Ljudi koji su se vratili u Prijedor podigli su ekonomiju ovog kraja

Put nas vodi u Grad Prijedor, lokalnu zajednicu, koja prema posljednjem Popisu stanovništva broji nešto manje od 90 000 stanovnika.

Prijedor je svakako i prepoznatljiv po snažnoj povezanosti i posvećenosti svih koji ovaj prostor smatraju svojom rodnom grudom.

Uprkos svim izazovima, ovo je grad u koji se ljudi vraćaju, kao i u okolna mjesta poput Kozarca. Svaka zajednica nosi svoje specifičnosti, ali je temeljna potreba rad na povezivanju i zajedništvu.

„Uspješne priče grada Prijedora su ljudi koji nam dolaze ovdje, koji u nama vide jednog dobrog saradnika, jednog dobrog partnera na kraju krajeva i ono što je najbitnije prijatelja“, poručuje gradonačelnik Grada Prijedora Dalibor Pvić.

Zahvaljujući snažnoj saradnji Grada Prijedora, Prijedorske razvojne agencije – PREDA, te razvojnim aktivnosti podrške dijaspori poput USAID Projekta 'Diaspora Invest', Biznis centra bh. dijaspore i udruženja „Naša perspektiva“, koja je i prva poslovna uvezivanja u BHdiaFor-a i započela ovdje, ovaj grad je danas prepoznatljiv po ulaganjima povratnika iz inostranstva i dijaspore koja je još uvijek rasuta od Australije do Amerike.

Da bismo saznali kako priča o povratku i ulaganju dijaspore izgleda u praksi, odlučili smo se zaputiti u nekoliko poznatih prijedorskih kompanija koje su upravo pokrenute zahvaljujući vezama sa iseljeništvom.

Enes Kahrimanović se vratio u Kozarac, gdje je pokrenuo kompaniju „Austronet“.

Ova kompanija čiji su ključni proizvodi zaštitna jedra od sunca „Soliday“, mreže na teniskim terenima širom svijeta, te zaštitnu koja se koristi u građevinarstvu, poljoprivredi i brojnim drugim sektorima, danas je jedan od najvećih poslodavaca u ovom kraju.

„Pošto će ovo gledati i čitati moji prijatelji koji su vani koji su u dijaspori i koji možda imaju namjeru da se vrate reći ću vam jednu..reći ću im jednu stvar znači pred njima stoji čovjek koji je sa 23 godine otišao jer je morao nije htio bez igdje išta a sa 39 godina se vratio što je htio a nije morao i donio je sve ovo što vidite zajedno sa sobom.

Donio je ideju..zahvaljujući ljudima koji su stojali iza njega, zahvaljujući stranim investitorima familiji Balać sve ovo što ćemo danas vidjeti ja sam uspio svoje ideje pretvoriti u stvarnost. Ne mislim nikad otići odavde ma koliko to morao, jer ne želim. ostat ću u Bosni“, poručuje Kahrimanović.

„Austronet“ je započeo rad 2008. godine sa 5 radnika. Danas u ovoj kompaniji radi 150 zaposlenika, sa proizvodnim pogonima preko 13 hiljada kvadratnih metara, sa najsavremenijom tehnologijom u ovoj branši tekstilne industrije.

Uprkos pandemiji, u 2020. godini proizvodnja im je porasla za 28% u odnosu na 2019. godinu. To duguju pokretanju programa online prodaje „Easy to Shade“ i uspostavi sistema logističke podrške – do kupaca na njihovim adresama širom Evropske unije.

Idemo dalje, do kompanije „Cromex“, još jedne prepoznatljive prijedorske kompanije, koja je mnogima postala i uzor za poslovanje i razvoj, posebno u sektoru metaloprerade. Enes Pehlić, direktor kompanije, dijeli sa nama priču o počecima Cromexa.

„Priča Cromexa je metal da kažem kratko..sam vlasnik Ramić Mirsad je povratnik iz Švicarske koji tamo dugi niz godina radio i odlučio da se vrati, prvo u Sanski Most a onda i 2000-te u svoj rodni Prijedor.

Prvo je bilo zanatska radnja Cromex i zatim od 2010-te smo kao doo..bilo je to u početku tri čovjeka i kao doo 2010-te tad je moja malenkost došla i ja sam povratnik tako da smo evo došli do današnjeg dana sa 79 zaposlenih“, dodaje Enes Pehlić, direktor kompanije „Cromex“.

Kompanija danas izvozi oko 70% proizvoda prema međunarodnim tržištima. Sarađuju sa firmama u Austriji, Švicarskoj i Njemačkoj. Ono po čemu je „Cromex“ prepoznatljiv jeste i ulaganje u znanje i razvoj kapaciteta generacija koje dolaze. Šta naš metalski sektor čini konkurentnim na globalnom tržištu?

„Jako smo puno ulagali u edukaciju naših naših da kažem majstora ima tu i majstorica naravno naše osobe, tehničkog osoblja zatim dolazi kvaitet, rokovi i mogućnost, i tehnološka osposobljenost našeg firme zato što stvarno smo pored ovog svog znanja i ulaganja u ljudske resurse imamo i dobar tehnološki park tako da smo možemo zadovoljiti mnogim mnogim zahtjevima“, napominje Pehlić.

USAID Projekat „Diaspora Invest“ je kroz svojih rad pomogao nekoliko kompanija koje su pokrenute zahvaljujući povezanosti bh. dijaspore sa investicijama, poput kompanija „CNC Power“, „EDNA Metalworking“, „Global Company“, „Roundliner“ u Prijedoru. Danas ove kompanije predstavljaju primjere dobre prakse, najpoželjniji poslodavac i ozbiljan izvoznik.

No, da dijaspora ne ulaže samo u direktno izvozno orijentisane kompanije, potvrđuje i primjer „Agroplusa“, preduzeća pokrenutog zahvaljujući ulaganju investitorice iz bh. dijaspore u Švedskoj.

„Agroplus“ je pokrenut 2016. godine, zahvaljujući investiciji članica bh. dijaspore Enise Larsson, a ubrzo je narastao od manjeg voćnjaka preko pokretanja poljoprivredne apoteke i hladnjače do kompanije koja danas teži promociji domaće proizvodnje jabuke. Hladnjača ima kapacitet do 200 tona i sarađuje sa kooperantima iz regije. Razgovarali smo sa Draganom Zorićem, direktorom „Agroplusa“.

„Na osnovu našeg iskustva možemo reći da je Prijedor područje u kojem ima smisla da se ulaže a i ostali ljudi sa kojima mi sarađujemo bez obzira da li su preduzetnici ili firme. Na osnovu njihovog razvoja i svi drugi ljudi koji bi ulagali imaju osnova da da idu u tom pravcu“, dodaje Zorić.

14. aprila, Grad Prijedor će biti jedna od lokalnih zajednica-partnera Biznis foruma bh. dijaspore, koji će ponovno u pažnju javnosti vratiti potencijal koji bh. dijaspora ima na putu ekonomskog oporavka Bosne i Hercegovine (prijave za učešće na Forumu su još uvijek otvorene na www.bit.ly/bhdiafor2021).