Stara i nova gradnja u Sarajevu: Gdje je nestao stari arhitektonski stil?

Sarajevo je od davnina poznato po svojoj autentičnoj gradnji i starim, fascinantnim građevinama iz različitih historijskih perioda. Najveći broj turista iz svih dijelova svijeta, kada se odluči posjetiti glavni grad Bosne i Hercegovine, većinu svog vremena provede obilazeći stare mahale i fotografirajući stare građevine.

Procesom urbanizacije i sve bržim tempom i načinom života, nametnula se tzv. novogradnja, većinom u dijelovima Sarajeva koji arhitektonski dozvoljavaju takav vid gradnje.

Razgovarala: Amina Bijelonja, Radiosarajevo.ba

Kao poznavalac rodnoga grada, ugledni arhitekta Mufid Garibija za portal Radiosarajevo.ba govori o novom stilu gradnje u Sarajevu, koliko i na koji način je potisnut onaj stari. Prema njegovom mišljenju u Sarajevu postoji mnogo različitih građevina koje datiraju iz različitih perioda i koje, prema njegovom mišljenju, imaju značaj u svjetskim razmjerima.

Prema Garibiji, arhitektura kao poziv predstavlja spoj igre s obavezom. Kreiranje koje sa sobom nosi odgovornost - prema klijentu koji kupuje ideju i vjeruje u nju, kao i odgovornost prema javnom dobru i okruženju općenito. Ljudi iz ove profesije imaju luksuz da ideje provode u djelo, a rezultat koji postiže je plastičan i ostaje u vidu zdanja. Poredi ovu konstataciju sa starom gradnjom u Sarajevu, ali i s duhom tog vremena.

"Stara gradnja je mnogo ljepša i originalnija, kada su u pitanju etnički pogledi. Zgrade u Sarajevu koje su stare i po stotinu godina, naravno da su sada slabije, neuređenije, ali sigurno je da se takve više nikada neće izgraditi ovdje. Posebnim 'perom' je to pisano, odnosno pravljeno i građeno", govori arhitekta o staroj gradnji.

Iz perioda Osmanlija Garibija izdvaja Kuršumli medresu kao prvu školu takve vrste u Evropi, Morića han i zgradu Muzeja Jevreja čiji je interijer specifičan i podsjeća na Jerusalem. Što se tiče austrougarskog perioda, prednjači Vijećnica, autora Alexandra Witteka, koja je postala simbol grada.

U periodu "stare" Jugoslavije, to je Narodna banka BiH (Centralna banka), a u periodu "nove" Jugoslavije, "niklo" je nekoliko sjajnih objekata, između ostalih i Najthartova zgrada Skupštine BiH, tzv. strukirana žena na Marijin-Dvoru, ukoliko se izuzme zadnji sprat koji je naknadno dodan naredbom Centralnog komiteta.

Stara gradnja

Kako poznati sarajevski arhitekta ističe, najveća pogodnost u poslu jednog arhitekte jeste slobodno iskazivanje mašte i kreativnosti, što je u drugim profesijama često sputano granicama poslovanja. Ljudi iz ove profesije imaju luksuz da ideje provode u djelo, a rezultat koji se postiže je plastičan i ostaje u vidu zdanja.

"Istaknuo bih da dobar arhitekta, osim talenta za umjetnošću i dizajn, mora biti i dobar inženjer, kako bi svoju ideju učinio stabilnom, postojanom, kvalitetnom i dao joj mogućnost korištenja".

Upravo ovu konstataciju Garibija poredi sa starom gradnjom u Sarajevu, koja je, prema njegovom mišljenju, ogledalo ovog grada.

"U Sarajevu postoji više impozantnih građevina, koje prema mom mišljenju imaju historijski i svjetski značaj. Stara gradnja ima dušu, ona je stvorila ovaj grad. Nikada se više neće graditi ovakve zgrade, a opće poznato je ko u njima danas živi, samo 'bogataši', doduše i poneko mlađi ko je mogao izdvojiti novac za stariji tip gradnje".

Nova gradnja

Nova gradnja u Sarajevu nametnula se ubrzanim tempom života i urbanizacijom grada. Prema sudu vrsnog arhitekte, ona je mnogo dugotrajnija, jer je kvalitetnije građena i više se računa vodilo o istrajnosti, nego o finesama i ukrasima na zgradama. 

"Od 1995. godine pa do danas, posebno bih istaknuo stilizaciju objekta Američke ambasade koja je primjer načina na koji arhitekti 'iscijede' utjecaje okolnih arhitektura i građevinu pretvore u jedan savremen dizajn. U ovom slučaju, utjecaj Zemaljskog muzeja Karla Paržika, Tehničke škole kao i nekoliko zgrada u samoj blizini je navelo arhitektu Ambasade da jedan takav objekt studiozno projektira. Uz to, zgrada svojim izgledom odaje snagu, moć, zaštitu čime je prikazan utjecaj Amerike na BiH", ističe arhitekta za Radiosarajevo.ba.