OsnaŽene o Telegram grupama: "Nismo dobile reakciju, a kamoli zaštitu od institucija"

* Upozoravamo na uznemirujući sadržaj. Moguća retraumatizacija žrtava i preživjelih.

Pavel Durov, osnivač Telegrama, uhapšen je u Francuskoj pod sumnjama da je Telegram bio nedovoljno moderiran, te da se ilegalni ili štetni sadržaj nije uklanjao.

Telegram koji je postao poznat kao "aplikacija za sigurno komuniciranje", nije član ni Nacionalnog centra za nestalu i eksploatisanu djecu (NCMEC) niti Internet Watch Foundation (IWF) koje obje rade s većinom online platformi kako bi pronašle, prijavile i uklonile materijal vezan za nasilje nad djecom, uključujući i seksualno nasilje i eksploataciju. 

Telegram je aplikacija koja se predstavlja sigurnom u kontekstu komuniciranja, ali ona to nije. Primarno jer nema enkriptovane razgovore, za enkriptovane razgovore mora se upaliti "Secret chat", a nadalje jer postoje kontraverze da je sami menadžment prodavao informacije o borcima i borkinjama za slobodu, istraživačkih novinara i novinarki, te drugih aktivista i aktivistkinja represivnim režimima. 

Ili ih je učinio dostupnim.

Telegram koristi 700 miliona korisnika/ica svaki dan. Ne možemo biti sigurni u dobre namjere svih njih, kao što i jeste slučaj u životu. I tu dolazimo do činjenice da je danas Telegram, dio vidljivog interneta, postao platforma koju koriste kriminalci, trgovci drogom, ali i oni najopasniji - seksualni predatori.

Jedna od takvih grupa otkrivena je i na Balkanu, tačnije u Srbiji.

Žene iz Udruženja za osnaživanje i razvoj građanki i građana "OsnaŽene" su kroz aktivizam i kroz lične priče, ali i javljanje žrtava, kreirale jedinstvena istraživanja o problemu osvetničke pornografije u kibernetičkom prostoru, tačnije grupama na Telegramu. 

Govorile su i za naš portal o samom pojmu osvetničke pornografije, ali i drugih oblika pornografije koje su pronašle na grupama. 

Radiosarajevo.ba: Nedavno ste otkrile novu Telegram grupu, a u njoj se dijelio sadržaj dječije pornografije. Ovo nije prva Telegram grupa koju ste raskrinkale. Kako je počela
cjelokupna priča, te koliko Telegram grupa do sada ste uspjele pronaći? Koliko ih je
ugašeno (ukoliko imate podatke)?

OsnaŽene: Postepeno, žene i devojke su počele da se javljaju našem udruženju kako bi podijelile
svoje iskustvo osvetničke pornografije ili nekog drugog oblika nasilja. Prekretnica koja nas je navela da pokrenemo istraživanje jeste anonimna poruka koju smo dobile u kojoj smo saznale da određene osobe na Telegram grupama ucjenjuju za novac ili bi u suprotnom objaviti ekplicitne fotografije, koje su poslate u povjerenju.

To je bio jedan slučaj (od velikog broja) koji nas je naveo da pokrenemo istraživanje i da podignemo svijest u društvu o važnosti ovog problema. Tačan broj grupa nije moguće utvrditi – ali, prema slobodnoj procjeni, bile smo uključene u više od 50 grupa za nekoliko mjeseci, s tim što se svakodnevno prave nove grupe.

Za sada znamo da smo sigurno ugasile preko 30 grupa i pokrenule lavinu prijavljivanja i gašenja istih, ali, nažalost, one se vraćaju, ali u mnogo manjem broju i sa manje članova (od 500 do 1000), i onda bivaju ugašene.

Radiosarajevo.ba: U Telegram grupama, prema istraživanju koje ste sprovele, nalazi se različita pornografija, a od članova posebno su prisutni konzumenti osvetničke i maloljetničke pornografije. Kakav je sadržaj grupa bio, da li su postojale finansijske transakcije - odnosno, kupovina i prodaja multimedijalnog sadržaja?

OsnaŽene: U grupama se dijeli svakakva vrsta pornografije – od ilegalno skinute "legalne", odnosno profesionalno snimljene pornografije, do osvetničke i maloljetničke pornografije, ali i dječija pornografija, kao i sadržaj koji uključuje incest. Prodaju se i dijele folderi u kojima se navodno nalaze i snimci silovanja, zoofilija, kao i voajerski sadržaj, odnosno žene i djevojčice koje su krišom slikane na ulici (čija je potražnja skočila u poslednjih par mjeseci, prema našim procjenama).

