Savjeti i upozorenja stručnjaka: Kako se zaštititi od uboda krpelja

Visoke temperature, sunčani dani i dovoljno vlage probudili su životinjski svijet. Zbog toga su aktivni i krpelji, prijenosnici raznih bolesti. Stoga je potreban povećan oprez za vrijeme boravka u prirodi. 

Osim što prijete planinarima i izletnicima, krpelji se šire svim područjima zemlje, pa tako i parkovima ispred naših domova.

O prevenciji, bolestima koje prenose, simptomima kao i o tome kako ukloniti krpelja u slučaju uboda, za portal Radiosarajevo.ba govore bh. stručnjakinje.

"Ono što epidemiolozi preporučuju jeste da uvijek kada izlazite u prirodu morate biti zaštićeni. Dakle, korištenje repelenata. To su kreme koje odbijaju krpelje, međutim, kako su repelenti kratkotrajnog djelovanja, boravak u prirodi zahtijeva korištenje repelenata u nekoliko navrata. Pored toga, preporučuje se nošenje bijele, svjetle odjeće dugih rukava i nogavica zato što su na bijeloj boji lakše uočlji insekti", preporuka je epidemiologinje Aide Pitić, šefice Epidemiologije u Zavodu za javno zdravstvo KS-a. 

U našoj zemlji najrasprostranjeniji i na čovjeka se najčešće prihvaća tzv. šumski krpelj (Ixodes ricinus) koji prenosi bakteriju Borrelia burgdorferi koja uzrokuje Lajmsku bolest (boreliozu), virus krpeljnog meningoencefalitisa i dr. Krpelji se nalaze na listovima i granama grmova, niskog raslinja do visine od jednog metra, u šikarama, pretežno u prizemnom sloju šuma.

"Ako ste u prirodi, preporuka je da se boravi na prostorima koji su čisti. Dakle, ako idete očišćenom stazom manja je mogućnost da će se krpelj naći put do vaše kože. No, ako ste na nekoj travnatoj površini preporuka je da imate neku prostirku ili stolicu. Bitno je da ste odignuti od trave. Posebno želim naglasati da je nakon boravka u prirodi obavezno pregledati sva mjesta na tijelu na kojima se krpelj nastani, a to su: prepone, pazuh, trbuh i stražnja strana koljena. Dakle, mjesta gdje nam je koža tanka a topla. Svakako je potrebno kupanje, pogotovo ako ste koristili repelente", napominje za naš portal.

Ako se nametnik uoči, treba ga pravilno odstraniti. Liječnička će pomoć biti potrebna, ističe doktorica Pitić, ako se jave kožne promjene na mjestu uboda nakon nekoliko dana. 

"Ukoliko uočite da imate krpelja, što prije ga treba odstraniti, ali ne korištenjem aromatičnih ulja ili acetona. NE! Krpelja treba skinuti mehanički - pincetom! Dakle, uhvatiti što bliže koži, okrenuti u smjeru kazaljke na satu i izvaditi. Ukoliko njegova glava ostane ili dijelovi njegovog usnog aparata, njih treba nježno izvaditi pincetom. Ukoliko niste spremni za takvu vrstu poduhvata, tada je najbolje otići u ambulantu i obratiti se medicinskom osoblju", pojašnjava nam doktorica.

Jedna od infekcija nastalih nakon uboda krpelja jeste Lajmska borelioza, bolest o kojoj se puno priča, ali malo zna.

Prof. dr. Sajma Krkić-Dautović, specijalista infektolog i klinički hepatolog za portal Radiosarajevo.ba kaže kako se s ovom bolešću susreće svakodnevno.

"Vjerujte, svakodnevno se susrećem ne s Lajamskom boreliozom. Svakodnevno liječim pacijente od te bolesti", kazala je. 

Lajmska borelioza je bolest koja se sa životinja prenosi na ljude putem ugriza krpelja, komarca ili konjske i ovčije muhe.

"Izazivaju je bakterije roda borelija. Bolest protiče kao: akutna kožna bolest (Erythema migrans – šetajuće crvenilo) subakutna i hronična bolest”, rekla je ranije dr. Krkić-Dautović u izjavi za Radiosarajevo.ba

Sezona je krpelja, šta nam je činiti: Savjeti i upozorenja bh. stručnjaka

"Hronična bolest zahvata više tkiva i organa: najčešće periferne nerve i mozak, zglobove i mišiće, srce i krvne sudove, kožu, ali i oko, uho...Zapravo, svako tkivo i svaki organ može biti zahvaćen, na način da je prvo zahvaćen samo jedan organ. npr. koža (početak bolesti) ili više organa (odmakla hronična bolest)”, kazala je tada Krkić-Dautović.