Kriminalizacijom klevete do potpunog medijskog mraka: Nasilje nad novinarima

Nasilje nad novinarima postalo je učestala pojava širom svijeta, pa tako u i Bosni i Hercegovini. Nadležne institucije dužne su da zaštite pravo na slobodu izražavanja svih građana, naročito kada je u pitanju novinarska profesija koja počiva na tom pravu.

Problem nastaje onda kada prvenstveno građani, a potom i novinari nemaju uporište u državnim institucijama i, onda kada vladajuće strukture usvoje zakon koji će narušavati jedno od osnovnih ljudskih prava - pravo na slobodu izražavanja.

Takav, pomalo nevjerovatan scenario dogodio se u bosanskohercegovačkom entitetu RS kada je 3. marta Vlada RS predstavila Nacrt izmjena i dopuna Krivičnog zakonika RS, u koji se, između ostalog, kao krivična djela uvode uvreda i kleveta, a oni koji budu kršili ove odredbe kaznit će se velikim novčanim kaznama.

Krivična djela protiv časti i ugleda u RS 

To je bio samo početak vladajuće strukture u bh. entitetu RS, pa su 23. marta zastupnici Narodne skupštine RS usvojili Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika RS kojima se uvode krivična djela protiv časti i ugleda, krivična djela uvrede, klevete, kao i iznošenja ličnih i porodičnih prilika za što su predviđene novčane kazne.

"Ako je djelo učinjeno putem štampe, radija, televizije ili društvenih mreža, na javnom skupu ili na drugi način, zbog čega je postalo dostupno većem broju lica, kaznit će se novčanom kaznom od 15.000 KM do 80.000 KM. Ako je ono što se iznosi dovelo ili moglo dovesti do teških posljedica za oštećenog, učinilac će biti kažnjen novčanom kaznom od 20.000 KM do 100.000 KM", izjavio je ranije Miloš Bukejlović, ministar pravde RS.

Novinari, medijske kuće i međunarodne organizacije i institucije i prethodno su apelovali na vlasti u RS-u da odustanu od ovog zakonskog rješenja jer smatraju da ugrožava medijske slobode, kritiku vlasti i slobodu mišljenja.

O zakonskom okviru koji ugoržava slobodu izražavanja novinara i građana Bosne i Hercegovine, za portal Radiosarajevo.ba govorila je Ivana Korajlić, izvršna direktorica Transparency International BiH.

"Svako društvo bi trebalo da počiva na slobodi izražavanja i ono što se pokušava nazvati demokratskim društvom da to omogući kroz Ustav i zakonski okvir, međutim mi smo sada ušli u to da je zakonski ozvaničen i dozvoljen krivični progon svake kritike, pojedinaca koji iznose određene  informacije, ukazuju na nepravilnosti, objavljuju neke osjetljive sadržaje... Ovdje se sve to pokušava predstaviti kao neka vrsta uređenja javnog prostora, rada medija i generalno javnog prostora. Jasno je da je zbog samog sadržaja i načina na koji su koncipirane izmjene i dopune Krivičnog zakonika, jasno je da je ovdje cilj da se postavi jedva vrsta prijetnje, cenzure i samocenzure u radu ne samo medija, ne samo organizacija civilnog društva, nego među građanima koji iznose bilo kakve stavove ili informacije na društvenim mrežama, javnim skupovima ili bilo gdje", izjavila je Ivana Korajlić.

Kako kaže izvršna direktorica Transparency International, kada se uzme u obzir način na koji funkcioniše pravosuđe u BiH, ovo će ostaviti prostor da svako iz vlasti ili nekakvih struktura, ukoliko mu se ne svidi šta neko piše ili govori o njemu, traži krivično procesuiranje osoba koje to rade.

"Može se čekati godinama da se dokaže da je bila istina nešto što je neko iznosio, ali da svejedno u tom periodu godinama bude predmet krivičnog procesa i progona što za te osobe može značiti mnogo. U prvom Nacrtu se krenulo sa ogromnim novčanim kaznama koje su poslije smanjene - ali to nije suština svega. Suština je ukoliko ste predmet bilo kakve krivične istrage, optužnice ili slično vama je ograničena mogućnost funkcionisanja i profesionalnog i privatnog. Možete trpjeti posljedice godinama, može postojati mogućnost da vas pretresaju, oduzimaju sredstva za rad i na taj način vrše zastrašivanje. Da ne govorimo o drugim odredbama koje se tiču iznošenja porodičnih okolnosti gdje se ne dovodi u pitanje da li govorite istinu ili ne, a možete biti krivično gonjeni", pojasnila je Korajlić.

