Sjećanje na akademika Hamdiju Ćemerlića: Plemić po časti, vitez po istrajnoj borbi

U Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu danas, 11. septembra, upriličen je okrugli sto i izložba povodom obilježavanja 120. godišnjice rođenja akademika Hamdije Ćemerlića, jednog od najistaknutijih bosanskohercegovačkih pravnika, intelektualaca i javnih djelatnika 20. stoljeća.

Događaj je organiziran u okviru Tezkiretname – programa institucionalnog obilježavanja rođenja ličnosti značajnih za islam, muslimane i Islamsku zajednicu u Bosni i Hercegovini.

Životni put

Na početku programa obratili su se: reisul-ulema Islamske zajednice u BiH dr. Husein ef. Kavazović, predsjednik Organizacionog odbora dr. Hilmo Neimarlija, predsjednik Sabora Islamske zajednice Edhem Bičakčić, dekan Fakulteta islamskih nauka prof. dr. Mustafa Hasan, te dekanesa Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu prof. dr. Zinka Grbo.

"Susretom i prigodnim saopćenjima obilježavamo 120 godina od rođenja istaknutog intelektualca i zaslužnog sudionika u središnjim tokovima vjerskog, političkog i društvenog života bošnjačkog naroda i Bosne i Hercegovine u 20. stoljeću", rekao je dr. Neimarlija govoreći o akademiku Ćemerliću, prenosi Radiosarajevo.ba.

Profesor Hamdija Ćemerlić rođen je 1905. godine u Janji, gdje je njegova porodica imala posjede. Rođen kao podanik Austro-Ugarske, živio je u tri različita državna sistema, ne računajući period od godinu i po dana proveden pod ustaškim režimom Nezavisne Države Hrvatske, do odlaska u partizane.

"Svoj životni put obilježio je gospodskim predstavljanjem tradicionalnih muslimanskih i modernih građanskih vrlina, te aktivnim sudjelovanjem u društvenim procesima – u vremenima mira, ali i u periodima ratova, društvenih preokreta i nesigurnosti, kada se urušavaju okviri lične orijentacije, donošenja odluka i zauzimanja stavova", istakao je profesor Neimarlija.

Reisul-ulema dr. Husein ef. Kavazović podsjetio je da su akademik Muhamed Filipović, profesor Hilmo Neimarlija i profesor Adnan Silajdžić isticali Ćemerlićevu izuzetnu ličnost, razumijevanje vremena i prostora u kojem je živio te dostojanstven i odgovoran odnos prema izazovima.

Reisul-ulema je posebno naglasio njegovu privrženost Islamskoj zajednici i islamskim vrijednostima, uprkos političkim pritiscima. Podsjetio je da je Ćemerlić bio predsjednik Sabora Islamske zajednice u SFR Jugoslavije, te dao ključan doprinos osnivanju Islamskog teološkog fakulteta, čiji je bio i prvi dekan.

"U svojim naučnim radovima nastojao je afirmirati ulogu muslimana u Narodnooslobodilačkom pokretu (NOP), ističući njihov identitet i doprinos borbi. Time je doprinio jačanju svijesti o muslimanskom identitetu i boljoj integraciji te zajednice u jugoslavensko društvo", naglasio je reisul-ulema, prenio je Preporod.info.

Također je istakao da je Ćemerlić u svojim radovima uvijek naglašavao značaj odluka ZAVNOBiH-a i AVNOJ-a o Bosni i Hercegovini, te bio svjestan da status muslimana nije u potpunosti riješen i da će se borba za identitet i priznanje nacionalne posebnosti nastaviti.

"Ćemerlićev život simbolizira snagu i istrajnost u odbrani uvjerenja, borbi za prava muslimana, ali i za ravnopravnost svih građana Bosne i Hercegovine", poručio je reisul-ulema.

"Najveća vrijednost koju nam je akademik Ćemerlić ostavio nisu titule ni funkcije, već njegovo čvrsto opredjeljenje da ustraje u onome u šta vjeruje, bez obzira na posljedice", dodao je poglavar IZBiH.

