Čuvamo okoliš, brinemo za budućnost: Bili smo u akciji recikliranja otpada

Da bi drugi slijedili tvoj primjer, morate im i sami pokazati kako. Tako se u svjetlu aktuelnih tema o očuvanju okoliša i klimatskih promjena sa kojima se planeta suočava, ekipa portala Radiosarajevo.ba odlučila na recikliranje otpada i odlaganje na reciklažno dvorište koje je u oktobru prošle godine otvoreno na sarajevskoj deponiji Smiljevići.

U redakciji portala i radija prikupili smo velike količine PET ambalaže, papira, te elektronskog otpada kojeg smo zahvaljujući zaposlenicima KJKP Rad odložili u reciklažno dvorište na RCUO Smiljevići.

Sarajlije i dalje nedovoljno recikliraju otpad: Reciklažno dvorište besplatno

Reciklažno dvorište na RCUO Smiljevići je prvo reciklažno dvorište u Kantonu Sarajevo, a građani Kantona Sarajevo u reciklažno dvorište koje je otvorenog tipa mogu odlagati vlastiti kabasti i ostali odvojeno sakupljeni otpad.

Otvoreno prvo reciklažno dvorište u Kantonu Sarajevo

Da bi cijeli sistem recikliranja funkcionirao kako treba, i građani moraju postati svjesni važnosti recikliranja otpada. No slika praznih podzemnih kontejnera, koji su okolo pretrpani otpadom, a koja se često može vidjeti na mjestima gdje su ovi kontejneri postavljeni nažalost pokazuje da situacija još nije zadovoljavajuća.

Građani često i iz nepovjerenja da se otpad zaista reciklira na Smiljevićima ne razdvajaju otpad, no fotografije reciklažnog dvorišta koje smo posjetili vas mogu uvjeriti u suprotno.

Iz Rada su za naš portal naveli kako ovo poduzeće prikuplja, presuje, balira i privremeno lageruje reciklažne sirovine. Kada se prikupe dovoljne količine raspisuje se Javni poziv za otkup reciklažnih sirovina (papir, metal, prozirni najlon, plastika). Najpovoljniji ponuđač nakon okončanja Javnog poziva raspolaže sa sirovinom i istu distribuira prema onim postrojenjima za recikliranje po vlastitoj želji. Reciklažni otpad se i do sada odvozio u zemlje izvan BiH.

"Preduzeće 'Rad' ne vrši otkup već prikupljanje PET ambalaže i ostalih reciklažnih sirovina. Pored PET ambalaže prikuplja se papir, karton, folije, staklena ambalaža. Kada se prikupe dovoljne količine raspisuju se javni pozivi na kojeg se javljaju operateri koji vrše otkup određenih sirovina", rekao je glasnogovornik ovog poduzeća Mirza Ramić prilikom posjete redakciji portala Radiosarajevo.ba.

Ono što je zadatak poduzeća, kako je rekao Ramić, pored prikupljanja reciklažnog otpada je edukacija kako školske populacije, tako i stanovništva.

"Od 1999. godine naovamo poduzeće se može pohvaliti da je izvršilo edukaciju 12 do 15 hiljada učenika unutar školskih klupa", rekao je Ramić navodeći kako je posebno bitno kada je u pitanju reciklaža imati navike recikliranja, pa tako razvrstavaju otpad i u domaćinstvima.

"Kada se iskoristi reciklažni otpad dovoljno je da se izdvoji u jednu od posuda ako imaju na terenu, a potom taj isti materijal završava na sortirnici gdje se privremeno skladišti nakon baliranja, te se otkupljuje", pojasnio je Ramić.

Kada je u pitanju razvrstavanje otpada u domaćinstvima, u pojedinim dijelovima Kantona Sarajevo postavljeni su podzemni kontejneri i kontejneri za odvajanje otpada, te su i neka domaćinstva (npr. u Općini Vogošća, op. a) dobili kante za razvrstavanje otpada. Zanimalo nas je ima li planova za postavljanje novih kontejnera, podzemnih otoka itd.

