Od Keljmendija do Tintora: Sudske presude koje su obilježile 2018. godinu

Na samom početku ove godine, u mjesecu januaru, Kantonalni sud u Tuzli potvrdio je prvostepenu presudu kojom je bivši pomoćnik ministra industrije, energetike i rudarstva u Vladi Tuzlanskog kantona  Bahir Imamović osuđen na 20 mjeseci zatvora.

Sud Bosne i Hercegovine osudio je u ovom mjesecu Slobodana Karagića na 12 godina zatvora za ratni zločin protiv civilnog stanovništva počinjen 1992. na području Doboja.

Prema presudi, Karagić je proglašen krivim da je, sam ili zajedno s drugima, u ljeto 1992. godine silovao oštećene K-1 i K-2, koje su u to vrijeme bile maloljetne, kao i da je učestvovao u nezakonitom hapšenju i zatvaranju trojice muškaraca bošnjačke nacionalnosti.

Općinski sud u Sarajevu donio presudu kojom je Lejlu Hatić, Hilmiju Garibovića, Kemala Trlu i Nihada Škoru osudio na zatvorske kazne zbog krivičnog djela iznude.

Lejla Hatić, koja je inače supruga Mirze Hatića, osuđena je na jedinstvenu zatvorsku kaznu od pet godina i četiri mjeseca. Garibović, koji je već ranije hapšen, osuđen je na pet godina i devet mjeseci zatvora. Detalji presude Trli i Škori nisu objavljeni.

Dražan Knezović, zvani Gega, osuđen je na 19 godina zatvora zbog ubistva Stojke Grubišić (79), počinjenog u martu 2016. godine. 

Knezović je proglašen krivim da je staricu ubio u njenom stanu u mostarskom naselju Rudnik. Odbila mu je dati pare, pa je došlo do naguravanja, a nakon toga je zgrabio njene igle za pletenje i kuhinjski nož te staricu odgurao u spavaću sobu.

Presudu mu je na ponovljenom suđenju izrekao Kantonalni sud u Mostaru.

Februar 2018.

Prvog februara, Naser Keljmendi je proglašen krivim zbog neovlaštenog posjedovanja narkotika te je osuđen na šest godina zatvora pred Osnovnim sudom u Prištini. 

Sudsko vijeće Osnovnog suda u Prištini proglasilo je Nasera Keljmendija krivim po 8. tački optužnice koja ga tereti da je stavio u promet 25 kilograma narkotičke supstance, bijeli heroin, sa osobom K2.

Keljmendi je oslobođen optužnice za organizovani kriminal, po ostalim tačkama optužnice, a oslobođen je i tačke optužnice za organizovanje ubistva Ramiza Delalića ili lišavanja života Ramiza Delalića, koje je navodno počinjeno 2007. u Sarajevu.

Sud Bosne i Hercegovine oslobodio je prvostepenom presudom Gorana Sarića optužbe za genocid počinjen u Srebrenici.

"Iz provedenih dokaza Sud nije mogao van razumne sumnje utvrditi da je optuženi znao za genocidnu namjeru glavnih izvršilaca”, kazao je Staniša Gluhajić, predsjedavajući Sudskog vijeća.

Mart 2018.

Nakon gotovo dvije godine suđenja u slučaju pljačke Raiffeisen banke u sarajevskom naselju Ilidža i ubistva bicikliste Keme Bašića, Amel Sejfović i drugi osuđeni su na 26 godina zatvora.

Riječ je o prvostepenoj presudi Kantonalnog suda u Sarajevu, koju je izrekla predsjedavajuća Sudskog vijeća Žana Knežević.

Amel Sejfović, Alma Sejfović i Arif Hajradinović osuđeni su na 26 godina zatvora, dok je Anel Hajrović oslobođen optužbi.

Amel Sejfović osuđen je na 14 godina i 6 mjeseci zatvora, Arif Hajradinović na 8 godina i 6 mjeseci, te su osuđeni za teško krivično djelo protiv sigurnosti i imovine, dok je Alma Sejfović osuđena na tri godine zatvora za razbojništvo.