Takozvani "Mega folderi" koji u sebi sadrže ogromnu količinu određenog tipa sadržaja, se prodaju po različitim cijenama ili se razmjenjuju za druge "Mega foldere". Tačnu cijenu je teško utvrditi, pošto to zavisi od "dilera" do "dilera", ali svakako nisu u pitanju visoke cijene, odnosno lako su dostupne svima.

Radiosarajevo.ba: Predatori/ce na internetu većinom komuniciraju u šiframa, da li je i ovdje postojao specifičan oblik govora? Koji spol je najviše zastupljen u grupama kao žrtve? Koji spol je najviše zastupljen u članstvu, pretpostavljamo da je većina članova anonimna?

OsnaŽene: Ukoliko sama grupa nema AI administratora koji kontroliše sadržaj, šifre ne postoje–otvoreno se traži dečija ili maloljetnička pornografija, uz poruke "razmjena klinki?", "neko da mi na ćerkine slike ****a i okači tribute?", "neko da razmenimo seke?", a ukoliko postoji neko ko "reguliše" kakve poruke mogu da se šalju, koriste se šifre "-18", "cp?" (Child Pornography), "t33n", "incëst" i slično.

Iako članovi u većini slučajeva jesu anonimni, jasno je da u velikoj većini iza profila stoje muškarci (žene postoje, ali uglavnom u svrhu reklamiranja sopstvenog OnlyFans-a). Također, godišta ovih muškaraca variraju – od mladih tinejdžera do starijih, odraslih muškaraca u penziji.

Žrtve su uvijek žene – bile to maloljetnice, žrtve osvetničke pornografije, nasumične žene slikane na ulici ili u gradskom prijevozu ili žene koje su žrtva botova za skidanje odjeće, do sada se nismo susrele sa sadržajem koji targetira nekog muškarca.

Radiosarajevo.ba: U grupi nije postojalo dopuštenje žrtava i preživjelih da se dijele njihovi sadržaji. Kako su članovi/ce grupe dolazili do sadržaja, te da li je sadržaj većinom vezan za zemlje Zapadnog Balkana ili postoje dokazi da se dijelio sadržaj preuzet sa globalnih grupa i stranica? Da li je sadržaj bio organizovano ili individualno dijeljen?

OsnaŽene: Uglavnom se radi o sadržaju koji djevojke i žene šalju svojim partnerima u povjerenju, međutim oni skrinšotuju te fotografije ili video snimke i distrubuiraju dalje u okviru grupa. Takođe, preuzimaju se fotografije djevojaka s društvenih mreža i šalju se uz pitanje - "ima li neko nešto od ove" i slično. Uglavnom se u tim grupama dijelio sadržaj iz našeg regiona, ali postojale su i one grupe gdje je sadržaj preuzet sa globalnih stranica. Sadržaj je u najvećem broju slučajeva individualno dijeljen, ili uz zamjenu za sadržaj neke druge djevojke ili žene. 

Radiosarajevo.ba: Kakva je reakcija nadležnih vlasti i sigurnosnih agencija na materijal koji ste dostavile i prijavile? Jedan od admina grupe nije krivično odgovarao unatoč hapšenju? Da li ste vi i žrtve koje su se osnažile da progovore dobile zaštitu?

Osnažene: Nadležne institucije nisu reagovale, uprkos dokaznom materijalu koje smo prosljedile.

Nažalost, nakon prijetnji po fizičku bezbjednost, koje smo dobijale od strane admina tih
grupa, koje su bile čak i javno dostupne, nismo dobile nikakvu vrstu reakcije, a kamoli zaštite od strane institucija, kao ni same žrtve.

Radiosarajevo.ba: Bez zakonske osnove, teško je doći do pravde za žrtve i preživjele, posebno u kontekstu sistemske zaštite. U Hrvatskoj i Crnoj Gori osvetnička pornografija je postala krivično djelo. Kakva je situacija u Srbiji?

Osnažene: Smatramo da je jedan od preduslova, da bismo došli do pravde za žrtve, postojanje
adekvatnog zakonskog okvira, što u Srbiji izostaje. U Srbiji, osvetnička pornografija ne postoji kao zasebno krivično djelo, stoga ukoliko žrtva odluči da prijavi, postupak se ne pokreće po službenoj dužnosti, već po privatnoj tužbi.

Sam taj proces za žrtvu je jako iscrpljujuć, kako psihički, tako i finansijski. Međutim, bitno je naglasiti da nije samo dovoljno da se donese zakon koji će prepoznati osvetničku pornografiju kao zasebno krivično djelo, već je neophodno da se taj zakom primjenjuje na adekvatan način i u praksi, jer u suprotnom, stanje ostaje nepromjenjeno.

