U srcu grada ekološka bomba: Deponija nema dozvolu, građani neodgovorni

Protekle sedmice Vlada Kantona Sarajevo objavila je "rat" divljim deponijama u Gradu Sarajevu, te 22. aprila organizirala veliku proljetnu akciju čišćenja grada u kojoj su učestvovali svi - od premijera do zaposlenika KJKP "Rada", te  samih građana. 

Prikupljene tone smeća na početku dvomjesečne akcije čišćenja

Prikupljene su tone otpada kako iz centra grada, tako i sa gradskih izletišta, okolnih planina itd, a akcija će trajati dva mjeseca.

Iako zaista treba pohvaliti akciju čišćenja koja je učinila da sada grad izgleda ljepšim, problem sa odlaganjem otpada u Kantonu Sarajevu nije riješen.

"Vijek sarajevske deponije je još 6-7 godina i cilj je ići na smanjenje količina za odlaganje", rekla je za Radiosarajevo.ba stručnjakinja za okoliš Maja Čolović-Daul.

O tome među nadležnim za sada nema riječi, a u gradu imamo ekološku bombu od koje su do sada strahovali smo građani okolnih naselja, a sada se boje i drugi.

Građani i ovog proljeća u strahu od deponije Smiljevići: Njen vijek još 6-7 godina

Kako smo već pisali, svake godine od proljeća pa do jeseni stanovnici naselja smještenih oko sarajevske gradske deponije Smiljevići suočavaju se s neugodnim mirisom, zbog kojeg naročito u ljetnom periodu ne mogu ni otvoriti prozore, niti boraviti na otvorenom.

Problem imaju i mještani naselja Zabrđe, jer kroz njihovo naselje protiče Lepenički potok, potok u koji se sav otpad sa deponije cijedi.

U sarajevsku deponiju uložili milione, a dobili zagađenu vodu

Naime, deponija Smiljevići nema okolinsku dozvolu za rad.

"KJKP 'RAD' d.o.o. Sarajevo je trenutno u proceduri dobivanja okolinske i vodne dozvole za deponiju Smiljevići. Trenutno se čeka da Ministarstvo prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo i Zavoda za izgradnju Kantona Sarajevo dostave dinamički plan o realizaciji spiska aktivnosti i mjera sa finansijskom procjenom za ulaganje i smanjenje emisija sa predviđenim završetkom aktivnosti, a u cilju zadovoljavanja uvjeta za ispuštanje tehnoloških, otpadnih voda u skladu sa navedenom Uredbom o uslovima ispuštanja otpadnih voda u ukoliš i sisteme javne kanalizacije, te rokove u kome pravni subjekt mora realizovati pojedine aktivnosti i radove na sistemu za prikupljanje, tretman i ispuštanje otpadnih voda u prirodni recipijent ili sistem javne kanalizacije. Ove dozvole sadržavat će niz mjera za smanjenje zagađenja deponije na okolinu koje će se realizovati u navedenom petogodišnjem periodu", naveli su za Radiosarajevo.ba iz ovog poduzeća.

Na deponiji ne funkcionira ni sistem za otplinjavanje niti postoji sistem za pročišćavanje procjednih voda.

"Tužilaštvo BiH nije dostavilo zvaničnu, pismenu potvrdu o okončanju istrage ekshumacije posmrtnih ostataka koja se vršila na prostoru sanitarne deponije u Smiljevićima, te se bez navedene potvrde ne može izvršiti saniranje i vraćanje sistema za otplinjavanje u prvobitno stanje", rekli su iz "Rada" za Radiosarajevo.ba.

Kada je u pitanju sistem za pročišćavanje procjednih voda, jedan takav je bio u funkciji samo 2-3 mjeseca, ali kako nije bio dizajniran za takvo opterećenje otpadnih voda, pokvario se, pojasnila nam je stručnjakinja za okoliš Čolović-Daul.

"Postoje neka nastojanja, sastanci, pregovori, kao i pilot testiranja potencijalnih tehnologija tretmana. Te pilot tretmane provode kompanije koji su potencijalni dostavljači opreme, o svom trošku. Pitanje je kako će oni biti izabrani", rekla nam je Čolović-Daul navodeći kako se sada u Lepenički potok slijeva voda sa deponije, a on potom utiče u rijeku Bosnu te tako ugrožava i njen biodiverzitet.

U skladu sa KEAP-om izgrađeno je još jedno reciklažno dvorište, ali nije jasno kako se određuju prioriteti investicija, tj. koji projekt može najviše doprinijeti unapređenju stanja i kojim indikatorima se to dokazuje i prati, rekla nam je stručnjakinja.

Otvoreno prvo reciklažno dvorište u Kantonu Sarajevo

Da bi cijeli sistem recikliranja funkcionirao kako treba, i građani moraju postati svjesni ovog problema. No slika praznih podzemnih kontejnera, koji su okolo pretrpani otpadom, a koja se često može vidjeti na mjestima gdje su ovi kontejneri postavljeni nažalost pokazuje da situacija još nije zadovoljavajuća.

Koje su prednosti podzemnih kontejnera i recikliranja otpada?

"Stanovnici Kantona Sarajevo se djelimično pridržavaju selektivnog odlaganja otpada, međutim uvijek postoje neodgovorni pojedinci koji i pored praznih kontejnera odlažu otpad oko istih. Reciklažno dvorište je otvoreno u oktobru 2018. godine i radi prema utvrđenom radnom vremenu od 07:00 do 19:00 ponedjeljak – subota i nedjeljom od 07:00 do 13:30 sati, te svakodnevno fizička lica dovoze svoj otpad koji besplatno odlažu na reciklažno dvorište u pripadajuće kontejnere. Još uvijek, građani u dovoljnoj mjeri ne koriste mogućnost besplatnog odlaganja otpada na reciklažo dvorište", rekli su nam iz "Rada".

