Šta je plan EU za Zapadni Balkan i zašto se spominje milijarda eura za Bosnu i Hercegovinu?

U Bosni i Hercegovini se u periodu marta očekuju veliki pomaci na putu naše zemlje prema otvaranju pregovora za članstvo u Europskoj uniji. Pored potencijalnog članstva u EU, građane BiH je zaintrigirala najava o potencijalnih milijardu eura pomoći iz Unije za našu zemlju. 

Bosnu i Hercegovinu je samo u protekloj sedmici posjetilo više važnih diplomata iz Europske unije. Prvo su u BiH stigli Antonio Tajani i Alexander Schallenberg, šefovi diplomatija Italije i Austrije, a odmah iza njih je stigla i Annalena Baerbock, ministrica vanjskih poslova Njemačke. 

Od početka godine su tu bili i nizozemski premijer Mark Rutte, te predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen. Čelnici vladajuće koalicije na nivou Bosne i Hercegovine, u prvom redu iz 'Trojke' (SDP, NiP, Naša stranka), ove posjete nazivaju historijskim, te govore kako pokazuju angažman iz EU kako bi naša zemlja uradila potrebne reforme za ulazak u ovu Uniju. 

Međutim, više od posjeta stranih zvaničnika je građane Bosne i Hercegovine zaintrigirala najava ministra vanjskih poslova naše zemlje Elmedina Konakovića o 'milijardi eura iz Europske unije' za BiH. O čemu se tu tačno radi? 

Europska unija, odnosno Europska komisija, je 8. novembra 2023. godine zvanično usvojila i predstavila 'Novi plan Europske unije za rast Zapadnog Balkana'. Radi se o programu koji će se aplicirati za zemlje koje imaju status kandidata za EU, a koje dolaze s ovog prostora. To su Srbija, Albanija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, te od kraja prethodne godine i Bosna i Hercegovina.

Što se tiče cifri, ukupno je namijenjeno šest milijardi eura za pet zemalja (plus Kosovo). Od ovog novca, dvije milijarde eura bi u ove zemlje došlo kroz grantove, a četiri milijarde kroz dugoročne kredite. Novac bi pristizao u BiH u periodu od 2024. do 2027. godine. 

Naravno, vrijedi istaći da bi se krediti morali vratiti, ali kao i u svim prijašnjim paketima Europske unije za Bosnu i Hercegovinu (i druge zemlje koje pretendiraju na članstvo u EU), radilo bi se o povoljnijim finansijskim uslovima. Što se tiče grantova, oni bi zavisili od projekata za koje bi naša zemlja aplicirala. 

Ono što je važno istaći jeste da od svih navedenih zemalja, samo Bosna i Hercegovina (uz Kosovo) nema otvorene pregovore s Europskom unijom. Srbija je pregovore otvorila 2014. godine (od 33 poglavlja, dva su zatvorena, 22 otvorena), Crna Gora 2012. godine (sva poglavlja otvorena, tri zatvorena), dok su Albanija i Sjeverna Makedonija nominalno otvorili pregovore s EU 2022. godine (nijedno poglavlje još nije otvoreno). 

Zbog toga Konaković, ali i drugi zvaničnici, insistiraju da se pregovori moraju otvoriti u martu, kako bi se iskoristio novac kojeg EU nudi kroz svoj program predstavljen u novembru 2023. godine. Ipak, važno je istaći da u službenim dokumentima Europske unije ne piše da se pregovori moraju otvoriti kako bi se došlo do novca iz ovog programa. 

Naime, u program je uključeno i Kosovo, iako se radi o zemlji koju ne priznaje pet članica EU i koja još nema ni status kandidata. Samim tim, nije tačno istaknuto da BiH mora dobiti otvorenje pregovora za članstvo kako bi novac iskoristila, ali činjenica da nije službeno istaknuto ne mora nužno značiti da otvaranje pregovora nije određeni preduslov za 'uzimanje' novca iz ovog programa. 

Europska komisija je u svom prvom dokumentu istakla nekoliko uslova koji su potrebni da bi se do novca došlo. Možete ih pronaći u dokumentu OVDJE, a ukupno je navedeno sedam uslova. 

Ono što također treba istaći jeste da je i otvaranje pregovora, a vrlo vjerovatno i pristup novcu u ovom programu pomoći za Zapadni Balkan, uvjetovano i provođenjem reformi - tačnije, usvajanju tri ključna europska zakona i sporazumom s Frontexom.

Srećom po BiH, vlasti su uspjeli ispuniti dio ovih uslova. Sporazum s Frontexom je potpisan, te je usvojen Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti. Ako je vjerovati liderima u našoj zemlji, blizu je i usvajanje Zakona o sukobu interesa.

Međutim, kamen spoticanja mogao bi biti Zakon o sudovima, kao i insistiranje Dragana Čovića (HDZ BiH) i Milorada Dodika (SNSD) da u potrebne europske zakone dodaju i svoje političke ciljeve (Izborni zakon, odnosno Zakon o Ustavnom sudu BiH). Više o tome možete čitati OVDJE. 

U samom dokumentu gdje se pojašnjava za šta će se koristiti novac iz EU, iz Europske komisije ističu da će on biti usmjeren na četiri glavna stuba: 

• Jačanje ekonomske integracije sa jedinstvenim tržištem Evropske unije
• Jačanje ekonomske integracije unutar Zapadnog Balkana kroz zajedničko regionalno tržište, koje bi omogućilo rast od 10 posto njihovim ekonomijama
• Ubrzavanje temeljnih reformi
• Povećana finansijska pomoć

U svakom slučaju, ovo je istinski jedinstvena prilika za građane Bosne i Hercegovine da dobiju podsticaj kroz veliku količinu novca iz Europske unije. Sada je 'lopta' u terenu političkih lidera u BiH, koji pred martovsku odluku o otvaranju pregovora između naše zemlje i EU moraju ispuniti dva zadatka.