Radiosarajevo.ba: Kako kao društva na Zapadnom Balkanu možemo pomoći žrtvama i preživjelim svih oblika nasilja?

OsnaŽene: Prevashodno, neophodno je da se razbiju stigme i predrasude koje su zastupljene u
našem društvu, a tiču se objektivizacije žena i djevojaka. Veliku ulogu u tome igraju i mediji, s obzirom na to da imaju ključnu ulogu u oblikovanju javnog mišljenja, stoga je bitno da ovim stvarima ne pristupaju senzacionalistički. Takođe, bitno je da informišemo o dostupnim mrežama podrške i načinima na koje žrtve mogu potražiti pomoć i kome mogu prijaviti, s obzirom na to da mnoge žrtve i ne znaju kome se mogu obratiti za pomoć.

Pored toga, od krucijalnog značaja je da stvorimo okruženje odnosno sredinu, i okviru koje će se žrtve osjećati sigurno i bezbjedno da pričaju o svom slučaju i prijave ga nadležnim institucijama.

Radiosarajevo.ba: Kako društva, pojedinci i pojedinke mogu pomoći grupi OsnaŽene?

Osnažžene: Ono što nama jako znači i što nam daje postrek i motivaciju da nastavimo dalje sa
svojim djelovanjem jesu svakako poruke podrške koje svakodnevno dobijamo, kao i povjerenje koje smo stekle kod žena i djevojaka, da se osjećaju sigurno da sa nama podjele svoje traumatično iskustvo po prvi put.

Uskoro planiramo da pokrenemo donacije kako bismo omogućile besplatnu pravnu pomoć svim ženama i djevojkama koje su pretrpile bilo koji oblik nasilja, imajući u vidu da mnoge od njih nisu u mogućnosti da prijave i pokrenu postupak zbog finansijske situacije.

Organizacija "Osnažene" nastavlja sa svojim djelovanjem, a 12. oktobra su i obavijestile javnost da su uspješno ugasile više od trideset Telegram grupa, te navele pseudonime admina i adminki istih. 

Zakon u FBiH još uvijek ne prepoznaje ovo krivično djelo

Osvetnička pornografija se odnosi na svako dijeljenje privatnog i seksualno eksplicitnog sadržaja osobe bez njenog pristanka, sa namjerom da se izazove emocija srama ili uznemirenosti. 

Izraz osvetnička pornografija nije dovoljno dobar izraz kojim se ovo krivično djelo opisuje, a zakon u FBiH ga još uvijek ne prepoznaje.  U bh. entitetu RS dodati su članovi krivičnog zakona 156. Neovlašteno fotografisanje i 156.a. Neovlašteno objavljivanje i prikazivanje tuđeg spisa, portreta i snimka.

Za oba krivična djela, predviđene su novčane kazne ili kazne zatvora do jedne ili dvije godine. 

Iako postoje naznake i sverastuća potreba da se ovakvo krivično djelo reguliše zakonom, u FBiH ono još uvijek nije zakonski prepoznato. 

Jedan od zakona u Krivičnom zakonu FBIH član 189. Neovlašteno optičko snimanje, gdje se navodi da "ko fotografski, filmski ili na drugi način snimi drugu osobu bez njezinog pristanka u njezinim prostorijama ili ko takav snimak direktno prenese trećem ili ko mu takav snimak pokaže ili mu na koji drugi način omogući da se s njim direktno upozna, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine."

Isti zakon u tački tri, tretira i dječiju pornografiju, te rasparčavanje ovakvih materijala.

U Hrvatskoj i Crnoj Gori, osvetnička pornografija je prepoznata kao neovlašteno dijeljenje eksplicitnih fotografija, videosnimki ili drugih sadržaja iz osvete, a predviđene su kazne do tri godine. 

A u društvu?

Žrtve i preživjele koje su prošle kroz ovakav vid traumatičnog iskustva, rijetko se usuđuju da govore javno. Primarni razlog je stigma koja dolazi iz društva, a i sama trauma koja ostavlja razne posljedice - od posttraumatskog stresnog poremećaja, do spektra anksioznih poremećaja i depresije. Ali i nedostatci pravnog sistema.

Javno govorenje je važno zbog onih koji još uvijek nisu progovorili/e, ali je isto tako važno da društvo ne osuđuje.

Iako zakoni nisu dovoljno precizni, kao društvo trebamo biti precizni i glasni u jednom - podršci svakoj žrtvi i preživjelim nasilja, u kojoj god formi ono bilo.

Istraživanja organizacije "Osnažene" možete pročitati na linku OVDJE.