Ovo poduzeće prikuplja, presuje, balira i privremeno lageruje reciklažne sirovine. Kada se prikupe dovoljne količine raspisuje se Javni poziv za otkup reciklažnih sirovina (papir, metal, prozirni najlon, plastika). Najpovoljniji ponuđač nakon okončanja Javnog poziva raspolaže sa sirovinom i istu distribuira prema onim postrojenjima za recikliranje po vlastitoj želji. Reciklažni otpad se i do sada odvozio u zemlje izvan BiH.

Zbog toga što žele smanjiti količinu otpada na deponiji vjerovatno se išlo sa još jednim reciklažnim dvorištem, no nema naznaka rješavanja otpadnih voda, kao ni sanacije dijela deponije u kojem je oštećena infrastruktura za prikupljanje otpadnog gasa, prokomentirala je Čolović-Daul za Radiosarajevo.ba.

Prepuni kontejneri i kante u cijelom gradu ružna su slika koju građani viđaju svakog vikenda. Stoga smo pitali "Rad" koliko često odvoze otpad i da li bi trebalo pojačati te aktivnosti.

"Pražnjenje kontejnera se vrši prema operativnom planu i programu. Kontejneri se prazne pretežno tri puta sedmično ponedjeljkom, srijedom i petkom, odnosno utorkom, četvrtkom i subotom, a na lokacijama gdje je najgušća naseljenost, pražnjenje kontejnera se vrši svakodnevno. Vikendom građani koriste slobodno vrijeme te iznose mnogo veće količine otpada, te KJKP 'RAD' d.o.o. Sarajevo dobrim dijelom angažuje i vozila u toku nedjelje kako bi na vrijeme uspjeli prikupiti sve količine otpada", odgovorili su iz ovog poduzeća.

Odlaganje medicinskog otpada predstavlja također jedan od većih problema kada je u pitanju zagađanje okoliša.

Istražili smo: Gdje se odlaže medicinski otpad?

Ovo poduzeće ne preuzima niti odlaže medicinski otpad na deponiju Smiljevići. Preuzima se samo obrađen i tretiran medicinski otpad koji je prethodno steriliziran, dezinfikovan i samljeven u inertno stanje te se kao takav može odložiti na deponiju i to od onih pravnih lica koja imaju dozvolu za upravljanje medicinskim otpadom u Kantonu Sarajevo, potvrdili su za Radiosarajevo.ba.

Građani do tada medicinski otpad mogu odnijeti u pojedine privatne apoteke kako bi se taj otpad potom ispravno odložio na deponiju. 

Iz Apoteka Sarajevo su za Radiosarajevo.ba rekli da su u toku su pregovori za projekat koji predviđa preuzimanje lijekova proteklog roka od građana, kao i ostalog farmaceutskog otpada, te će u narednom periodu imati više informacija sa kojima će upoznati javnost.

Opasan otpad - Gdje u Sarajevu (ne) smijete baciti stare sijalice, baterije...

Poznato je još i da elektronski otpad građani mogu odložiti u kontejnere koji su postavljeni u garaži Mercatora u Ložioničkoj, u dvorištu Centra "Vladimir Nazor" u Hrasnom i u dvorištu Osnovne škole "Grbavica".

Vrlo je bitno da se e-otpad odvaja pravilno na obezbijeđena mjesta zbog njegovih korisnih i opasnih komponenti, a u konačnici zbog procesa reciklaže, naveli su iz ZEOS-eko sistema.

Već ranije smo pisali kako samo dvije deponije u BiH zadovoljavaju propise o uklanjanju otpada.
 
Samo dvije deponije u BiH zadovoljavaju propise o uklanjanju otpada
 
Da je situacija ista kao prije, potvrdila nam je stručnjakinja za okoliš Maja Čolović-Daul.
 
"Nije bilo dodatnih kredita, niti donatorskih sredstava za unapređenje stanja. Proveden je projekt finansiran od strane Švedske razvojne agencije SIDA, a izveden od strane Svjetske Banke “Solid Waste Management Technical Assistance for Capacity Building and Institutional Strengthening” (2016-2018) u iznosu od 2 miliona eura. Međutim taj projekt se fokusirao na izrade studija izvodljivosti, jačanje svijesti (ali ne provođenje kampanja, već samo koncipiranje istih), prikupljanje informacija o stanju i sl, ne i na nabavku opreme", rekla je za Radiosarajevo.ba Čolović-Daul.

Evidentirano više od 1.400 divljih deponija, gdje se nalazi oko 5.000.000 m3 otpada

Na Dan planete Zemlje Centri civilnih inicijativa (CCI) ukazali su na sve veći ekološki problem zagađenosti zemlje, neodgovornog odnosa prema prirodi i vodama, te odgovornosti svakog pojedinca.

Iz CCI-ja posebno su skrenuli pažnju na problem sve većeg broja divljih deponija u Bosni i Hercegovini.

Od 55 lokalnih samouprava, te zaprimljenih prijava građana putem besplatnog „zelenog alarma“, od početka oktobra 2018. godine, evidentirano je više od 1.400 lokaliteta divljih deponija širom Federacije BiH, na kojima je deponovano oko 5.000.000 m3 otpada.

Ovakvi podaci ukazuju na hitnost rješavanja tog problema u smislu alarmiranja svih nivoa vlasti za donošenje finansijskih i planskih dokumenata, s ciljem uklanjanja divljih deponija i sanacije područja na kojima se nalaze divlje deponije, remedijacija tla i sprječavanja ponovnog nastanka deponija.