Prof. dr. Senka Mesihović-Dinarević: Gojaznost djece kao riziko faktor

Udruženje kardiologa Bosne i Hercegovine organiziralo je 27. i 28. januara Simpozij o familijarnoj hiperholesterolemiji u "Kući srca" u Sarajevu.

Simpozij je održan u okviru "Kampanje o podizanju svijesti o familijarnoj hiperholesterolemiji", kao dio projekta sa Evropskom asocijacijom za aterosklerozu.
Organizatori Simpozija su bili Radna grupa za ateroskleroz, prof. Belma Pojskić i predsjednica Udruženja kardiologa u Bosni i Hercegovini prof.dr. Zumreta Kušljugić.

Piše: Radiosarajevo.ba

Jedan od predavača na Simpoziju je bila i acc Prof.dr. Senka Mesihović-Dinarević, predsjednik Radne grupa za Pedijatrijsku kardiologiju koja je održala predavanje o "Gojaznosti kao riziko faktoru za razvoj ateroskleroze u pedijatrijskoj populaciji".

Ateroskleroza počinje u djetinjstvu

Profesorica je istakla da je ateroskleroza najčešća bolest arterija koja je karakterizirana suženjem lumena krvnog suda zbog lokalnog zadebljanja krvnog suda uslijed prisustva plaka/atheroma. Ateroskleroza je danas jedan od vodećih uzroka smrti u razvijenim zemljama. Počinje u djetinjstvu, dugo vremena pacijent je bez manifestnih simptoma i sa starenjem pacijenta, ateroskleroza ozbiljno ugrožava zdravlje.

Još prije 3500 godina je zabilježeno prisustvo ateroskleroze kod 60-godišnjeg Pharaona Merneptaha, kao i kod egipatske 40-godišenje princeze Ahmoz - Meritamen.

Ateroskleroza, kardiovaskularna bolest je interdisciplinarni problem, multifaktorijalan u svojoj etiopatogenezi, toku i reperkusijama, zahtijeva timski pristup dijagnostici, tretmanu i prevenciji.
Posljedice ateroskleroze su: koronarne ili ishemijske srčane bolesti, posebno infarkt miokarda, cerebrovaskularne bolesti i cerebrovaskularni incidenti, kao i suženje odnosno blokiranje periferrnih arterije, karotidnih arterija.

Jedan od najčešćih riziko faktora za njen razvoj je i gojaznost uz povišenu masnoću u krvi kao i povećan pritisak. U savremenoj medicini sve je veći broj studija koje pokazuju da djeca imaju prekomjernu tjelesnu težinu, što je u adolescentnom uzrastu svakako riziko faktor za nastanak mnogih hroničnih bolesti i to: kardiovaskularnih, dijabetes tipa 2, ortopedskih i psiholoških bolesti.

Šta učiniti?

Epidemija gojaznosti je jedan od najozbiljnijih zdravstvenih problema sadašnjice. Ima izuzetan značaj, kako zdravstveni, medicinski, ekonomski tako i demografski. Tokom posljednje dvije decenije prevalenca gojaznosti u evropskim zemljama je trostruko uvećana. Prekomjernu tjelesnu težinu ima već 50 % odraslih, a trećina evropske populacije je gojazna. Iako su genetski i hormonski faktori mogući uzroci povećane tjelesne težine kod djece, prekomjerno uzimanje hrane i slaba fizička aktivnost su nedvojbeno osnovni razlog nastajanja gojaznosti.

Sjedenje pred televizorom i računarom uz konzumiranje kalorijama bogate brze hrane i slatkih napitaka, dugoročno stvaraju neravnotežu između unošenja i potrošnje energije u organizmu. Rezultat ovog disbalansa je prekomjerna tjelesna težina. Na pitanje: "Šta činiti na prevenciji nastanka Kardiovaskularnih oboljenja?" prof. Dinarević odgovara: neophodno uspostaviti dijaloge u kardiovaskularnoj medicini s ciljem prevencije gojaznosti, koja se odnosi na slijedeće postulate: Ishranu provoditi prema savremenim smjernicama u odnosu na unos: ugljenih hidrata, masti, bjelančevina, vitamina i tečnosti.

