Ljudi nestrpljivo čekaju: Gdje su kvizovi na javnom servisu BiH?

Neke od najpopularnijih emisija na televizijama u regionu su kvizaške, bilo da je riječ o kvizu 'Potjera', 'Milijunaš' ili čak 'Slagalica'. 

Neke od ovih emisija se na televizijama u Srbiji i Hrvatskoj prikazuju godinama. Tako se kviz 'Slagalica' na Radio-televiziji Srbije (RTS) prikazuje od 1993. godine. U Hrvatskoj se od 2002. godine, s pauzama, emituje planetarno popularni kviz 'Milijunaš'. 

Čak i kada se ovaj kviz ne prikazuje, u programskoj shemi HRT-a su ga mijenjali drugi kvizovi. Tu su bili '1 protiv 100', 'Najslabija karika', pa jedno vrijeme je tu bila i legendarna 'Kviskoteka'. 

Ovi kvizovi su, također, izrazito gledani. 'Slagalica' je znala privući i do 1,5 miliona gledatelja, dok je povratak kviza 'Milijunaš' 2019. godine na male ekrane pratilo čak 1,9 miliona gledatelja. 

Važno je spomenuti da su svi navedeni kvizovi, i mnogi drugi, išli na televizijama koje su javni servisi svojih zemalja. Drugim riječima, nisu privatne televizije koje, govoreći generalno, imaju veći prostor za finansijsko manevrisanje, pa mogu sebi platiti malo skuplje licence za ove emisije, čiji koncepti većinom dolaze sa Zapada. 

Tako je, kako je pisao srbijanski portal 021, srbijanska verzija kviza 'Potjera', kupljena od britanskog ITV-a, koštala RTS oko 700.000 eura (1,4 miliona KM). Naravno, to je mnogo novca, ali je javni servis opet taj novac izdvojio kako bi pružio svojim gledateljima najbolji mogući program.

To dovodi do pitanja: Gdje su kvizovi na javnom servisu u BiH? Ekipa portala Radiosarajevo.ba kontaktirala je javni servis BHRT u Bosni i Hercegovini. Nažalost, nije bilo odgovora na naš upit.

Također, kontaktirali smo i novinara, dugogodišnjeg urednika i nekadašnjeg direktora BHRT-a Mehmeda Agovića. On za portal Radiosarajevo.ba kaže da kvizovi nisu jedina stvar gdje naš javni servis zaostaje, ali je i ponudio potencijalno rješenje situacije. 

"Kvizovi (kao i programi dokumentarnog, obrazovnog, dječijeg sadržaja...) već odavno nisu briga javnih medijskih servisa iako su obavezni da ih pripremaju i nude svojoj publici. Nedostatak novca danas može biti dio opravdanja za nemogućnost nabavke npr. kviza, ali je očito da JMS nisu osposobljeni za proizvodnju takvih programa. 

Smatram kao dio rješenja da javni medijski servisi uspostave saradnju sa vanjskim autorima i produkcijama koji bi na osnovu javnog poziva, u koprodukciji ili samostalno, proizvodili traženi program. Tako bi JMS uticali i na razvoj nezavisne produkcije i u isto vrijeme osigurali povoljniju proizvodnju i(li) nabavku potrebnog programa", rekao je Agović za naš portal. 

Ono što je također važno spomenuti jeste da su kvizovi u Bosni i Hercegovini izrazito popularni. Mnogi gledaoci kvizaškog programa u Hrvatskoj i Srbiji dolaze upravo iz naše zemlje, a u nedostatku kvalitetnog programa na javnom servisu, Bosanci i Hercegovci su se okrenuli samoorganizaciji.

U posljednjih nekoliko godina, uz pauzu zbog pandemije koronavirusa, organizuje se veliki broj takozvanih pub-kvizova širom Bosne i Hercegovine. Lokalna ugostiteljska mjesta, uz podršku entuzijasta koji pripremaju pitanja, organizuju ove događaje. 

Ono što se da primjetiti jeste veliki odziv građana BiH. Nagrade koje se nude nisu pretjerane, a i kotizacija, odnosno cijena učestvovanja u kvizu, nije baš povoljna. Ipak, mnogi se odlučuju da učestvuju u ovim kvizovima.

Također, vrijedi istaći i da publiku na ovim kvizovima mahom čine mlađe osobe, očigledno 'gladne' za kvalitetan kvizaški program. 

Nažalost, od javnog servisa BiH, barem zasad, ne mogu očekivati mnogo.