Profesor Neimarlija je dodao da je Ćemerlić, od 1936. godine kada je doktorirao pravne nauke na pariškom univerzitetu, pa do povlačenja 1986. godine, obavljao niz odgovornih funkcija – od profesora Više šerijatsko-teološke škole i dekana Islamskog teološkog fakulteta, do učesnika u NOP-u, narodnog poslanika, ministra u prvoj Vladi Narodne Republike Bosne i Hercegovine, i predsjednika Sabora Islamske zajednice u Jugoslaviji.

"U obavljanju svih tih dužnosti, kao i u privatnom životu, Ćemerlić je bio ličnost aristokratske uspravnosti. Bio je Hamdi-beg – bosanski beg s evropskim doktoratom i ugledom koji je s pravom nosio", podsjetio je Neimarlija. Akademik Ćemerlić dao je nemjerljiv doprinos duhovnom napretku muslimana u BiH i širem prostoru bivše Jugoslavije, kroz djela od trajne vrijednosti. "Najveće zasluge ostvario je u periodima političkih i duhovnih tranzicija 1970-ih godina, kada je Islamska zajednica prolazila kroz transformacije, a položaj Bošnjaka/Muslimana u okviru federalne Jugoslavije bio predmet redefiniranja", kazao je Neimarlija.

Reprezentativni pokazatelji tih promjena bili su pokretanje lista Preporod i osnivanje Islamskog teološkog fakulteta.

"Profesor Ćemerlić ne samo da je podržavao promjene u društvu, već se aktivno identificirao s reformskim procesima u Islamskoj zajednici, naročito u vezi s otvaranjem ITF-a. Njegov autoritet bio je ključan za spajanje unutrašnjih reformi Islamske zajednice s društvenim prihvatanjem tih procesa", riječi su profesora Neimarlije.

Posebnu ulogu Ćemerlić je imao kao predsjednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice u Jugoslaviji, u vremenu političkih i institucionalnih potresa izazvanih smrću Mustafe Kamarića i reisu-l-uleme Sulejmana ef. Kemure.

"U tim teškim okolnostima dao je lični doprinos očuvanju stabilnosti i kontinuiteta Islamske zajednice", kazao je Neimarlija.

Svijetli primjer

Viša šerijatsko-teološka škola u Sarajevu bila je osmo-semestralna obrazovna ustanova sa faktičkim statusom fakulteta. Međutim, naziv "škola" korišten je iz političkih razloga – da bi se umanjio značaj Sarajeva kao centra visokog islamskog obrazovanja. Islamski teološki fakultet (danas Fakultet islamskih nauka) nastavlja tradiciju VIŠT-a, a Ćemerlić je bio jedini profesor koji je predavao na obje ustanove.

Na VIŠT-u je predavao ustavni sistem Kraljevine Jugoslavije, a na ITF-u je bio predsjednik programskih komisija i vršilac dužnosti prvog dekana, s ključnom ulogom u formiranju akademskog profila fakulteta.

Pravni fakultet u Sarajevu osnovan je 1946. godine, a već 1949. postao je jedna od centralnih visokoškolskih institucija novoosnovanog Univerziteta u Sarajevu.

"Profesor Ćemerlić imao je ključnu ulogu u osnivanju Pravnog fakulteta, unoseći autoritet uglednog muslimanskog intelektualca, profesora ustavnog prava i tadašnjeg ministra pravosuđa. U toj ulozi povezao je znanstveno-obrazovne i društveno-političke osnove postojanja fakulteta, uključujući i nastavak izučavanja šerijatskog prava", zaključio je Neimarlija.

Među brojnim osobinama akademika Ćemerlića posebno se izdvaja njegovo vjerovanje u budućnost Bosne i Hercegovine, zasnovanu na ravnopravnosti naroda i građana, uz međusobno razumijevanje i povjerenje. Na kraju obraćanja, reisul-ulema dr. Husein ef. Kavazović poručio je:

"Život i djelo Hamdije Ćemerlića ostaju svijetli primjer i pouka da se, čak i u najtežim vremenima, mora ustrajavati na vrijednostima u koje se vjeruje. Neka je rahmet duši Hamdije Ćemerlića – muslimana po uvjerenju, plemića po časti, viteza po istrajnoj borbi za dobro svih ljudi".

O različitim aspektima društvenog i akademskog djelovanja akademika Ćemerlića govorili su dr. Ekrem Tucaković, akademik Enes Karić, akademik Mirko Pejanović, dr. Dženita Sarač-Rujanac i viši asistent Harun Išerić.