"Prema Planu i programu upravljanja otpadom u KS-u je predviđena izgradnja manjih reciklažnih dvorišta unutar općina. Tako da će građani imati prilike i mogućnosti da još više razvrstavaju reciklažni otpad u ta dvorišta, a iz tih dvorišta kada se prikupi dovoljna količina prebacivat će se u centralno dvorište u RCMUO Smiljevići gdje će se dalje skladišti i prodavati putem javnih poziva", otkrio nam je Ramić.

Koje su prednosti podzemnih kontejnera i recikliranja otpada?

"Stanovnici Kantona Sarajevo se djelimično pridržavaju selektivnog odlaganja otpada, međutim uvijek postoje neodgovorni pojedinci koji i pored praznih kontejnera odlažu otpad oko istih. Reciklažno dvorište je otvoreno u oktobru 2018. godine i radi prema utvrđenom radnom vremenu od 7:00 do 19:00 ponedjeljak – subota i nedjeljom od 7:00 do 13:30 sati, te svakodnevno fizička lica dovoze svoj otpad koji besplatno odlažu na reciklažno dvorište u pripadajuće kontejnere. Još uvijek, građani u dovoljnoj mjeri ne koriste mogućnost besplatnog odlaganja otpada na reciklažno dvorište", rekao je Ramić za Radiosarajevo.ba.

Da bi građani više reciklirali otpad, Ramić smatra da trebamo imati strpljenja kako bi cijela priča imala više odjeka i efekta koji želimo dobiti, te navodi kako je to dugoročan proces koji bi se trebao u kontinuitetu raditi. Dodao je i kako se moraju ponavljati edukacije, te obnovljati infrastruktura.

Kako bi se promijenile navike građana, navodi kako su u saradnji sa resornim ministarstvima pokrenuli nabavku dvolinijskih kontejnera koji će građanima dodatno pomoći da recikliraju otpad.

Ramić je istakao kako za postavljanje novih podzemnih kontejnera postoje određene fizičke prepreke kada je u pitanju visinska manipulacija, te je pojasnio kako mora biti oslobođeno sedam metara visine kako bi se mogli ti kontejneri prazniti, te da ispod površine zemlje na dubini od tri do četiri metra nema nikakvih instalacija kako bi se kontejneri mogli postaviti. 

Na reciklažnom dvorištu će se prihvatati otpad samo od građana Kantona Sarajevo.

Prihvatat će se sljedeće vrste otpada:

• papir i karton (kartonske kutije, sveske, časopisi, ambalaža od papira i kartona itd.),
• tvrda plastika (plastične gajbe, burad, plastično posuđe, lavori, kante, ambalaža od deterdženta itd.),
• stiropor,
• PET - boce (boce od vode, soka, jestivog ulja itd.),
• plastična folija (ambalažna folija za pakovanje itd.),
• obojeno staklo (obojena staklena ambalaža od vode, soka, jestivog ulja, itd.),
• bezbojno staklo (transparentna ambalaža od stakla od vode, soka, jestivog ulja itd.),
• otpadne gume (samo automobilske gume),
• metalni glomazni otpad (šporeti, metalne roletne, sav krupni otpad od metala),
• metalni sitni otpad (stari alati, manji komadi metala, vješalice, opruge, itd.) ,
• odjeća i obuća,
• tekstil (vreće, platna, posteljine, stolnjaci, krpe, stari ćilimi itd.),
• kabasti kućni otpad (komadi namještaja kao stolovi, stolice, ormari, fotelje, kauči itd.),
• krupni električni i elektronički otpad (televizori, veš mašine, sušilice, perilice, mikrotalasne pećnice, ventilatori itd.),
• uređaji za hlađenje i zamrzavanje (frižideri, klime, zamrzivači),
• sitni električni i elektronički otpad (usisivači, fenovi, pegle, automati za kafu, elektronske igračke, kompjuteri, laptopi, mobiteli, telefoni, telefaksi, radio uređaji itd.),
• opasni kućni otpad* (fluorescentne cijevi, baterije i akumulatori).

Građani mogu dovesti otpad u svojim vozilima, prikolicama ili angažovati prevoznika za dovoz kabastog otpada.