Na svetoj planini počelo obilježavanje najvećeg jevrejskog praznika

Samarićani, etnoreligijska grupa koja živi u Levantu i porijeklo vode od Hebreja sa antičkog Bliskog istoka, pred sami zalazak sunca na glas su čitali odlomke iz Tevrata. To predstavlja i vjerski dio obreda na planini Gerizim. Po zalasku sunca, klanjem 53 ovce prinijeli su i žrtvu, čime su se podsjetili na robovanje Izraelaca u Egiptu, odnosno na okončanje njihovog ropstva.

Samaritanski rabin Husnu Es-Samiri za AA je kazao kako su se današnjim obredom prisjetili i spasa Izraelaca od Faraonovog nasilja, te da su tim povodom prinijeli i žrtvu.

Istakao je kako Samarićani zapravao predstavljaju stvarne Izraelce.

"Mi smo sljedbenici Musaa. Danas slavimo Pesah i kako bi se prisjetili 40-godišnjeg lutanja Jevreja pustinjama Sinaja, na kraju dana ćemo progutati ljutu biljku“, ispričao je Samiri.

Ono po čemu se obilježavanje Pesaha kod Samarićana razlikuje u odnosu na ostatak Jevreja jeste i prinošenje žrtve. Obilježavanje najvećeg jevrejskog praznika Samarićani će okončati naredne sedmice, pred sam izlazak sunca.

Samarićani u religijskom smislu predstavljaju sljedbenike samaritanstva, abrahamske religije srodne judaizmu. Religija im se temelji na Samaritanskom petoknjižju, a za sebe tvrde da predstavlja pravu vjeru drevnih Izraelita. Kao sveti grad ne prihvataju Jerusalem, već planinu Gerizim u palestinskom gradu Nablusu.

 Također, Samarićani vjeruju da se Kubbetu-s-sahra (Kupola na stijeni), mjesto sa kojeg je, prema islamskom vjerovanju, Muhammed, a.s., uzdignut na Miradž, ne nalazi u Jerusalemu, nego upravo na svetoj planini Gerizim.

Tvrde također da posjeduju i originalni Tevrat, ispisan na koži gazele prije 3.600 godina.

Samarićana danas ima oko 800, a žive u Nablusu i mjestu Holon, nedaleko od glavnog izraelskog grada Tel Aviva.