Prof. dr. Senka Mesihović-Dinarević: Zašto digitalna medicina postaje sve važniji alat u zdravstvu?
Odjeljenje medicinskih nauka Akademije nauka i umjetnosti (ANUBiH) u povodu obilježavanja Svjetskog dana srca organizirat će u četvrtak 26. septembra seriju javnih predavanja s ciljem podizanja svjesnosti o kardiovaskularnim bolestima koje su i dalje vodeći uzroci smrti i invaliditeta u svijetu. Na tematskom skupu u fokusu će biti digitalna medicina, kardiologije, kardiohirurgija i javno zdravstvo...
Tim povodom govorila je akademikinja Senka Mesihović Dinarević, jedna od vodećih bh. stručnjakinja u oblasti pedijatrije i dječje kardiologije, predsjednica Odbora za kardiovaskularnu patologiju Odjela medicinskih nauka Akademije nauka i umjetnosti BiH i članica Europske akademije nauka.
U intervjuu Harisu E. Bilanoviću objavljenom na portalu ANU BiH akademikinja Mesihović-Dinarević govorila je o tome zašto digitalna medicina postaje sve važniji alat u zdravstvu.
Njemačka ekonomija će se ponovo smanjiti 2024. godine
"Nema sumnje da je digitalna medicina (DM) koja sazrijeva, platforma za unapređenje biomedicinskih istraživanja, poboljšanje zdravstvenih sistema i niže javnozdravstvene troškove, u smislu veće produktivnosti nauke, operativne učinkovitosti ljekara, ispunjavanja zahtjeva pacijenata za bržim uslugama i više personaliziranu njegu, smanjujući stope morbiditeta. Koristi digitalne alate i platforme za prikupljanje, pohranu i analizu podataka o pacijentima, kao i elektronske zdravstvene zapise, genomske podatke i medicinske slike, i time stvara preduslove za značajno produženje trajanja i kvalitete života. Primjenjuje napredne digitalne tehnologije, kao što su: umjetna inteligencija, mašinsko učenje i analitika velikih podataka, s ciljem poboljšanja kliničkog donošenja odluka, ishoda tretmana pacijenata, pružanja zdravstvene njege/skrbi i smanjenja troškova", ocijenila je Mesihović-Dinarević.
Prema njezinim riječima, kardiovaskularna medicina je područje kliničke prakse sa kontinuiranim brzim širenjem znanja, smjernica, najbolje prakse i novih tehnologija.
"Brz tempo promjena i dalje je obilježje kardiovaskularne medicine i jasno je da se taj tempo ubrzava kako u kardiovaskularnoj medicini odraslih, tako i u pedijatrijskoj kardiološkoj medicini. Inovacije utemeljene na dokazima u kardiovaskularnom području pokrivaju širok medicinski spektar, počevši od dijagnoze urođenih srčanih bolesti /USA/ ili aritmija i preoptimiziranih radnih procesa u okruženju hitne pomoći kod akutnog infarkta miokarda do telemedicinske skrbi za pacijente s hroničnim bolestima kao što su zatajenje srca, koronarna bolest arterija ili hipertenzija. Korištenje pametnih telefona i nosivih uređaja kao i integracija umjetne inteligencije pruža važne alate za medicinsku skrb neovisnu o lokaciji i prevenciju štetnih događaja", navela je naša ugledna ekspertica.
Svjetski dan srca: Dr. Mesihović-Dinarević dovela eminentne stručnjake u Sarajevo
Digitalne tehnologije, dodala je prof. dr. Mesihović-Dinarević, nude značajne mogućnosti za prevenciju kardiovaskularnih bolesti, promociju promjene životnog stila i pridržavanja zdravog načina ponašanja, ranom dijagnozom, individualiziranim upravljanjem/suportivnom njegom i kliničkom podrškom.
"Digitalna transformacija otvorila je brojne nove perspektive u kardiovaskularnom području, uz brzo širenje znanstvenih dokaza. U sljedećih nekoliko godina digitalna transformacija nastavit će revolucionirati područje kardiovaskularne medicine i proširiti medicinske i naučne horizonte", zaključila je Mesihović-Dinarević, povlačeći da se napredak u primjeni digitalne medicine prati i u Bosni i Hercegovini.
Kompletan intervju sa akademikinjom Mesihović-Dinarević pročitajte OVDJE.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.