Mustafa Bašić: Bošnjaci ne bi smjeli zaboravljati babovinu u Rudom

Medžlis Islamske zajednice Rudo sačinjavaju džemati Strgačina, Strmica, Omačina, Grivin, Setihovo, Sokolovići, Rudo i Međuriječje, a za njegovo postojanje i opstajanje kroz vijekove se bore čuvari bošnjačkog identiteta, vjere i zajednice.

Kroz vijekove na tromeđi BiH, Srbije i Crne Gore džamije su uništavane, ali su se isto tako i dizale iz pepela još ljepše i još vrijednije, ističe za Radiosarajevo.ba predsjednik IS Rudo hadžija Mustafa Bašić.

Ovo područje specifično je zbog svog geogrfskog položaja i neriješenih administrativnih pitanja sa Srbijom što predstavlja dodatnu kočnicu u povratku Bošnjaka u Rudo i okolna sela.

„Međuriječje je enklava BiH koja se nalazi u Srbiji gdje je četiri kvadratna kilometra Bosne i Hercegovine od Berlinskog kongresa ostalo kao jedno ostrvo bez koridora, jer tada nije koridora ni bilo, bio je pristupni put i danas je to administrativno teritorija BiH. Da bi se došlo u taj džemat moraju se proći dvije granice, granični prijelaz BiH i Srbije“ – pojašnjava Bašić.

Sa munare Kara Mustafa-paše džamije u Međurječju, čije je svečano otvorenje planirano za 29. juli, hadžija Bašić proučio je ezan u 19. noći ramazana, prvi put nakon njenog stradanja u ratnom vihoru s  početka devedesetih. Prije 45 godina u ovoj džamiji Bašić je obavljao praksu,klanjao džuma naze i predavao mektebsku nastavu djeci i omladini u Međuriječju i Kasidolima.

„Privodimo kraju pripreme za otvaranje posljednje džamije koju ćemo otvoriti 29. jula i to je jedna od četiri džamije u ovom kraju iz vremena Osmanlija. Njen donator, vakif je Mustafa-paša Sokolović, utemeljitelj Rudog i amidžić, a neki kažu i brat Mehmed-paše Sokolovića. Ovo je posljednja džamija koja se obnavlja, taj put traje više od petnaest godina i to je ispunjenje fetve koja je donesena da svi objekti koji su prije postojali, a porušeni su tokom posljednjeg rata, imaju da se obnove i da se dovedu u funkciju koju su nekada imali“, kaže Bašić.

Povratak Bošnjaka u Rudo i okolna mjesta je simboličan, ističe naš sagovornik. Kao jedna od četiri ili pet bošnjačkih porodica u čaršiji Rudog živi pordica glavnog imama Medžlisa IS Rudo Mehrudina efendije Genjge. On je ujedno i vjeroučitelj u osnovnoj školi u kojoj vjeronauku pohađa devetero bošnjačke djece iz osnovnih i srednjih škola.

„Povratak je simboličan, kao i u svim medžlisima Istočne Bosne, odnosno Hercegovine . Mogu, uslovno rečeno, da kažem da su čaršije bile slabašne, a sela vitalnija i ona su bila ta koja su poslije svega preživjela i da su ljudi počeli da obnavljaju imanja i svoju babovinu, te da dolaze i posjećuju ovo područje. Čaršije su pokazale slabost i Bošnjaci nisu imali kapaciteta da se tamo vrate. Sve je to iz opšte poznatih uslova od socijalne politike pa nadalje“, naglašava Bašić.

Islamska zajednica Rudo trenutno broji oko 400 članova koji žive diljem svijeta.

„U Rudom sada imamo jedno staračko stanovništvo i to malog broja i ono što oživljava situaciju jesu njihva djeca koja ne žive ovdje, oni dolaze periodično i tako se drži taj kontinuitet sa rodnom grudom. Mada ne bih rekao da smo po tom pitanju naročito zadovoljni. Naši ljudi bi, ipak, trebali da znaju gdje im je rodna gruda i gdje su mjesta u kojima su živjeli i ostvarivali svoja prava. Trebali bi pokazati više interesa za svoj kraj. Dešava se jedno otuđivanje, posebno generacija koja su se rodila u nekim dalekim krajevima. To je znak da Bošnjaci nisu adekvatno prenijeli svojoj djeci ono što su trebali prenijeti“, poručuje Bašić.  

Predratna nacionalna struktura kazivala je da je u Rudm bilo nastanjeno 27 posto Bošnjaka, dok su ostatak činili pravoslavci. Danas je ova slika potpuno drugačija, no, međunacionalni odnosi su zadovoljavajući.

„Imamo jako korektne i izgrađene međnacionalne i međuvjerske i komšijske odnose, posebno se to vidi u mjesecu ramazanu kada se aktvnosti vijernika odvijaju do kasno u noć. Primjećuje se veliko razumijevanje i poštovanje komšija pravoslavaca. Svi oni znaju da je to vrijeme posta i u kontaktu s njima može se primjetiti to poštovanje jer često, kada nešto žele da kažu, kažu vama je sada post, pa ćemo o tome poslije ramazana. S te strane mora se odati jedno poštovanje koje treba uzvratiti kada pravoslavci budu poštivali svoje poste. Sigurno je i da su pravoslavci među prvima koji čestitaju Bajram“, ističe Bašić.

Predsjednik Islamske zajednice Rudo pozdravlja i korektan odnos lokalnih vlasti te naglašava da su komšije pravoslavci dali svoj doprinos za obnovu džamija na ovom području.

„Imali smo prilika da mnoge objekte koje obnavljamo, obnavljaju Srbi i Bošnjaci zajedno. Skupa svi. I sada džamiju koju obnavljamo u Međuriječju faktički jedan veliki broj pravoslavaca, ne samo da je dao dobrovoljni prilog, nego je i radio na tim objektima“, govori Bašić.

Džamija u Međuriječju samo je jedna od džamija u Općini Rudo koja ima historijski značaj.

„Ovdje se nalaze četiri džamije koje je izgradila porodica Sokolovića za vrijeme Osmanlija, to su džamije u Strmici, Omačini, Sokolovićima i u Rudom. Koja je sada kultna? Moramo kazati da je to džamija u Rudom jer je tu sjedište medžlisa. Međutim, najčuvenija, zbog svoga vakifa, je džamija Mehmed-paše Sokolovića u Sokolovićima. To je džamija koja posjeduje posebnu historijsku vrijednost. Izgrađena je 1570. godine, prije skoro 450 godina, a 2007. godine desila se njena posljednja obnova. To je džamija koja je u svim dosadašnjim dešavanjima plaćala cijenu, bilo da je zapaljena ili minirana. Među prvim koji su je skrnavili bili su ustanici za vrijeme Srpskog ustanka koji su s nje skinuli olovo i na konjima ga otpremili u Srbiju, jer to je bila kupolna džamija. Kasnije, uvijek u svakom ratu je stradala i uvijek obnavljana ljepša i kvalitetnija“ govori Bašić.

Zanimljivo je da se ispred nje nalazi česma koja je opstala takva kakva jeste iz vremena izgradnje džamije, a rađena je istovremeno kada i most Mehmed paše Sokolovića u Višegradu. Materijal od kojeg je urađena, ona ornamentika su isti kao i na mostu. Česma je ostala sve te godine da prkosi i ljudima i vremenu.“

Pred ovom džamijom po običaju nakon bajram namaza vijernicima se služi baklava, kafa i sok, jer mnogi od njih dolaze iz daleka, a svoj put nastavljaju prema mezarjima u Rudom i Priboju.