Konjic kao na dlanu: Do Starog grada Vrabač prolazilo se kroz duboki klanac

Na mjestu gdje je nekada stajao Stari grad Vrabač danas je spomenik jednoj od najvećih pobjeda tokom Drugog svjetskog rata na području Konjica, u kojoj su borci konjičkog partizanskog bataljona izvojevali pobjedu nad mnogo jačim i mnogobrojnijim neprijateljem, te im zaplijenili brojno naoružanje i jedan tor.

Vrabač (ad locum dictum Vrabaç in Bosnam) je bio grad u župi Bijela, a sagrađen je prema mišljenju Pave Anđelića, kao pandan utvrdi Bijeloj da kontrolira značajni put koji je od Nevesinja i Glavatičeva vodio u Konjic. Kako je bio smješten na isturenoj kosi nad dolinom rijeke Bijele sa tog je mjesta čuvao put koji se dolinom rijeke Neretve penje na Vrabač i Borke. 

U historijskim izvorima javlja se nakon 1404. godine, odnosno, nakon prelaska ovog područja u ruke Kosača. Spominje se kao mjesto ubiranja carine i kao tranzitna i odredišna stanica u trgovačkom prometu između Dubrovnika i Bosne. 

Dubrovčani su bili u čestim sporovima sa Sandaljem Hranićem, a zatim sa hercegom Stjepanom Vukčićem oko ukidanja carina uspostavljenih u Vrapču. Prema dubrovačkim izvorima carine su uspostavljene u tri navrata, a postojale su: 1410, 1411, 1425, 1428-1429. i 1440. godine.

Vrabački knez Jurek spominje se prilikom pljačke trgovaca 1415. godine. Grad je imao kastelana koji se spominje kao poslanik u Veneciji. U posjedu hercega Stjepana Vrabač se javlja u sve tri povelje kraljeva Alfonsa V i Fridrika III, odnosno, 1444, 1454. i 1448. godine. Spominje se i podgrađe Podvrabač 1459. godine, a naziv mu se i danas sačuvao u nazivu zaseoka. Tu je bilo konačište za karavane koji iz donje Neretve idu u unutrašnjosti Bosne. 

Grad je izdužene uske forme dimenzija 104 x 2-20 m s dvije kvadratične i trećom, sjevernom, glavnom okruglom kulom koja za desetak metara nadvisuje prostor opasan zidom.

Konfiguracija terena je uslovljavala izgradnju kula na brežuljcima, a ostalih zgrada, odnosno, prostorija na niveliranom terenu. Između njih debljina vanjskih zidova iznosila je 2 m, dok su debljine zidova kula bile nešto veće. Nalazi se na lokalitetu Gradina, koji dominira dolinom Bijele cca 6 kilometara jugoistočno od Konjica.

Sačuvan je u slabim ostacima. Vrijeme razaranja grada je nepoznato. U doba Osmanlija nigdje se nije spominjao.

Utvrđeni grad Vrabač pripada tipu srednjovjekovnih utvrda slobodnih oblika koji su maksimalno prilagođeni konfiguraciji lokaliteta.

Podignut je na završetku jedne kose okomito na pravac sjevernih ogranaka Borašnice. Ovu kosu narod naziva Gradina, a s nje se vidi Konjic koji leži oko 6 km zračne linije u pravcu sjeverozapada.

Klinasti oblik Vrapča je neposredna posljedica konfiguracije terena koju grad prati.

Cijela dispozicija ovog utvrđenja je jedinstvena među srednjovjekovnim gradovima Bosne i Hecegovine. Srednjovjekovni put je prolazio kroz klanac u Vrapču, te je podizanje grada nalagala potreba da se štiti prolaz i kontrolira trgovinski promet koji je na ovom putu između Dubrovnika i Bosne bio dosta živ.

Osim toga, utvrda je bila potrebna kao zaštita carinarnice koju je Sandalj Hranić ovdje uspostavio iako je carinarnica postojala u obližnjoj srednjovjekovnoj varoši Konjicu – Neretvi, o čemu su Dubrovčani upozoravali Sandalja i molili da se ova carinarnica ukloni.

Sada na dijelovima grada ima očuvanih zidova do visine oko 1 m. Na nekim mjestima se trlocrt grada može utvrditi samo približno.

S obzirom na jedinstvenu dispoziciju Vrapča, bila bi potrebna arheološka istraživanja, bez kojih se ne može uspostaviti ni približna restitucija. Postoji vjerovatnoća da se na ovom lokalitetu nalazilo i rimsko utvrđenje kao zaštita rimskog puta.