Senada Salihović uoči početka nove školske godine: 'Obrazovnu reformu ćemo postići evaluacijom'

Nova školska godina počinje u petak, 1. septembra. Školskim klupama najviše se raduju prvačići, dok su roditeljske brige iz godine u godinu veće.

Tome doprinosi i obrazovni sistem u Bosni i Hercegovini koji se suočava sa mnoštvom izazova, počevši od troškova koji su iz godine u godinu veći, pa do obrazovnog sistema sa kojima mnogi roditelji nisu zadovoljni.

Odgovornost učitelja je ogromna, dok je autoritet znatno manji nego prethodnih godina. Tome svjedoče i sve učestaliji napadi na prosvjetne radnike.

O problemima u obrazovnom sistemu i potencijalnim rješenjima, planovima i vizijama Instituta za razvoj preduniverzitetskog obrazovanja za portal Radiosarajevo.ba govorila je Senada Salihović, direktorica Instituta.

Radiosarajevo.ba: Koji su planovi i vizija Instituta za razvoj preduniverzitetskog obrazovanja za školsku 2023./24. godinu?

Senada Salihović: JU Institut za razvoj preduniverzitetskog obrazovanja KS je u saradnji sa Ministarstvom za odgoj i obrazovanje na sve škole dostavilo Uputstvo za organizaciju školske 2023/2024. godine u kojem je dato:

• Uputstvo o implementaciji Nastavnih planova i programa sa definisanim ishodima učenja za školsku 2023/2024. godinu
• II Uputstvo o realiziranju registriranih vannastavnih i posebnih programa za školsku 2023/2024. godinu
• III Uputstvo o obilježavanju godišnjica masovnih stradanja građana Sarajeva 1992-1995. za školsku 2023/2024. godinu
• IV Uputstvo o organiziranju i provođenju takmičenja iz nastavnih predmeta/oblasti na općinskom i kantonalnom nivou za školsku 2023/2024. godine
• Dopuna Godišnjeg programa rada za školsku 2023/2024. godinu
• Uputstvo o izdavaštvu, udžbenicima i nastavnim materijalima
• Uputstvo za Katalog tema stručnih usavršavanja u sektoru odgoja i obrazovanja Kantona Sarajevo
• VII a) Uputstvo za primjenu novog obrasca Metodologije za izradu godišnjeg programa rada osnovnih škola za školsku 2023/2024. godinu, koji će se preuzimati u elektronskom obliku iz informacionog sistema EMIS
• VII b) Uputstvo za primjenu novog obrasca Metodologije za izradu godišnjeg programa rada srednjih škola za školsku 2023/2024. godinu, koji će se preuzimati u elektronskom obliku iz informacionog sistema EMIS

U predgovoru ovog Uputstva ministrica Hota-Muminović je napisala:

"Ovaj set uputstava za organizaciju školske 2023./24. godine sadrži informacije koje mogu značajno utjecati na planiranje i programiranje rada u novoj školskoj godini. Namijenjen je prvenstveno direktorima i direktoricama, kao i stručnim saradnicima i svima koji su uključeni u izradu godišnjeg programa rada škole. Cilj nam je bio da na jednom mjestu objedinimo upute koje mogu olakšati pripremu nove školske godine, a u narednim godinama ova uputstva ćemo dodatno unaprijediti."

Osim navedenog, tu su i uputstva o inoviranom pristupu vannastavnim i posebnim programima, kojima postižemo cjelovit razvoj djece i učenika. Veoma bitna novina jeste i digitalizacija izrade godišnjeg programa rada škole, kao i najava novog koncepta stručnog usavršavanja.

"Većina uputa može se odmah uključiti u godišnji program rada škole, a neke će upute svoj potpuni razvoj i svoje obrise dobiti u toku same realizacije dok traje školska godina. Ovi novi koncepti bit će već poznati direktorima i direktoricama koji su bili prisutni na stručnom usavršavanju koje je Ministarstvo za odgoj i obrazovanje upriličilo u mjesecu julu ove godine. Znamo da će biti potrebno vrijeme i dodatni napori da sve što je najavljeno tada i u ovim uputstvima zaista zaživi. Ukupna obrazovna reforma jeste put na kojem moramo stalno revidirati naše djelovanje, a to ćemo postići kvalitetnim povratnim informacijama i evaluacijom. Od rukovodstva škole očekujemo da relevantne upute sadržane u ovom setu dalje komuniciraju prema svima u školskoj zajednici kroz forme i na načine kako je uobičajeno za svaku školu ponaosob.

