Poplave, suše, požari, oluje, toplotni valovi... Kako se BiH nosi s klimatskim promjenama?

0
Autorski tim Radiosarajevo.ba

I ovo ljeto svjedočili smo o velikim promjenama klime koje su se manifestovale na različite načine. Ono što je očigledno i što smo svi osjetili na svojoj koži su promjene u režimu padavina, te sve češće pojave valova vrućine.

Čak i najveći skeptici postaju svjesni da klimatske promjene nisu teorija već se dešavaju nama, ovdje i sada.

Klimatske promjene u Bosni i Hercegovini ogledaju se kroz sve češće pojave ekstremnih vremenskih pojava, kao što su poplave, suše i sve učestalije oluje. Sve to za posljedicu ima velike materijalne štete, opasnost od šumskih požara te ugroženost sigurnosti i zdravlja velikog broja ljudi.

“Dosta smo promijenili prirodu, a ona nam to vraća na negativne načine. Ako u najkraćem roku ne dođemo pameti, odgovor prirode bit će još rigorozniji", upozorava meteorolog Bakir Krajinović u razgovoru za Radiosarajevo,ba.

Zbog svog geografskog položaja, ali i ograničenog kapaciteta prilagođavanja i ekonomskog značaja sektora poljoprivrede i šumarstva, BiH je, u odnosu na druge evropske države, posebno osjetljiva na utjecaj klimatskih promjena. Zapravo, finansijska i institucionalna ograničenja uslovljavaju loš kapacitet BiH za prilagođavanje i mogućnosti da efikasno reaguje na prirodne katastrofe.

U razgovoru za Radio Sarajevo, Bakir Krajinović, stručnjak za klimatske promjene Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH kaže da svjedočimo rezultatu porasta temperature zraka usljed promjene klime na zemlji, što dovodi do toga da su nepogode češće, intenzivije, ali i razornije.

"Ne znam da li iko pamti takve oluje kakve smo imali ovog ljeta imali u regionu? U samo dva dana nepogoda nevjerovatnih razmjera proširila se čitavim područjem: od Slovenije, preko Hrvatske, BiH i Srbije. Za samo šest sati cijeli je region bio pogođen superćelijskom olujom koja je napravila nevjerovatna razaranja, na koja mi ovdje nismo baš navikli. Ono što mene brine je da mi nismo spremni na ono što nas očekuje, iako mislim da planeta generalno nije svjesna rizika promjene klime”, naglašava Krajinović.

Foto: A. K. / Radiosarajevo.ba: Savjet KUCZ: Pridržavajte se pravila

Prema Strategiji prilagođavanja na klimatske promjene i niskoemisionog razvoja Bosne i Hercegovine, u budućnosti nas očekuje daljnji rast temperature i intenzivnije promjene klime, te je neophodno hitno provođenje sistematskih mjera prilagođavanja i ublažavanja klimatskih promjena. 

Da se klima iz godine u godinu mijenja govori i podatak da je BiH u posljednjih desetak godina suočena sa nekoliko izuzetnih ekstremnih epizoda koje su izazvale velike štete, pa i ljudske žrtve. Pamtimo sušu 2012. i poplave dvije godine kasnije.

“Četiri milijarde konvertibilnih maraka smo platili saniranje materijalne štete od poplava koje su pogodile BiH prije devet godina. To nije malo novca. S druge strane, ako analiziramo jedan aspekt privrede, na primjer turizam, klimatske promjene imaju sve veći negativan uticaj na razvoj ove grane privrede.

Najveći negativan efekat ispoljava se na zimski turizam, uslovljen smanjenom količinom snijega i snježnog pokrivača. Dosadašnja istraživanja pokazuju da će klimatske promjene, praćene smanjenom količinom snježnih padavina, smanjenom dužinom trajanja snježnog pokrivača, povećanjem prosječnih, a naročito dnevnih zimskih temperatura, sve više biti otežavajući faktor za normlano odvijanje turističkog prometa i usluga u zimskim turističkim centrima”.

Nužno je, navodi Krajinović, ugledati se na razvijene zemlje, na primjer Norvešku, koja je kao jedna od najšumovitijih zemalja, zabranila sječu bilo kojeg zdravog stabla.

“Najvažnije pitanje ovdje je, pa šta mi čekamo? Cijela planeta se suočava sa ovim promjenama, ništa mi novo ne treba da izmišljamo, ali imam utisak da mi samo čekamo. Barem možemo da smanjimo trenutnu devastaciju šumskog pokrova i počnemo saditi nove šume, ali ni to ne radimo”, ističe Krajinović.

Foto: A. K. /Radiosarajevo.ba: Poplava u naselju Otes kraj Sarajeva

Ono što BiH radi kada su u pitanju klimatske promjene je usvajanje Strategija, kojih imamo više od deset godina. Iako su sve neophodne za bolje sutra, Krajinović za Radiosarajevo.ba upozorava da je dosta priče i pisanje dokumenata, sporazuma i protokola, te da je krajnje vrijeme da se sve usvojeno jednom i realizira.

“Stručnjaci su rekli svoje kroz izvještaje i strategije. Dati su scenariji buduće promjene koja nas očekuje, predložene i usvojene mjere ublažavanja, sve to stoji na papiru. I čeka neka ‘bolja’ vremena”, zaključuje Krajinović.

Bosna i Hercegovina je jedna od 41 zemlje u svijetu, a druga na Zapadnom Balkanu, koja je finalizirala i dostavila svoj Plan prilagođavanja na klimatske promjene Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih nacija.

