Pobrić: Ne mogu pričati bajke, Dodik ide ka secesionizmu, no još se može zaustaviti

Prof. dr. Nurko Pobrić, ugledni pravni ekspert, profesor ustavnog prava i mostarski sudija, svojevremeno član ekspertne grupe koju je sačinila Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Sarajevu, krajnje je zabrinut posljednjim dešavanjima u Bosni i Hercegovini i potezima Narodne skupštine RS-a (NSRS), odnosno člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika koji provodi de facto destrukciju institucija države BiH i ustavno-pravnog poretka.

Institucije djeluju nemoćno, probosanski politički faktori u autu, a međunarodna zajednica i pojedini akteri ove procese relativiziraju ili, prosto, ignoriraju.

"Ne mogu ja pričati bajke. Govorili su biće dobro ka da se vrate s godišnjeg, onda će se opametiti. Pa neće se opametiti. To su bile loše procjene", priča prof. Pobrić za Radiosarajevo.ba aludirajući na izjave lidera Stranke demokratske akcije (SDA) Bakira Izetbegovića iz jula prošle godine kada, kako su prenosili mediji, nije bio previše zabrinut bojkotom institucija države.

Pita se zašto nisu postojala saznanja da će Dodikve aktivnosti voditi u ovom pravcu.

"A ne da se nude zaključci da je to predizborna kampanja itd., očito da nije", dodaje profesor ustavnog prava.

Ići će do kraja

Prema njegovim riječima, potez NSRS je samo još jedan korak ka jasno definiranom konačnom cilju, a  to u suštini jeste osamostaljenje ili separacija RS od BiH.

"Šta će se desiti u narednim mjesecima i da li će biti kakvih promjena, to je teško previdjeti. S obzirom na nekakav dosadašnji tempo diplomatske i druge aktivnosti međunarodnih činilaca čini se da će Dodik, a tu mislim i na organe RS - ići do kraja. Gdje je taj kraj, je li to osamostaljenje ili nešto drugo, mislim da je to teško i nezahvalno prognozirati. Ne znam da li iko zna šta će se dogoditi", komentara Pobrić.

Institucije slabe

Dodaje kako su reakcije institucija na poteze Dodika i drugih političkih pojedinaca u RS-u slabe.

"Imamo mi institucije, ali one moraju biti jake, iza njih da stoji moć, sila. Ko stoji iza Tužilaštva? Oni kažu mi nećemo provesti vašu odluku. Ima toliko Evropskog suda za ljudska prava, pa Ustavnog suda BiH koje nisu provedene, pa nikom ništa. Prema tome naše institucije su slabe. Iza njih ne stoji države. Već paradoksalno država krši Ustav", upozorio je.

S obzirom na kršenje Daytonskog mirovnog sporazuma, tačnije Aneksa 4, pitali smo profesora Pobrića je li rješenje u povratku na prethodno stanje, odnosno Republiku BiH? O tome su govorili pojedini analitičari, bivši i sadašnji zvaničnici.

"Ne poštuje se Aneks 4 Daytonskog sporazuma, odnosno Ustav BiH. On se ne poštuje u nekom smislu koji nije direktno rušenje ustavnog poretka u smislu poduzimanja nekih realnih radnji. To je još u fazi nečega što se može sankcionirati, zaustaviti. Kad kažem sankcionirati, mislim na ocjenu ustavnosti tih zaključaka, a kasnije eventualno i zakona koji budu doneseni. A vraćanje na Ustav BiH po mom sudu nema pravno utemeljenje, bez obzira na nečije želje. Jer Aneks 4, Ustava BiH predviđa mogućnost da se taj Ustav, važeći Ustav, izmijeni i potpuno donese novi Ustav. Prema tome, da postoji politička volja u Parlamentarnoj skupštini koja je ovlaštena do donosi novi Ustav, odnosno da mijenja postojeći, to bi se davno učinilo. Bilo je više pokušaja od Aprilskog paketa, Butmirskog procesa i drugih, ali ostalo je na pokušaju", stav je profesora Pobrić.

Ko ima moć ne poštuje norme

Odgovarajući na pitanje kako onda izaći iz pat pozicije u kojoj se nalazimo, Pobrić govori.

"Postoji stara pravnička izreka - pravo ne može bez sile, a sila može prava. Pravnu normu možete donijeti bilo kakvu, ali ako se ne poštuje, a nemate iza toga ko će efikasno primijeniti sankciju, to je izlišno. Onda nema ništa od te pravne norme. To su tzv. gole norme. S druge strane, često neko ko ima moć ne poštuje pravne norme, jer ima moć da nametne drugome ili treće kako on hoće, bilo da je to oružana moć, vojna, politička, ideološka moć, vjerska itd.", podsjeća sagovornik našeg portala.

Nekontrolirani separatizam

On iz svega zaključuje da ovaj proces ide ka separatizmu.

"Separatizam je odvajanje RS od BiH. To je jedna moguća solucija. Druga solucija, više teorijska, ali, nažalost, također moguća jeste - disolucija države, da država ne funkcionira što je bilo sa SFRJ, da državni organi nemaj efektivnu moć odnosnu efektivnu vlast na teritoriji BiH. Da se faktičke teritorije odvoje i postanu samostalne političke cjeline, dvije ili tri. Separatizam ako uspije to ne znači da će se on na tome zaustaviti. Tu je moguće separatizam još jedan, da ne idem dalje u obrazlaganje", zaključio je prof. Pobrić.