodima, vladavini prava i sloboda, kao i jačanju prijateljskih odnosa između Ruske Federacije i Republike Srpske".

"Vukovi" i Zaldostanov se nalaze na crnoj listi Sjedinjenih Država od 2014. godine, zbog umiješanosti u tadašnje sukobe u Ukrajini. Predstavnici ove grupe su Dodiku 2014. poklonili prsluk i džemper sa grbom RS-a i "Noćnih vukova".

Rusko-srpski hram u Banjoj Luci

Već četiri godine, u Banjoj Lluci se gradi rusko-srpski hram i kulturni centar. Prema najavama, u centru bi trebalo bi da se izučavaju ruski jezik i drugi sadržaji. Dodik je zajedno sa sveštenstvom Banjalučke eparhije Srpske pravoslavne crkve u junu obišao gradilište hrama, koji će biti posvećen ruskoj carskoj porodici Romanov.

Tada je istakao da je u hram uloženo oko 10 miliona evra, te da se očekuje da bi spoljašni radovi mogli biti gotovi iduće godine. Projekat je odlukom entitetske Vlade od 10. februara stavljen na listu prioritetnih za finansiranje iz budžeta.