Studija dokazala: Visoki objekti utiču na kvalitet zraka u Sarajevu

Definirati položaj ventilacijskih koridora, da li visoki građevinski objekti utiču na kvalitet zraka, kako poboljšati protok zraka u glavnom gradu Bosne i Hercegovine - pitanja su na koje je odgovorila studija Značaj urbanih ventilacionih koridora i pregled najboljih praksi.

Studija je danas javno predstavljena u Sarajevu.

Ministar prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo Damir Filipović je Studiju ocijenio kao "historijskom". Ukazao je na to da je Studiju trebalo mnogo ranije uraditi. Zahvalio se načelniku sarajevske Općine Stari Grad Ibrahimu Hadžibajriću jer je ustupio salu Općine za predstavljanje rezultata Studije jer, kako je rekao, drugi nisu pristali na to vjerovatno zbog toga što im se Studija neće svidjeti.

Prema riječima Filipovića, žali zbog toga što nisu bili prisutni načelnici općina u Kantonu Sarajevo, jer se Studija najviše tiče lokalnih zajednica.

Obećao je da će rezultati Studije biti dio politika o kvaliteti zraka, koje su u pripremi.

Iz Evropske banke za obnovu i razvoj, koja je podržala projekat Zelenog kantonalnog akcionog plana i Okvira politika za Kanton Sarajevo, su poručili da je kantonalna vlast pokazala liderstvo i nadaju se da će potaknuti vlasti u drugim dijelovima Bosne i Hercegovine da učine isto.

Podsjećeno je na faktore koji utiču na kvalitet zraka u bosanskohercegovačkoj prijestolnici - urbanizacija, transport, energija koja se koristi za zagrijavanje objekata, industrija i drugi. Zato se smatra da u svakom navedenom i drugom aspektu treba iznalaziti rješenja za čišći zrak.

Prilikom predstavljanja uticaja objekata na kvalitet zraka, naglašena je važnost njihove visine u smislu potrebe gradnje stepenastih zgrada, njihovog položaja i oblika, postojanja rupa u objektima kroz koje protiče zrak, kao i prostora između objekata.

Zeleni i plavi koridor, zelena transferzala

Navedena je važnost ne samo zelenih koridora, u obliku parkovskih cjelina, i plavih koridora, koji podrazumijeva značaj riječnih tokova.

Izdvojeni su pozitivni i negativni primjeri od prije i poslije rata gradnje objekata koji su uticali na kvalitet zraka. Kao pozitivnim prijeratnim primjerom je navedena Dobrinja, a kao negativnim su navedeni pojedini stambeni kompleksi.

Za pozitivan primjer poslijeratne gradnje je izdvojen tržni centar u blizini Unitic tornjeva i Avaz Twist Tower. Također, gradnja objekata na prostorima gdje ona nije bila planirana zbog protoka zraka je navedena kao negativnim primjerom poslijeratne gradnje.

Podsjećeno je na značaj "zelene transferzale" koju je arhitekta Juraj Neiddhart  naveo kao jednom od ključnih za okoliš u gradu.

Visoke zgrade imaju uticaj

Profesor doktor Muhamed Hadžiabdić je bio na čelu grupe koja je radila Studiju. Kako je istakao, korištena je računarska simulacija uticaja objekata i drugih faktora na zrak. Naglasio je da je značajan doprinos dao akademik Kemal Hanjalić koji je prvi u Bosni i Hercegovini radio simulacije ovog tipa.

Hadžiabdić je objasnio kako geografska struktura odnosno konfiguracija tla utiče na kvalitet zraka, te kakvo je njihovo dejstvo zajedno sa objektima.

Kao glavnim zračnim koridorima je naveo tok rijeke Miljacke (počinje na Bentbaši i završava u mjestu Halilovići), glavnu saobraćajnicu koja povezuje Sarajevo sa Ilidžom, te Sjevernu i Južnu longitudinalu. Posebno je naglasio značaj ulica Alipašina, Ante Babića i Ive Andrića.

Hadžiabdić tvrdi da je planina Igman dominantan razlog zašto je otežan protok zraka u Hrasnici i na Ilidži.

Koridor Miljacka znatno utiče na koridor glavna saobraćajnica. U tom smislu je bitno naselje Marijin-Dvor za neometan protok zraka, objasnio je Hadžiabdić dodavši da, između ostalog, Alipašina ulica dobija čist zrak od ovog koridora.

Govoreći o uticaju visokih zgrada na zrak, ukazao je na to da one doprinose zadržavanju prljavog zraka to jeste "zarobljavaju" čist zrak. Kao primjer za to je naveo pojedine novoizgrađene objekte na Marijin-Dvoru među kojima su i one gdje su smještene državne institucije Bosne i Hercegovine.

Visina objekata može, ali ne nužno, doprinositi zagađenju zraka. Ako su oni raspoređeni na način da su stvorile zračni koridor onda to ne mora biti slučaj, naveo je Hadžiabdić. Međutim, studija ne negira da visoke zgrade kao takve nemaju uticaj.

Potrebnim smatra da se za Sarajevo napravi klimatološka mapa, da se ograniči gradnja na zračnim koridorima i da se stvaraju zelene površine (ozelenjavanje bivšeg inudustrijskog kompleksa Vaso Miskin Crni i prostora Halilovića, te da se spoji sa Sportsko-rekreativnim centrom Safet Zajko).

Studiju je izradila privatna kompanija iz Sarajeva. Izrada je trajala pola godine.

Zeleni kantonalni akcioni plan i Okvirne politike za Kanton Sarajevo je finansirala Vlada Japana.