Šta to dimi u daljini? Banovićka parna lokomotiva, posljednja na svijetu
Ljubitelji starih parnih lokomotiva iz Bosne i Hercegovine i regije danas su uživali u jedinstvenom doživljaju fotografiranja i vožnje kroz živopisne krajolike podnožja planine Konjuh u Banovićima.
Vožnja u vagonima koje vuku rijetke lokomotive serija 25, 55 i 83 organizirana je s ciljem promocije turizma ovog dijela Tuzlanskog kantona, javlja Anadolu Agency (AA).
Nakon što je mašinovođa dobio znak, začuo se pisak lokomotive poslije kojeg se pojavio veliki bijeli oblak pare i lokomotive, koje datiraju iz 1940-ih godina, su se pokrenule. Nedugo zatim vozile su putnike i fotografe u susret zanimljivim pejzažima.
"Ovo danas što se u Banovićima može vidjeti, snimati i fotografirati ne može se naći nigdje više na svijetu. Niko nema u vlasništvu ovakve lokomotive u ispravnom stanju. Ima ovakvih lokomotiva, ali one nisu u funkciji i ne mogu se potpaliti. Mi danas pod parom imamo tri lokomotive uzanog kolosijeka, a gore su i tri normalnog kolosijeka. Dvije su u funkciji, ali nisu potpaljene", izjavio je Dževad Hodžić, predsjednik Udruženja građana "Bosanski kolosijek" i uposlenik RMU Banovići.
Prema njegovim riječima, Banoviće godišnje posjeti oko hiljadu turista iz inostranstva, zaljubljenika u lokomotive koje koriste energiju uglja pomoću koje vodu pretvaraju u vodenu paru, te pokreću mehanizme koji povuku lokomotivu i cijelu kompoziciju.
Malo-pomalo, nakon što se pročulo za mogućnost ovakvih turističkih obilazaka, lokomotive iz ovog mjesta u inostranstvu su postale toliko atraktivne, da su agencije iz cijelog svijeta počele dovoditi svoje goste i ljubitelje željeznica, a lokalno stanovništvo se organiziralo i osnovalo javnu ustanovu koja na jednom mjestu nudi sve informacije o lokomotivama, te brdskom i planinskom turizmu.
"Parne lokomotive su okosnica turizma u Banovićima, a u narednom periodu to bi moglo biti veoma prosperitetno s ekonomskog aspekta i moglo bi biti profitabilno. Industrijski turizam trenutno u svijetu doživljava bum, jer ljudima više nije interesantno ići na more, na plažu, sunčati se, nego dolaze da vide ovako neke zanimljivosti", kaže Almir Đezić, JU Centar za zaštitu i razvoj turizma.
Jedan od učesnika današnjeg fotosafarija je Mirsad Mujanović iz Fotokluba Travnik, koji je došao sa sedam kolega. Prvi put snima jedan ovakav događaj i nada se da će zabilježiti mnogo zanimljivih umjetničkih i dokumentarnih fotografija.
"Još da kažem da sam i emotivno vezan uz ovakav jedan događaj jer je moj otac bio kondukter na željeznici, u ćiri, na potezu Lašva-Jajce", ističe Mujanović.
Boris Kržić iz Zagreba na internetu je vidio poziv za današnje druženje i nije mu, kaže, dugo trebalo da se sa prijateljima dogovori da krenu put Banovića. Fasciniran je vozovima još od kada ga je otac kao dječaka vodio na željeznicu, a oduševljen je prilikom da ponovo vidi lokomotive koje voze po uskotračnim prugama.
"Super su, krasne su i lijepo je vidjeti da se još negdje vozaju ovakvi vlakovi", smatra Kržić.
Napominjući da je otkriće parnih lokomotiva pokrenulo industrijsku revoluciju, Hodžić je naveo da su banovićke lokomotive dio vrijednog tehničkog naslijeđa Bosne i Hercegovine kojem bi se trebalo posvetiti mnogo više pažnje.
Njihov značaj je i veći ako se ima u vidu da su neke od njih namjenski pravljene za potrebe Rudnika mrkog uglja u Banovićima. Konkretno, riječ je o lokomotivama serije 25, kojih je u Češkoj napravljeno samo 10 komada, od kojih su danas četiri 'parkirane' a jedna je još uvijek u funkciji, dok je jedna u Mokroj Gori u Srbiji, a jedna u Tuzli. Lokomotiva serije 55 je šumska, za male krivine, dok je 83 proizvedena u Njemačkoj.
"Lokomotive serija 25, serija 83 to su lokomotive koje su stalno u funkciji i rade kao manevarske lokomotive uzanog kolosijeka RMU Banovići. Ove lokomotive normalnog kolosijeka su vrlo interesantne. To je unikat u svijetu, to je lokomotiva koje nema nigdje ni eksponat. Češke je proizvodnje 19-12 ispravna je i potpali se za potrebe turizma jer imamo dizel lokomotive koja se ne kvari i u izuzetno je dobrom stanju", zaključuje Hodžić.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.