Jednostrani sadržaji o prošlosti u udžbenicima: Šta uče djeca o historiji u BiH od '92. do '95.

Izvještaj Misije OSCE-a u BiH pokazuje da se u osnovnim školama ratne devedesete posmatraju kao godine vlastite žrtve i stradanja, gdje se promoviše empatija samo prema svom narodu, dok se drugi prikazuju skoro uvijek kao počinitelji zločina.

U svim analiziranim udžbenicima u kojima je prikazan period od 1992. do 1995. godine u BiH, uočen je jednostrani prikaz u kojem se nalaze tri isključive historije, pokazuje izvještaj.

Misija OSCE-a u BiH izdala je pet preporuka koje se odnose na unapređenje i uzajamno razumijevanje, kako bi se ojačalo pomirenje i promovisao održivi mir u BiH, a među kojima je izrada posebnih nastavnih planova koji bi bili 'rasterećeni' dosadašnjim učenjem predmeta historije.

Trending

Građani Vogošće na ulicama: I večeras održali protest, a evo šta traže

Druga preporuka odnosi se na usmjeravanje ka priznavanju žrtava sa sve tri strane. Zatim, kreirati nastavni program u kojem bi se 'prepoznavali' počinioci zločina iz vlasite zajednice, te razvijanje sposobnosti da učenici kritički ispituju suprotstavljene narative i prepoznaju njihovu političku instrumentalizaciju u prošlosti i sadašnjosti da bi naučili kako se stvaraju historijski narativi i uvidjeli da oni mogu imati političku svrhu u sadašnjosti.

Posljednja preporuka odnosi se na podučavanje nastavnika i nastavnica koji predaju predmet Historija, s obzirom na to da se radi o osjetljivom periodu.

"Naš cilj je da obrazovne institucije usvoje pristupe kojima se potiče kritičko razmišljanje, uvodi multiperspektivnost i promovira bolje međusobno razumijevanje. To bi imalo ogroman utjecaj na omladinu i u konačnici na društvo u cjelini", rekao je ambasador Brian Aggeler, šef Misije OSCE-a u BiH.

Još 1998. godine međunarodna zajednica u BiH pokrenula je proces reforme udžbenika, a dvije godine poslije Parlament BiH je trebao donijeti moratorij na podučavanje o ratu u BiH kako bi se historičarima iz svih zajednica omogućilo da izgrade zajednički pristup.

To se još uvijek nije desilo, iako su udžbenici u periodu poslije bili nešto unapređeniji. Podučavanje historije u BiH i danas se koristi za promovisanje jednostranih narativa kojima su se naglašavale razlike i produbljivale podjele u društvu, kažu u izvještaju OSCE-a, koji, između ostalih potpisuje autorica Heike Karge.

"Analiza sadrži zaključak koji jasno upućuje da je došlo vrijeme za suočavanje s proteklim ratom. Od njega je prošlo 30 godina i sada je vrijeme da se tom temom pozabavimo u udženicima historije, što do sada nije bilo učinjeno na odgovarajući način", kaže Karge, profesorica sa Univerziteta u Regensburgu koja ohrabruje historičare iz BiH da uzmu stvari u svoje ruke, navodeći da im ne treba niko više sa strane da analizira udžbenike i daje preporuke.

Misija OSCE-a, Američka ambasada i Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje su prije osam godina izgradile Zajedničku jezgru nastavnih planova i programa za historiju. Ali, uprkos tome, u mnogim područjima se i nakon toga usmjerava na jačanje vlastitih ideologija i ostvarivanje širih političkih ciljeva, rečeno je.

Kreatori izvještaja kažu da bi takav zabrinjavajući razvoj događaja mogao narušiti postignuća u vezi s učenjem i podučavanjem historije te učvrstiti podjele u društvu u BiH.

Učesnici su se složili da je pitanje učenja o prošlosti uvjetovano politikom u Bosni i Hercegovini, ali da je potrebno ići ka pronalasku rješenja zbog budućih generacija, koje moraju prevazići nacionalne podjele. Neki od učesnika rješenje vide u posjeti učenika i nastavnika iz Banje Luke Sarajevu i obratno, te iz drugih gradova i manjih mjesta, za što je sličan pozitivan primjer ranije imao Kipar, prema riječima profesora Charisa Psaltisa.

Stručnjaci su preporučili korištenje materijala s izvornom građom koji promiču kritičko mišljenje, poput projekata koji su zaživjeli kroz Udruženje nastavnika historije/istorije/povijesti – Euroclio HIP BiH.