Iznad nekada kraljevskog grada: Ispod humusa se razaznaju bedemi tvrđave

Makadamskim putem uz uzbrdicu stiže se na zavučeni lokalitet Bedem, nadnesen nad sastavom potoka Jasenovca i Kojsinske rijeke, gdje je smješten prostran utvrđeni nekadašnji bosanski srednjovjekovni grad Kreševo.

Odlukom iz 2004. godine proglašen je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, potvrdili su za Radiosarajevo.ba iz Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika.

Iz Komisije su naveli kako se ne zna kada je utvrđenje nastalo, kao i njegovo podgrađe Potkreševo.

Utvrđeni kompleks je imao povoljan strateški položaj, na zapadnom kraju doline rijeke Kreševke u kojoj je smješteno naselje Kreševo (tj. srednjovjekovno podgrađe – Potkreševo). Grad se sastojao od dvije cjeline, od utvrđenja ili Gornjeg grada na vrhu brda i obora ili Donjeg grada na južnoj padini brda. 

Gornji grad: Tvrđava na vrhu brda opasana je bedemima, koji zatvaraju nepravilni ovalni prostor dugačak oko 105, a širok oko 45 metara (oko 4500 m2). Prilaz gradu je sa zapada, između dvije kule sa dva šanca. Treća glavna kula je nasuprot ulazu na istočnom, suženom kraju utvrđenja. Sve tri kule imaju kvadratnu osnovu, masivne su i sa debelim zidovima. Pretpostavlja se da je unutar bedema bila cisterna i palača. Donji grad nalazi se na strmoj padini sa pet masivnih kula koje su branile pristup gradu sa juga.

Zahvaljujući tvrđavi rudarski i trgovački centar u podnožju (Podkreševo) bio je siguran i doživio je prosperitetan razvoj. 

Spominje se u dubrovačkim izvorima 1371. godine. Vojvoda Juraj Vojsalić izdao je u Kreševu povelju u korist Radivojevića 1434. godine. Spominje se 1442, a 3.9.1444. godine kralj Tomaš tu potvrđuje povlastice Dubrovčanima. Dubrovačko Vijeće umoljenih 29.4.1463. godine odobrava prah za bombarde Radiču Kristiću u Kreševu. Osmanlije su Kreševo zauzeli 1463. godine. Grad, koji narod naziva Bedemom, bio je na strmom brijegu visokom 150 m. Sa zapadne strane zaštićen je dvostrukim prokopom. Zidovi su od škriljevca vezanog malterom.

Utvrda je imala oblik nepravilnog izlomljenog trougla čiji su se uglovi nalazili na sjevernoj, južnoj i zapadnoj strani. Postavljena je na zaravni brežuljka u pravcu istok-zapad, poprimivši vrlo izdužen oblik. Dužina utvrđenja iznosi oko 122 m, a širina varira od 25 do 36 m, smanjujući se u istočnom uglu na svega 6 m. Na zapadnoj strani utvrđenje je ojačano sa dvije četvrtaste, prema oboru, otvorene kule. Ova strana je branjena sa još dva paralelna jarka, koji su prilaz utvrđenju sa zapada činili vrlo teško pristupačnim. Istočna kula sa trapeznim tlocrtom imala je prosječne vanjske dimenzije 6 x 6 m. Jugozapadna kula je imala približno iste dimenzije, dok je sjeverozapadna kula bila znatno veća sa dimenzijama oko 12 x 8 m. Od jugozapadne kule išao je odbrambeni bedem prema jugu.

Na dugim stranicama zidova utvrđenja nije bilo bedemskih kula, što je izuzetan slučaj. Vjerujemo da su one postojale, pošto bi bez njih utvrđenje bilo vrlo ranjivo, ali da su im tragovi tokom vijekova nestali. Prostrani obor je nekada bio izgrađen brojnim zidanim i drvenim zgradama. Do danas su očuvani ostaci samo tri temeljna zida.

Kreševo pripada tipu većih srednjovjekovnih gradova slobodnog trougaonog tlocrta sa kulama na uglovima. Pretpostavka je da je unutar obora postojala branič-kula. Imao je značajno podgrađe, koje je bilo jak rudarski i trgovački centar sa carinama, najprije dubrovačkim, a kasnije turskim. ”Sotto Crisgnevo” spominje se 1420. godine.

Ostaci grada se nalaze zapadno od današnjeg Kreševa i djelimično su sačuvani u vidu ruševina.

"Pošto je za gradnju Starog grada u Kreševu upotrebljen lokalni kamen škriljevac, danas je veći dio grada potpuno razoren. Bedemi tvrđave se raspoznaju najvećim dijelom samo u tlocrtu, ispod humusa. Na površini se djelomično raspoznaju proširena uzvišenja nastala osipanjem bedema. Od dvije tvrđavske kule kvadratnog tlocrta, ostali su zidovi visine do 2 m. Nešto viši su ostaci zidova (3-4 m) od masivne kule 2, ali i oni su razasuti i veliki dio je bez vanjske oplate. Unutrašnjost sve tri kule na gornjem utvrđenju je zasuta.

Ostaci bedema obora su također prekriveni humusom, osim jednog malog dijela, dužine do 2 m, koji je nad zemljom u visini do 1 m.

Kule (1-5) na južnom zidu obora su također dosta srušene. Jedino je kula na jugoistočnom uglu obora ostala u visini od 8 m. Do nje prema zapadu su ostaci kule osnove u visini od 3 do 4 metra", naveli su iz Komisije.

Dijelovi teksta iz knjige Husrefa Redžića, Srednjovjekovni gradovi u Bosni i Hercegovini (Sarajevo, 2018), objavljeni su uz isključivu dozvolu izdavača te nije dozvoljeno njihovo kopiranje i objava na drugim medijima. Više informacija o knjizi potražite FB stranici Sarajevo Publishinga ili putem maila redakcija@sarajevopublishing.ba. 

Knjiga se može nabaviti u knjižarama Sarajevo Publishing.