Poslušajmo konačno struku o šumama i vodi: Spasimo budućnost na greškama iz prošlosti

Bosnu i Hercegovinu su posljednjih dana pogodile razorne poplave koje su do sada odnijele najmanje 18 života, dok se desetine osoba još vode kao nestale.

Posebno je teško pogođeno područje Jablanice, gdje su poplave i odroni tokom protekle noći odnijeli živote najmanje 13 ljudi, a strahuje se da bi broj žrtava mogao biti i znatno veći.

Katastrofalne posljedice poplava nisu samo u broju žrtava – srušeni su brojni domovi, urušene su saobraćajnice, mostovi, a oštećena je i željeznička pruga.

Razgovarali sa: prof. dr. Dženan Bećirović i prof. dr. Muhamed Bajrić

Stanovništvo pogođenih područja suočava se s gubitkom svojih domova, te se hitno traži smještaj za veliki broj ljudi koji su ostali bez krova nad glavom.

Radiosarajevo.ba: Možete li nam ukratko pojasniti koje su naučno verificirane koristi od prirode i posebno od šumskih ekosistema?

Dženan Bećirović i Muhamed Bajrić: Postoji obilje naučno-utemeljenih saznanja na globalnom i lokalnom nivou koji potvrđuju da priroda u cjelini kontinuirano pruža mnogostruke koristi za građane i pozitivno utiču na kvalitet življenja pojedinaca i zajednice u ruralnim i urbanim područjima. Koristi od prirode i ekosistema generalno svrstavamo u materijalne, regulirajuće i nematerijalne.

Fokus ljudskih aktivnosti je uglavnom na materijalnim koristima i onim „darovima“ prirode koji se mogu dalje, kroz lanac vrijednosti, valorizirati na tržištu. Vrlo često ovakav pristup vodi ka intenzivnom i pretjeranom korištenju potencijala prirode čime se direktno ugrožava kapacitet ekosistema i prirode u cjelini da pruža koristi regulirajućeg i nematerijalnog karaktera. Poseban fokus u procesima upravljanja prirodom treba staviti na koristi od prirode regulirajućeg karaktera, koje su ključni faktor za održavanje stabilnosti i kvalitete životne sredine i pomažu prilagođavanje društvenih aktivnosti i privrede globalnim klimatskim, ekološkim i energetskim izazovima.

Naučno je dokazano da šumski ekosistemi pružaju najširi spektar koristi regulirajućeg karaktera koji između ostalog podrazumijevaju uklanjanje zagađenja, filtraciju zraka i vode, skladištenje karbona i ublažavanje efekata klimatskih promjena, regulaciju zakašljavanja mora, zaštitu kvalitete zemljišta, osiguranje oprašivanja, kontrolu biljnih bolesti i ublažavanje rizika od prirodnih katastrofa i kriznih događaja.

U kontekstu aktuelnih okolišnih izazova, odnosno poplava koje su zadesile Bosnu i Hercegovinu, važno je istaknuti funkcije ili koristi od reguliranja količine i protoka voda, kojima šumski ekosistemi doprinose stabilnom, kontinuiranom i kvalitetnom vodnom režimu i unapređuju kvalitet života građana koji žive u njihovoj blizini.     

Radiosarajevo.ba: Na koji način su povezani stanje šumskih ekosistema i vodni režim?

Dženan Bećirović i Muhamed Bajrić: Šumski ekosistemi su glavni regulatori režima voda, a stabilni šumski ekosistemi su garancija da će količina i protok vode, kao i njen kvalitet biti na odgovarajućem nivou, čime će se moći zadovoljiti potrebe stanovništva i privrede. Ipak, svjedoci smo da u globalne se klimatske promjene najviše osjete u okolišnim procesima na lokalnom nivou, i dovode do pojava klimatskih ekstrema poput jakih kiša, olujnih vjetrova i temperaturnih razlika.

Ovi poremećaji imaju jak uticaj i na stabilnost šumskih ekosistema, pa su često prisuste velike štete u šumama uzrokovane naglim promjenama vremenskih prilika. Ako se ima na umu da se šumski ekosistemi dosta intenzivno koriste kao izvori neophodnih materijala za privredu i lokalno stanovništvo, možemo zaključiti da je dugoročna stabilnost šuma jako ugrožena, a u budućnosti, bez promjene pristupa u odnosu društva prema šumi se mogu očekivati povećanje učestalosti prirodnih katastrofa.

Šumski ekosistemi kojima se ne upravlja na odgovarajući način i u kojima nisu provedene mjere održivog gospodarenja imaju mali kapacitet i potencijal za obavljanje regulirajuće funkcije, posebno za ublažavanje klimatskih ekstrema, a posljedice su uglavnom katastrofalne pojave u lokalnim zajednicama i velike štete po ljude i infrastrukturu.