Upražnjavati redovnu fizičku aktivnosti kako u: školi tako i u slobodnom vremenu! Provesti edukaciju o: principima zdrave ishrane i zdravog načina života (aktivnost, ne pušenje) u svim osnovnim, srednjim školama kao i visokoškolskim ustanovama u BiH. Angažovati timove porodičnih ljekara za praćenje: statusa uhranjenosti kod školske djece i omladine. Obzirom da nema specifičnog lijeka za aterosklerozi, najbolji način da se izbjegne ova bolest jeste prevencija. Prevencija je ključ!

Pronalaženje najefikasnijih preventivnih mjera za nastanak gojaznosti u svakoj zemlji zahtijeva precizne epidemiološke podatke o broju gojazne djece i mladih, njihovom navikama u pogledu ishrane i aktivnosti, što je bio i jedan od ciljeva ovog značajnog istraživanja sprovedenog 2008-2010.godine u Kantonu Sarajevo na 3608 ispitanika uzrasta od vrtića, predškolske, školske dobi tj. učenika osnovnih i srednjih škola. Cilj ove studije, koja je prezentirana na 16. Svjetskom Kongresu Kardiologa 2016. godine Dubai, bio je procijeniti prevalencu prekomjerne tjelesne težine kod djece i omladine školske dobi iz sarajevskog kantona, te markirati osnovne uzroke ove pojave i strategiju za njihovu efikasnu prevenciju.

Štetni utjecaji

Najznačajniji faktori koji utječu na nastanak gojaznosti prema rezultatima Studije su: sedanteran način života, velika učestalost uzimanja slatkiša i gustih sokova i neadekvatna ishrana djece u školi. Preventive i terapeutske aktivnosti se moraju provoditi kontinuirano među što širom populacijom stanovništva.

Profesorica Mesihović-Dinarević navodi da su u ANU BIH Odjeljenju medicinskih nauka i Odboru za kardiovaskularnu patologiju u 2023 u toku slijedeći projekti i to: "Značaj screeninga prekomjerne tjelesne mase/pretilosti kod predškolske djece u prevenciji prijevremenog kardiometaboličkog rizika", "„Mediteranska ishrana i kardiovaskularne bolesti" (saradnja pet akademija sa područja Jadranske regije na istraživanju i zaštiti Jadrana) u saradnji sa HAZU, kao i "Uticaj ishrane na oralno i opšte zdravlje djece i adolescenata".

Ističe da oko 60-85% gojazne djece školskog prepubertetskog uzrasta postaju gojazni i u odraslom dobu što uzrokuje ranije i češće pojave hroničnih bolesti i to: hipertenzije, rane ateroskleroze, dijabetes mellitusa tipa 2 i drugih. Stoga, udruženost ovih bolesti i gojaznosti u ranom životnom dobu uzrokuju skraćenje očekivane prosječne dužine života, doprinosi velikom opterećenju bolestima u narednoj generaciji i ugrožava funkcionisanje sistema zdravstvene zaštite i osiguranja. Očekujemo, navodi Prof. dr. Dinarević, da će nam rezultati ovog istraživanja ukazati na potencijalne vulnerabilne skupine za štetni uticaj nepravilnih navika u ishrani na opšte i oralno zdravlje djece i adolescenata, kao i moguće intervencije s ciljem smanjenja pretilosti i dentalnog karijesa što bi imalo uticaj na pedijatrijski populaciju odnoso javno zdarvstveni značaj.

Acc Mesihović-Dinarević je saopštila i inicijativu iz susjedne Hrvatske na pravovremenom otkrivanju naslijeđenog povišenog kolesterola. Incijativna je pokrenutnu na stručnom zdravstvenom skupu održanom od 6. do 7. maja 2022. u Opatiji. Prof. dr. Željko Rainer na kongresu Futur Z je objasnio ideju da se svakom djetetu, koje prije polaska u prvi razred osnovne škole kada dođe na sistematski pregled, provjeri LDL kolesterol. Time će se detektirati djeca koja već imaju povišeni LDL holesterol i dati im smjernice za daljnje liječenje, ali bi informacija bila važna za obitelj djeteta koja će također biti upućena na provjeru vrijednosti LDL holesterola zbog sumnje na familijarnu hiperkolesterolemiju.

Prof.dr. Dinarevič ističe i Dokumente Evropske Unije i projekta Horizon 2020 /2018-2023/ koje su su skladu sa Globalnim mjerama za prevenciju gojaznosti za zemlje Evropskog regiona date u Evropskoj povelji o suprostavljanju gojaznosti 2006. god, kao i inicijativi iz Hrvatske koje trebaju biti i strategija zdravstva u našoj zemlji, kao i zemljama Evrope.