Vareš na ispitu: Koliko košta rudarska eksploatacija i ko snosi odgovornost za moguće posljedice?
Oko 50 predstavnika javnih institucija, međunarodne i akademske zajednice okupilo se u četvrtak, 19. novembra, u Sarajevu na naučnoj konferenciji pod nazivom "Pitanje Vareša u kontekstu rudarstva, zaštite okoliša, zdravlja i vladavine prava?". Događaj je organizovala Fondacija Atelje za društvene promjene - ACT uz učešće predstavnika Bosanske akademije nauka i umjetnosti "Kulin ban" i NGG "Park prirode Trstionica i Boriva".
Tokom ovog događaja predstavljeno je naučno istraživanje koje je, na inicijativu Fondacije ACT, pripremio tim uglednih naučnika - akademik Muriz Spahić, prof.dr. Asim Ibrahimagić, dopisni član BANUK-a, i akademik Armin Škrbo.
Istraživanje se bavi produkcijom teških elemenata, posebno olova, njihovim kretanjem i zadržavanjem u prirodnoj sredini te mogućim posljedicama rudarske eksploatacije i prerade rude po okoliš i zdravlje stanovništva.
Vareš na ispitu: Koliko košta rudarska eksploatacija i ko snosi odgovornost za moguće posljedice?
Konferencija, održana neposredno nakon nedavne objave inspekcijskih nalaza Federalne uprave za inspekcijske poslove koji ukazuju na zabrinjavajuće činjenice oko odlaganja opasnog otpada s rudnika Rupice, zamišljena je kao prostor za povezivanje naučnih saznanja, pravnih pitanja i iskustava lokalnih zajednica s jedne strane te odgovornosti nadležnih institucija za upravljanje mineralnim sirovinama, zaštitu okoliša i javnog zdravlja s druge strane.
U središtu događaja nalazi se slučaj rudnika Rupice kod Vareša, koji je posljednjih godina otvorio brojna pitanja o posljedicama rudarskih aktivnosti, prisustvu teških metala u okolišu, izloženosti stanovništva olovu, zaštiti vode i šume i zakonitosti dodjele i realizacije rudarskih koncesija.
Akademik Muriz Spahić ukazao je na ozbiljne nedostatke studija uticaj na okoliš, u prvom redu izostanak utvrđivanja početnog, nultog stanja životne sredine. "Prije početka rudarskih aktivnosti nisu provedena odgovarajuća kontrolna mjerenja sadržaja olova u organizmu stanovnika Vareša. Radi se o stručnoj i institucionalnoj odgovornosti. Privredni interes rudarenja ne smije se ostvarivati na štetu prirodne sredine i zdravlja ljudi. Ta prirodna sredina je životni prostor sadašnjih i budućih generacija", kazao je, između ostalog, akademik Spahić.
Njegov kolega prof. dr. Asim Ibrahimagić, doktor tehničkih nauka iz oblasti geotehnologije, jedan od autora spomenute analize, smatra da je neophodno, primjenom odgovarajućih savremenih tehnologija, hemijska zagađenja ovakvih pogona smanjiti na najmanju moguću mjeru.
"Dio koji je vrlo interesantan je produkcija olova, cinka i srebra u rudniku "Rupice" Vareš i uticaj te proizvodnje na ekologiju uže mikrolokacije te makrolokacija. U tom elementu najvažniji dio koji bih ovdje napomenuo je da se radi o rudniku koji u punom kapacitetu proizvodnje obrađuje između 800 i 850 hiljada tona rovne rude pri čemu otpadnog materijala nastaje oko 650 hiljada tona", upozorio je prof.dr. Ibrahimagić.
Obraćajući se medijima Hajrija Čobo, pravnica i predstavnica NGG "Park prirode Trstionica i Boriva" i autorica Zahtjeva za ocjenu ustavnosti koji je rezultirao odlukom Ustavnog suda Bosne i Hercegovine o nužnosti preispitivanja neustavnih ugovora o koncesijama na području Vareša, ali i aneksa i ostalih dozvola, te saglasnosti za projekte rudnika hroma i rudnika olova, cinka, barita i pratećih minerala (zlata, srebra, antimona), pozvala je na povlačenje spomenutih dokumenata iz pravnog prometa.
"Radi se o državnoj imovini, ne samo o šumskom zemljištu ili nekim parcijalnim stvarima, nego o kompletnoj državnoj imovini nad kojom može isključivo upravljati samo Bosna i Hercegovina sa svojim institucijama, a ne niži nivoi vlasti. Time je oglašeno neustavnim, nezakonitim 18 akata, a shodno zakonu o zabrani raspolaganja državnom imovinom, proizlazi da su oni i ništavni. Tako da ništav akt se ne može poništiti. On pravno ne vrijedi, ne postoji u pravnom prometu i samo ih treba povući, a za to je ustavni sud dao rok od šest mjeseci", objasnila je Čobo.
Uz poruku da je cilj ovog događaja davanje doprinosa stvaranju prostora za susret nauke, struke, institucionalnog iskustva i saznanja s terena, kada je riječ o rudarstvu u našoj zemlji i njegovim potencijalnim okolišnim i zdravstvenim implikacijama, Azra Berbić iz Fondacije Atelje za društvene promjene - ACT koje je predstavila "Analizu slučajeva trovanja olovom u svijetu - međunarodna iskustva, institucionalna i korporativna odgovornost", naglasila je kako slučaj Vareša pokazuje koliko je važno da zaštita zdravlja ljudi i okoliša bude prioritet u upravljanju mineralnim dobrima.
"Međunarodna iskustva koja smo analizirali upozoravaju da odgađanje institucionalnog djelovanja, nedovoljno nezavisan nadzor i izostanak preventivnih mjera mogu ostaviti ozbiljne i dugoročne posljedice po lokalne zajednice. Istovremeno, BiH nema odgovarajuće strateške politike upravljanja mineralnim sirovinama, dok postojeći zakonodavni okvir i institucionalne prakse ne osiguravaju dovoljno djelotvornu zaštitu javnog interesa, ljudskih prava i okoliša."
U kontekstu utvrđenog prisustva olova u krvi većeg broja stanovništva Vareša, s ovog naučnog skupa upućen je apel za nezavisan i kontinuiran monitoring svih zdravstvenih i okolišnih parametara te provođenje pravovremenih preventivnih mjera. Važno je naglasiti da utvrđene povišene koncentracije olova same po sebi ne dokazuju izvor izloženosti. Upravo zato je potrebno osigurati naučno utemeljeno ispitivanje mogućih izvora i puteva izloženosti, uz istovremenu zaštitu stanovništva. Slučaj rudnika u Varešu nameće otvoreno pitanje o kapacitetima institucija Bosne i Hercegovine kada je riječ o složenim izazovima rudarenja kritičnih mineralnih sirovina.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.