April 2018.

Sud Bosne i Hercegovine osudio je Edina Sakoča na pet godina zatvora za pomaganje u ubistvu dva civila srpske nacionalnosti u mjestu Počitelj, općina Čapljina.

Prema drugostepenoj presudi, Sakoč je osuđen da je dovezao pripadnika Hrvatskog vijeća obrane (HVO) na mjesto, gdje su ubijena dva civila, nakon čega je pomogao da tijela iznese ispred kuće, a koja su kasnije zapaljena.

Vojislav Šešelj, pretresom pred Žalbenim vijećem Mehanizma za međunarodne krivične sudove (MMKS), proglašen je krivim za tačke 1, 10 i 11 optužnice, te u Haagu osuđen na deset godina zatvorske kazne, uz napomenu da je kaznu već odslužio.

Maj 2018. 

Apelaciono vijeće Suda BiH potvrdilo je prvostepenu presudu kojom je Saša Savinović osuđen na osam godina zatvora za zločin protiv čovječnosti počinjen 1993. u Mostaru.

Prema prvostepenoj presudi iz oktobra 2017. godine, Savinović je, kao pripadnik Antiterorističke grupe (ATG) “Kažnjenička bojna – Benko Penavić”, od maja 1993. do kraja iste godine učestvovao u progonu čineći ubistva i prisilno preseljenje civilnog bošnjačkog stanovništva na području Mostara.

Sud Bosne i Hercegovine, Odjel II za organizirani kriminal i privredni kriminal, izrekao je oslobađajuću prvostepenu presudu Fahrudinu Radončiću, a osim njega Sud BiH je,  prema svim tačkama optužnice oslobodio i Bakira Dautbašića, Bilsenu Šahman i Zijada Hadžijahića.

Oni su bili optuženi za ometanje rada pravosuđa, zastrašivanje i utjecaj na svjedoke. Presudu je izrekla predsjedavajuća Sudskog vijeća Hasija Mašović, a riiječ je o procesu koji je trajao više od dvije godine.

Juni 2018.

Kantonalni sud u Sarajevu je tokom izricanja presude Ibrahimu Jusufraniću i Branislavu Petroviću koji se terete za zloupotrebu položaja i ovlasti te krivotvorenje isprave dok su bili na čelu KJKP GRAS saopćio da se odbija optužnica Tužilaštva KS-a. 

Optužnica je teretila Jusufranića i Petrovića da su od 2001. do polovine 2006. godine, kao odgovorne osobe, zloupotrijebili svoje službene položaje i ovlaštenja te nanijeli štetu budžetu Kantona Sarajevo.

Vijeće Odjela I za ratne zločine Apelacionog odjeljenja Suda BiH u krivičnom predmetu protiv optuženih Nasera Orića i Sabahudina Muhića, nakon održane sjednice vijeća Apelacionog odjeljenja, donijelo je drugostepenu odluku kojom se uvažava žalba Tužilaštva BiH te se presuda Suda BiH od 9. oktobra 2017. godine ukida i određuje održavanje pretresa pred vijećem Apelacionog odjeljenja Suda BiH.

Kantonalni sud u Mostaru izrekao je osuđujuću presudu Mati Aničiću i Erhardu Pozniću, dok je Ivan Škutor oslobođen optužbi za ratni zločin počinjen nad civilima i ratnim zarobljenicima iz zgrade "Vranica". Mato Ančić i Erhard Poznić dobili su po godinu kazne zatvora.

Četvrti optuženi u predmetu "Vranica" Željko Đidić od ranije se nalazi u bjekstvu, u Republici Hrvatskoj. Proces protiv njega je razdvojen, s obzirom na to da je u Hrvatsku pobjegao 2011. godine i još nije dostupan bh. organima gonjenja. 