Svjesni smo da živimo u vremenu brzih promjena koje su često kontradiktorne, kompleksne i haotične. Stabilan i autentičan obrazovni sistem može biti dobra polazna osnova za izgradnju društva koje će biti održivo, svjesno promjena, opismenjeno za budućnost, etično u djelovanju i otporno na negativne aspekte promjena. Ministarstvo za odgoj i obrazovanje i Institut za razvoj preduniverzitetskog obrazovanja pružat će intenzivnu podršku svim školama na putu promjena koje su pred nama", stoji u predgovoru Uputstva.

Aktuelna tema u Bosni i Hercegovini jeste uvođenje zabrane korištenja mobitela u školi po uzoru na praksu europskih zemalja. Mišljenja stručnjaka i roditelja su podijeljena, a većina misli da pametne telefone treba zabraniti u školama, kako bi se riješio problem nepažnje učenika tokom nastave, poboljšalo učenje, ali i pomoglo da se djeca zaštite od cyber nasilja.

Slične su preporuke i UNESCO-a, kao i Sindikata osnovnog obrazovanja i odgoja Kantona Sarajevo.

Korištenje mobilnih telefona ozbiljno utječe na koncentraciju učenika tokom trajanja nastave. Zbog toga je inicijativa o zabrani korištenja telefona tokom trajanja redovne nastave ponovo upućena resornom ministarstvu. Iz sindikata se nadaju da će iz ministarstva dobiti pozitivan odgovor jer, kako kažu, do sada nisu imali sluha. Dok iz ministarstva tvrde – nije prikladno da obrazovni sistem funkcioniše na principu zabrana.

Radiosarajevo.ba: Koji je Vaš komentar na poziv za zabranu upotrebe mobitela u školama?

Senada Salihović: U narednom periodu možemo očekivati zvaničan stav, nakon što budu uključene sve zainteresirane strane, jer je pitanje delikatno, a upotreba mobitela na nastavi u edukativne svrhe ne bi trebalo da predstavlja problem. Međutim, ukoliko dijete zanemaruje nastavni proces na času je nešto što nastavnik, roditelj i stručna služba škole trebaju iskomunicirati, takvu praksu sam imala kao direktorica Treće gimnazije i uvijek smo rješavali problem za dobrobit učenika. Sa djecom treba razgovarati i ukazivati na greške kao i pohvaliti postignuća učenika je jednako bitno. Zbog toga je bitno provesti stručnu analizu.

Radiosarajevo.ba: Šta je obrazac OŠ11A o kojem profesori i nastavnici uveliko komentiraju na društvenim mrežama?

Senada Salihović: Obrazac OŠ11A je godišnji plan i program rada po predmetima. Nastavnici zajednički planiraju, okupljaju Odjeljensko vijeće radi ostvarivanja međupredmetne povezanosti tamo gdje je to moguće. Ističući nastavni predmet i oblast dolazimo do ishoda učenja i indikatora koji će odrediti međupredmetnu povezanost. U obrazac OŠ11A godišnjeg plana i programa rada po predmetima upisat će se ovo međupredmetno planiranje i programiranje.

Radiosarajevo.ba: Predsjednik Sindikata Saudin Sivro izjavio je kako nije sve spremno za novu školsku godinu. Ponovljeni i redovni konkursi trebaju biti raspisani u narednom periodu. Na koji način to može utjecati na obrazovni sistem, učenike i prosvjetne radnike?

Senada Salihović: Dugo sam u obrazovanju (30 godina), a za to vrijeme radila sam kao profesorica, pomoćnica direktora, direktorica i smatram da sam uvijek radila časno i pošteno svoj posao. Sad sam direktorica IRPO i svo znanje koje posjedujem, a nemalo je kad posvećeno radite svoj posao i dugo pamtite, željela sam zajedno sa mojim kolegicama i kolegama u Institutu prenijeti / najbolje primjere dobrih praksi kako bi unaprijedili obrazovni sistem u KS.

Prošle i ove godine su konkursi još u junu objavljeni i mnogo toga je završeno, ali kao i uvijek postoje fluktuacije nastavnika i neminovno je da neki odustaju te da se nekad konkurs treba ponoviti. S obzirom da postoji mogućnost da direktor angažuje nastavnika na mjesec dana kako ne bi učenici i nastavni proces trpio, a konkurs u skladu sa zakonom završio, sigurna sam da će se i taj dio uspješno završiti na zadovoljstvo svih. Nekad su se konkursi raspisivali tek u augustu tako da ova situacija i rješavanje ovih problema nije nikakva nepoznanica.

Radiosarajevo.ba: Smatrate li da bi digitalizacija i centralizacija prijema radnika pozitivno utjecala na obrazovni sistem?

Senada Salihović: Digitalizacija je budućnost i treba ići u korak sa vremenom.