Foto: EPA: Razorni šumski požari su sve češća pojava širom svijeta

Iz ovog Plana, nastala je nacionalna Strategija prilagodjavanja klimatskim promjenama za razdoblje 2020. – 2030. godine koju je u februaru 2023. usvojilo Vijeće ministara BiH. Usvojeni dokument predstavlja prvi i sveobuhvatan sistemski okvir za rješavanje izazova klimatskih promjena s kojima se suočava BiH. Na izradi Strategije radio je i učestvovao profesor dr. Azrudin Husika

 “Aspekt na kojem sam radio je ublažavanje klimatskih promjena, ili smanjenja emisija stakleničkih gasova do 2030. godine, čiji trend rasta moramo zaustaviti.

U međuvremenu je BiH potpisala Sofijsku deklaraciju, gdje se na deklarativnom nivou opredijelila za klimatsku neutralnost do 2050. godine, što je iz ovog ugla veoma ambiciozno.”, objašnjava Husika i dodaje da najveći izazov predstavlja izgradnja kapaciteta za provođenje mjera - ljudskih i finansijskih.

Problem nepostojanja sistemskog pristupa se najviše vidi u trenucima kada se dese požari i poplave. U samoj Strategiji mi nismo naglasili potrebu prioritizacije ovih mjera na političkom planu. Ono što jesmo predvidjeli je podizanje javne svijesti, znanja i važnosti implementacije mjera, pogotovo onih koji su u ugroženim sektorima kao što su poljoprivreda, vodosnabdijevanje i turizam

Neophodna je promjena cestovne infrastrukture, elektroenergetske mreže, sistem daljinskih grijanja, logisitika – sve to mora da bude prilagođeno klimatskim promjenama”, naglašava profesor Husika.

Anes Podić, iz Udruženja “Eko akcija” za Radio Sarajevo istče da je država generalno nepripremljena dočekala klimatske promjene, što se, kaže, “najbolje vidjelo na primjeru poplava 2014., kada se pokazalo da je državni aparat nesposoban pomoći stanovništvu u takvim situacijama”.

Unatoč znatnom novcu uloženom u te svrhe, smatra Podić, sposobnost umanjenja posljedica ekstremnih klimatskih događaja je - vrlo ograničena.

“Da klimatske promjene postoje, državne strukture se prisjete tek onda kada od UN-ovih agencija dobiju novce za izradu državnih izvještaja, koje je BiH kao potpisnik konvencija o klimatskim promjenama obavezna da uradi. S druge strane, puna tranzicija na obnovljive izvore energije zahtijevala bi ogroman novac, kojeg BiH nema. Da ne kažem da samo dva posto teritorije BiH se nalazi pod nekim oblikom zaštite. I po tome smo ne samo na dnu regiona i Evrope, već jedna od najgorih zemalja svijeta”, zaključuje Podić.

Građanska energija - novi koncept življenja i djelovanja  

Profesor Husika svjestan je da Nacionalni izvještaji, kao i napisane Strategije o klimatskim promjenama ne mijenjaju mnogo situaciju na terenu, ali na planiranje drugačije budućnosti i svjesnosti konstantnih klimatskih promjena - itekako utiču. Riječ je o novom konceptu demokratskog učešća građana u energetskoj tranziciji pod nazivom "građanska energija"   

“I društva Evropske unije su učila šta znače klimatske promjene, pa tako moramo i mi. I baš u tim Strategijama predloženo je da građani investiraju svoj novac u postrojenja za obnovljive izvore energije, stvarajući dobru podlogu za buduće kvalitativne i kvantitativne promjene. 

To mogu biti neka mala daljinska grijanja, solarne elektrane, učešće u izgradnji vjetroparkova, ali čitav koncept je nastao da lokalna zajednica preuzme glavnu ulogu u procesu dekarbonizacije, odnosno prelaska sa fosilnih goriva na obnovljive izvore energije. To je koncept gdje građani obezbjeđuju sebi dodatni prihod jer su, na primjer, vlasnici jedne solarne elektrane koja sama proizvodi električnu energiju.

Na taj način, građani postaju i donosioci odluka, upravljaju sistemom, svjesni su promjena, a u zemljama EU pokazalo se da su i politički aktivniji, pa samim tim i uključeniji u donošenju odluka, konkretno u sektoru energetike. I to je način da gradimo svjesno društvo, koje će znati da živi u kvalitetnoj životnoj sredini, na manjoj potrošnji energije i manjem iscrpljivanju prirodnih resursa”, zaključuje Husika.

Prema Strategiji koja je usvojena u februaru 2023. godine planirano je da do 2050 godine BiH bude “klimatski neutralna”, što podrazumijeva potpunu promjenu koncepta življenja od ovoga što danas živimo.

“Naravno da će građani pozitivno osjetiti svu tu promjenu koju kao društvo treba da napravimo. Na primjer, svoja električna vozila puniće na vlastite izvore električne energije preko vikenda, pa će onda vjerovatno imati goriva za cijelu narednu sedmicu. Ili, sistem grijanja će biti dosta autonomniji nego danas. Dakle, imat ćemo proizvodnju energije na nivou jednog domaćinstva koje će godišnje preko 50 posto svih naših potreba za energijom moći da podmiri. Cilj je da sve bude jedan, cjelovit sistem, koji će biti povezan sa nekim pametnim rješenjima, odnosno vještačkom inteligencijom, koja vodi ka nižim troškovima, mnogo većem udjelu pojedinca u društvu i svjesnosti okoline u kojoj živimo”, objašnjava profesor Husika.

Proces prilagođavanje klimatskim promjenama traje godinama, u zavisnosti od spremnosti društva da promjeni koncept i način življenja. Ali ovo je jedini mogući put kako bi i buduće generacije imale privilegiju živjeti na ovoj planeti. 

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (0)

/ Najnovije

Podijeli članak