Riječ je o masakru nad zarobljenim pripadnicima Armije BiH kojeg su počinili pripadnici HVO-a nakon vojne akcije zauzimanja Komande 4 korpusa Armije BiH u zgradi "Vranica" 9. maja 1993. godine u zapadnom dijelu Mostara.

Pripadnici HVO-a u zgradi Vranica u Mostaru zarobili su, a kasnije, poslije višekratnog mučenja i batinanja u objektu Mašinskog fakulteta u zapadnom dijelu Mostara, brutalno likvidirali 13 pripadnika Armije. Za tijelima trojice još uvijek se traga.

Juli 2018.

Mustafa Đelilović, Fadil Čović, Mirsad Šabić, Nezir Kazić, Halid Čović, Bećir Hujić, Šerif Mešanović i Nermin Kalember su u Sudu BiH osuđeni na ukupno 60 godina zatvora zbog ratnih zločina počinjenih nad srpskim i hrvatskim stanovništvom.

Sudsko vijeće proglasilo ih je krivim za ratni zločin protiv civilnog stanovništva u logorima na području sarajevske općine Hadžići, počinjen od maja 1992. do januara 1996. godine.

Sud BiH je trojicu bivših pripadnika Armije BiH osudio na ukupno 16 godina zatvora za silovanje maloljetnice u sarajevskom naselju Velešići u maju 1993. godine.

Nepravosnažnom presudom je Elvir Muminović osuđen na šest godina zatvora, dok su Samir Kešmer i Mirsad Menzilović osuđeni na po pet godina zatvora.

Predsjedavajući Sudskog vijeća Kantonalnog suda u Sarajevu Igor Todorović izrekao je polovinom mjeseca jula nepravomoćnu, oslobođajuću presudu za Ljubu i Bekriju Seferovića u slučaju Dženan Memić.

Podsjećamo, 8. februara 2016., Dženan Memić je stradao dok je s djevojkom Alisom šetao Velikom alejom na Ilidži. Memić je sedam dana kasnije preminuo 15. februara na KCUS-u, a od tada je trajalo suđenje u slučaju njegove tragične smrti.

Ljubo Seferović i njegovom otac Bekrija bili su optuženi za teško krivično djelo protiv sigurnosti javnog saobraćaja, te za krivična djela neukazivanje pomoći osobi povrijeđenoj u saobraćajnoj nesreći i sprečavanje dokazivanja u slučaju Dženan Memić.

Apelaciono vijeće Suda BiH osudilo je bivšeg zamjenika komandanta odreda "Zulfikar" Armije BiH Nihada Bojadžića na deset godina zatvora za zločine nad civilima i ratnim zarobljenicima hrvatske nacionalnosti u Jablanici.

Bojadžić je proglašen krivim da je skupa sa drugim vojnikom Armije BiH počinio silovanje 1993. godine i za to mu je izrečena kazna zatvora od šest godina.

Presudom je po devet tačaka optužnice proglašen krivim za neočovječno postupanje, maltretiranje i zlostavljanje ratnih zarobljenika - pripadnika Hrvatskog vijeća obrane - u Jablanici i za to mu je izrečena kazna od pet godina zatvora.

Apelaciono vijeće je Bojadžiću za ova dva djela izreklo jedinstvenu kaznu od deset godina zatvora.

 August 2018.

Bivši predsjednik Kriznog štaba općine Vogošća Jovan (Joja) Tintor osuđen je prvostepenom presudom na 11 godina zatvora za zločine počinjene u proljeće i ljeto 1992. godine u Vogošći.

Sud BiH utvrdio je da je Tintor počinio zločin protiv čovječnosti i učestvovao u udruženom zločinačkom poduhvatu s ciljem progona stanovništva nesrpske nacionalnosti sa područja Vogošće.

Septembar 2018.

Državni sud osudio je Milisava Ikonića na devet godina zatvora zbog višestrukog silovanja na području Rogatice u julu 1992. godine, dok je Zorana Ilića oslobodio krivice za isto djelo.

Kantonalni sud u Sarajevu izrekao je Sanjinu Sefiću zatvorsku kaznu od 14 i po godina.

