Pasoš nije depozit: Nezakonita praksa hotela i apartmana u BiH

Bosna i Hercegovina godišnje privuče stotine hiljada turista. Međutim, jedan detalj nerijetko zasjeni gostoprimstvo: u mnogim hotelima i privatnim smještajima od gostiju se traži pasoš ili lična karta i to ne samo radi prijave, nego i za "osiguranje plaćanja". Dokumenti ostaju na recepciji, ponekad i danima.

Piše: Armin Kržalić, profesor Univerziteta u Sarajevu – Fakultet za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije

Praksa je raširena, ali je nezakonita.

Šta kaže zakon?

Prema Zakonu o ličnoj karti BiH (čl. 3), lična karta se ne može davati na korištenje drugom licu, niti se može zadržavati izvan situacija koje su zakonom predviđene. Slično vrijedi i za pasoše: oni su vlasništvo države, a građanin je samo korisnik. Jedini organi koji imaju ovlaštenje da privremeno zadrže dokument su policija i sud, i to u posebnim postupcima (npr. zabrana napuštanja mjesta boravka, istraga), uz obavezno izdavanje potvrde.

Recepcionari imaju obavezu da uzmu dokument samo privremeno, radi prijave gosta u knjigu ili elektronski sistem. Nakon toga, dužni su ga odmah vratiti. Sve preko toga jeste protivpravna radnja.

Zabranjeno preuzimanje teksta bez pismenog odobrenja Redakcije portala Radiosarajevo.ba!

Zašto se pasoši i lični dokumenti zadržavaju?

Ugostitelji često opravdavaju zadržavanje dokumenata "sigurnošću naplate" ili "turističkim propisima". Međutim, istina je da niti jedan zakon ne predviđa da pasoš ili lična karta mogu biti zalog za hotelsku sobu. Takva praksa je ostala kao ostatak socijalističkog vremena, kada se nadzor nad kretanjem građana vršio kroz prijave boravišta. Danas, ona je suprotna i zakonima i standardima zaštite privatnosti. 

Znači odgovor je jednostavan, radi se o neznanju i komforu. Ugostitelji dokument tretiraju kao depozit, sredstvo pritiska na gosta da će "sigurno platiti račun". Smatram da je dvostruko pogrešno: prvo, jer je to ponižavajuće prema gostu koji se odjednom tretira kao potencijalni prevarant, a drugo, jer se radi o nezakonitom zadržavanju javne isprave. 

Sigurnosni rizici za goste

Osim pravnog aspekta, postoji i onaj ljudski. Gost koji ostane bez pasoša makar i na nekoliko sati faktički gubi pravo na slobodno kretanje. Još ozbiljnije, zadržavanje dokumenata stvara prostor za zloupotrebu: neovlašteno kopiranje, trgovinu podacima ili čak lažno predstavljanje. U doba kada je krađa identiteta jedan od najbrže rastućih oblika kriminala, ovo nije bezazlena praksa. 

Potrebna reakcija institucija

Inspekcijske službe i turističke organizacije moraju jasno staviti do znanja: zadržavanje dokumenata nije dozvoljeno. Hoteli imaju druge mehanizme osiguranja naplate (avans, depozit na kreditnoj kartici, potpisivanje garancije), ali oduzimanje pasoša nije jedan od njih.

Ukoliko Bosna i Hercegovina želi graditi imidž sigurne i pravno uređene turističke destinacije, prvi korak je poštovanje vlastitih zakona. A to znači prestati s praksom koja ponižava gosta i krši zakon. Pasoši nisu i nikada ne smiju biti "zalog" za hotelsku uslugu.