Radiosarajevo.ba: Možete li pojasniti vezu između pojava bujičnih tokova i korištenja šumskih resursa?

Dženan Bećirović i Muhamed Bajrić: Reljefne karakteristike većeg dijela Bosne i Hercegovine pogoduju pojavi erozije i posljedično pojavi bujičnih tokova, koje predstavljaju veliku prijetnju po sigurnost ljudi i infrastrukturu. U takvim reljefnim prilikama najbolji regulator i „ublaživač“ ekstremnih erozionih i bujičnih pojava predstavljaju šumski ekosistemi.

U onim područjima u kojima se šumama odgovorno upravlja, uz uvažavanje principa održivosti svih funkcija šumskih ekosistema, bujični tokovi su ekstremno rijetka pojava. S druge strane, ljudski faktor i privilegovanje interesima pojedinaca često dovode do aktivnosti u šumama koje nisu zasnovane na navedenim principima i dovode do toga da pojedinci imaju kratkoročnu korist, dok se za posljedicu stvaraju dugoročne, vrlo često nepopravljive, štete za društvo.

Upravljanje šumama treba biti usmjereno prvenstveno na osiguranje kontinuiteta njihove regulirajuće funkcije, uz primjene pristupa kojima se ni na koji način ne ugrožava njihova stabilnost. Pored toga, prostorno planiranje i ostale privredne, društvene i razvojne aktivnosti moraju uvažavati značaj očuvanja prirode i posebno šumskih ekosistem kojima je naša država bogata.

Radiosarajevo.ba: Na koji način upravljati prirodnim resursima, a posebno šumskim ekosistemima sa ciljem unapređenja njihovog stanja i izbjegavanja katastrofa?

Dženan Bećirović i Muhamed Bajrić: Izazovi klimatskih promjena primoravaju globalnu zajednicu na zajednički odgovor i saradnju kroz prilagođavanje načina korištenja prirode i težnji ka cirkularnom i održivom ekonomskom razvoju. Jedan od ključnih stubova ovakvog pristupa je saradnja između donosilaca odluka, naučne zajednice, privrede i predstavnika društva, kroz koju se kreiraju zajednički strateški planovi suočavanja sa klimatskim izazovima usmjereni na održivost i povećanje sigurnosti za ljude i infrastrukture.

Naučna zajednica je razvila i dokazala efektivnosti pristupa usmjerenih na upotrebu ekosistemskih usluga (funkcija) u sprečavanju rizika od prirodnih katastrofa, ali često izostaju inicijative donosilaca odluka koji bi omogućili da naučna saznanja, kroz prilagođavanje politika i regulatornog okvira, budu široko primijenjena. Svjesni smo da u Bosni i Hercegovini nedostaju inicijative i strateška opredjeljenja u kojima bi se odluke donosile kroz saradnju svih zainteresiranih strana i uz uvažavanje naučno-utemeljenih činjenica o stanju prirode.

Upravo ignorisanje rezultata naučnih istraživanja i odlučivanje u interesu privilegovanih pojedinaca posljedično vodi ka smanjenju mogućnosti prirodnih ekosistema da reguliraju okolišne procese i ublaže klimatske ekstreme. Prirodom u cjelini, a posebno šumskim ekosistemima se mora upravljati na principima održivosti svih njihovih funkcija uz osiguranje dugoročne stabilnosti i kontinuirano unaprjeđenje njihovog stanja.

Fokus upravljačkih mjera se mora promijeniti iz isključive orijentacije ka materijalnim koristima (najčešće samo drvo – „balvani“), ka sveobuhvatnom modelu upravljanja koji pri donošenju odluka uzima u obzir sve koristi koje šumski ekosistemi daju. Iako naizgled zvuči jednostavno, ovaj pristup zahtjeva promjenu razmišljanja ljudi koji donose odluke, generisanje novih znanja onih koji obrazuju nove generacije, te promjenu svijesti cjelokupnog društva usmjerenu na jačanje uloge svakog pojedinca kao čuvara prirode, odnosno onoga koji prvi treba digne glas protiv pustošenja i uništavanja prirodnih ljepota.

*** O autorima

Prof. dr. Dženan Bećirović, vanredni profesor na oblasti ekonomika, politika i organizacija šumarstva i urbanog zelenila na Univerzitetu u Sarajevu – Šumarskom fakultetu

Prof. dr. Muhamed Bajrić, redovni profesor na oblasti projektovanje i građenje u šumarstvu i hortikulturi na Univerzitetu u Sarajevu – Šumarskom fakultetu