Sanjin Sefić bio je optužen za teško krivično djelo protiv sigurnosti javnog saobraćaja i krivično djelo neukazivanja pomoći povrijeđenoj osobi nakon saobraćajne nesreće.

U ovom predmetu optuženi su bili i Sanjinova sestra Sara Sefić, Dino Alić, Amar Salihović i Saud Nišić, koji su se teretili za pomaganje počinitelju nakon počinjenja krivičnog djela - svi su oslobođeni krivice.

Oktobar 2018.

Sud BiH osudio je četvoricu bivših pripadnika Armije BiH na ukupno 27 godina zavora zbog zločina nad civilima zatočenim u mjestu Kruščica kod Viteza 1993. godine.

Minet Akeljić i Šaban Haskić su osuđeni na po sedam godina zatvora, Senad Bilal na osam, a Hazim Petković na pet. Proglašeni su krivim zbog fizičkog, psihičkog i seksualnog zlostavljanja hrvatskih civila u zatočeničkom objektu Crna kuća.

Šemsudin Đelilović je oslobođen optužbi.

Ostoja Stanišić, komandant Šestog bataljona Zvorničke brigade Vojske Republike Srpske (VRS), osuđen je na pet godina zatvora zbog genocida, dok je njegov zamjenik Marko Milošević u ranijem postupku oslobođen optužbi.

Jerko Ivanković Lijanović je, prvostepenom presudom Suda BiH, osuđen na 12 godina zatvora.

Svi koji su optuženi u predmetu dobili su zajedno 52 godine zatvora.

Osuđeni su, zbog organiziranog kriminala, pranja novca, poresku utaju, te krivotvorenje ili uništavanje poslovnih knjiga i isprava.

Osim zatvorskih kazni, prema odluci Suda, osuđeni će morati vratiti novac koji su nezakonito stekli.

Novembar 2018.

Županijski sud u Zagrebu preinačio je presudu sa 21 na 12 i po godina zatvora Marku Radiću, kojeg je Sud BiH proglasio krivim zbog ratnih zločina počinjenih nad Bošnjacima u Mostaru.

Radić, koji je zbog zločina protiv čovječnosti počinjenog na području Mostara u zatvoru trebao provesti do 2027. godine, sada će po novoj presudi Županijskog suda izaći na slobodu do isteka ove godine, jer Hrvatska udruženi zločinački poduhvat (UZP) kao institut ne priznaje.

U Kantonalnom sudu Sarajevu Kerim Mudželet je osuđen na  sedam godina zatvora.

U kaznu mu je uračunato vrijeme koje je proveo u pritvoru, a dobio je i tri godine zabrane upravljanja motornim vozilima.

Drugostepeno vijeće Suda Bosne i Hercegovine objavilo je da su Naser Orić, bivši komandant Armije RBiH u Srebrenici, i Sabahudin Muhić oslobođeni optužbi za ratni zločin u okolini Srebrenice tokom 1992. godine.

Decembar 2018.

Sudija općinskog suda u Sarajevu prihvatio je sporazum o priznanju krivice koji je s Tužilaštvom Kantona Sarajevo potpisala Amela Džajić (33), optužena za ubistvo tek rođene ženske bebe 2. juna ove godine u Sarajevu.

Ameli Džajić je izrečena zatvorska kazna u trajanju od godinu i osam mjeseci zatvora za krivična djela čedomorstva i falsificiranja isprave.

Sud BiH osudio je Milana Todovića, bivšeg pripadnika Vojske Republike Srpske (VRS) na deset godina zatvora zbog silovanja i držanja u seksualnom ropstvu osobu bošnjačke nacionalnosti na području Foče.

Na samom kraju 2018. godine, tačnije polovinom decembra, Apelaciono vijeće Suda BiH potvrdilo je oslobađajuću presudu u predmetu koji se vodio protiv lidera Saveza za bolju budućnost Fahrudina Radončića i drugih.