Reakcije javnosti i međunarodnih organizacija

U proteklih nekoliko mjeseci ovakvo zakonsko rješenje izazivalo je brojne reakcije, protivljenje i negodovanja, najviše novinara, ali i aktivista nevladinih organizacija, javnosti, kao i međunarodnih organizacija. Reagovali su i visoki predstavnik Christian Schmidt, Ujedinjene nacije u Bosni i Hercegovini, Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini, Ured Vijeća Evrope u Sarajevu i Evropska unija u Bosni i Hercegovini. Organizovani su protesti, upućivani zahtjevi, apeli i ultimatumi da se sporni zakon povuče prvo u formi nacrta, a potom i prijedloga, ali je on ipak usvojen 20. jula.

Taj zakon bi u praksi značio da kada se govori o nečijim porodičnim vezama u kontekstu korupcije, sukoba interesa, nepotizma, moguće je će se snositi posljedice zbog toga. Osim iznošenja informacija, postaje sporno snaminje, fotografisanje, objavljivanje nečijih slika jer se više neće uzimati u obzir bilo kakav javni interes da se nešto objavi.

"Stvara se atmosfera u kojoj se već odavno pokušavaju zastrašiti novinari, mediji, nevladine organizacije, akivisti... U jednoj takvoj atmosferi, usvajanjem ovakvog zakona postaje jasno šta je cilj i čemu to sve vodi. Svaki pojedinac koji počini krivično djelo u odnosu prema osobi iz RS-a može krivično odgovarati. To je generalno princip kod krivičnog postupka da nije bitno da vi imate prebivalište entiteta ili čak države na koju se zakon odnosi, već ukoliko ste počinili krivično djelo ili se sumnja da ste počinili krivično djelo u odnosu na osobe iz te jurisdikcije - ta osoba može pokrenuti krivični postupak, podnijeti prijavu, čak i ako niste fizički u Bosni i Hercegovini ili niste građanin Bosne i Hercegovine", ističe izvršna direktorica Transparency International.

U odnosu na nacrt, u Zakonu o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika RS, a koji je usvojen, novčane kazne za djela povrede ugleda i časti su smanjene na iznose između 1.000 i 6.000 KM, dok su se ranije kretale i do 100.000 maraka.

Na koga se odnosi kriminalizacija klevete?

Ono što je prošlo gotovo neprimjećeno, a na što su aktivisti i građani upozoravali jeste da se kriminalizacija klevete ne odnosi samo na stanovnike entiteta RS, nego sve građane Bosne i Hercegovine.

"Mi upozoravamo od početka na to da se ovo ne odnosi samo na medije, nego na sve građane i da se neće odnositi samo na one iz RS, već na sve. To se negdje zaboravilo, ali kada se zakon usvojio onda se vidjelo da se odjednom pojavila zabrinutost. Bojim se da će ovo ostati kao zaprijećeni kazneni mehanizam zbog kojeg će svako razmisliti tri puta prije nego što bilo šta kaže i bilo šta napiše. To vam je dovoljno da uspostavite jedan nivo izbjegavanja direktne kiritke, samocenzure i to je na kraju cilj svega ovoga i vlasti u RS-u. Sigurno tvrdim, svi bi voljeli na svim nivoima da se usvoje ovakvi zakoni", izjavila je Ivana Korajlić i dodala:

"Ovo nije tipično samo za Milorada Dodika i ljude oko njega. Ko god dođe na vlast ima potrebu i želi da kontroliše javnost i medije. Na kraju krajeva, imali smo i KS pokušaj nacrta zakona o prekršajima javnom redu i miru koji je sada na čekanju, ali isto je bio direktno usmjeren na drakonske kazne prema medijima i građanima u pogledu iznošenja informacija u javnost."