Kraljevi i predsjednici | Mirnes Kovač: Zbog nedostatka znanja i taktike gubimo dokazane prijatelje

Iz štampe je nedavno izašla knjiga Kraljevi i predsjednici: Saudijsko-američka diplomatija i spašavanje Bosne i Hercegovine, novo autorsko ostvarenje dr. Mirnesa Kovača, poznatog novinara i publiciste iz Sarajeva.  Izdavači ove knjige su Fakultet političkih nauka u Sarajeva i Izdavačka kuća "Dobra knjiga". 

Put do nezavisnosti

Knjiga je dobila pozitivne recenzije značajnih predstavnika bosanskohercegovačke akademske zajednice, istraživača u oblasti međunarodnih odnosa i politologije.

Kako je došlo do nastanka ovog djela?

"Bliskim istokom se bavim skoro tri decenije. Ideja da ovu temu istražim javila se 2016. godine. U početku kao rezultat razgovora sa nekim od ključnih aktera ovih procesa, poput dr. Ejupa Ganića, dr. Harisa Silajdžića, dr. Mustafe Cerića, ambasadora Muhameda Sacirbeya i drugih, a onda me je 2018. godine dekan FPN-a dr. Sead Turčalo pozvao da napišem jedan policy paper o odnosima Kraljevine Saudijske Arabije sa Bosnom i Hercegovinom. Kada je pročitao rad, predložio mi je da ovu temu obradim u sklopu doktorskog studija. Tako je i bilo. Ova knjiga je zapravo moja doktorska disertacija koju sam odbranio na Fakultetu političkih nauka, Univerziteta u Sarajevu pod naslovom "Odnosi Bosne i Hercegovine sa Kraljevinom Saudijskom Arabijom i involviranje Sjedinjenih Američkih Država".

Sada, u knjiškom formatu, uz sve bitne reference i izvore, po prvi put objavljujem i donosim važne historijske dokumente, fotografije i svjedočenja iz tog perioda. A to je ključni period naše savremene povijesti kada je Bosna i Hercegovina kao država stekla nezavisnost i međunarodno priznanje", kaže Kovač u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba.

Priznanje BiH na arapskom jeziku

Prema riječima Kovača, u posljednjih trideset godina uloga i vanjsko-političko djelovanje Kraljevine Saudijske Arabije i njen odnos prema Bosni i Hercegovini uglavnom su se promatrali sa jednom dozom opreza i podozrenja. Suprotno tome, Kovač tvrdi da se radi o zemlji koja se od priznavanja i uspostave diplomatskih odnosa sa našom zemljom odnosila sa izuzetnim poštovanjem, razumijevanjem i neskrivenim simpatijama.

"Posebno se to moglo vidjeti tokom perioda agresije na Bosnu i Hercegovinu koji ova knjiga tretira. Zanimljivo je što se sličan trend sumnjičavosti razvija i kada su u pitanju Sjedinjene Američke Države, zemlja koja je faktički od dana priznanja nezavisne i samostalne Bosne i Hercegovine konzistentno ostala predana politici njenog očuvanja upravo u svoj posebnosti, bogatstvu i raznolikosti naše domovine", govori Kovač, te objašnjava:

"Naime, prodiranjem različitih malignih i autoritarnih stranih utjecaja uglavnom sa Istoka među narodima u Bosni i Hercegovini se nerijetko, u većoj ili manjoj mjeri, širi otvoreni anti-amerikanizam i općenito anti-zapadni narativ, iako je svima jasno da se Bosna i Hercegovina nalazi u Evropi, i to u njenom središnjem dijelu te da kulturno i civilizacijski pripada ovom kontinentu i njegovim povijesnim i političkim dinamikama. K svemu tome, dešava se i jedan očigledan paradoks da zbog nedostatka znanja i taktike gubimo dokazane prijatelje koji su bili s nama kad je bilo najteže. Upravo zbog ovog sam se odlučio da ovo naučno istražim i ukažem na važnost tih procesa, te naznačim ključne faktore lidere pojedince koje moramo imati kako bismo se nosili sa izazovima i promijenjenim globalnim okolnostima i odnosima." 

Kovač ukazuje na primjere na koji način je Kraljevina Saudijske Arabije učestvovala mobiliziranju međunarodne podrške za BiH u periodu kada je bila pod agresijom. 

"Navest ću vam jedan primjer, nedavni diplomatski rat oko Rezolucije o Srebrenici. Daleko teža i neizvjesnija diplomatska borba vodila se prije 32. godine upravo u drugoj polovini maja, (22. maja, 1992) kada je tadašnja Miloševićeva diplomatija nastojala spriječiti prijem Bosne i Hercegovine u Ujedinjene nacije. Jedna mala i nemoćna novoosamostaljena država u srcu Evrope pojavila se na svjetskoj sceni bez ikakvih resursa i pobijedila jaku i razgranatu diplomaciju bivše SFR Jugoslavije koju je uzurpirao Milošević. Zastava naše države se u najtežim trenucima njene povijesti zavijorila na East Riveru – iza tih događaja stajali su ljudi, lideri, donosioci odluka koji svjedoče u mojoj knjizi, a ključna podrška je došla od Saudijaca i Amerikanaca.

Mnogi i danas ne znaju da je prijem Bosne i Hercegovine, Slovenije i Hrvatske u Ujedinjene nacije pročitan na čistom arapskom jeziku, a proklamirao ga je saudijski diplomata Samir Shihabi koji je u mandatu 1991-1992 predsjedavao Generalnom skupštinom UN-a. Ovo je samo jedna mala ilustracija tog turbulentnog perioda o kome knjiga govori", ističe Kovač za Radiosarajevo.ba. 

Pisma Clintonu

Kraljevina Saudijska Arabija, odnosno njen tadašnji suveren kralj Fahd bin Abdul Aziz Al Saud, po priznanju bivšeg američkog predsjednika Billa Clintona, bila je jedina zemlja u početku koja je pritiskala Sjedinjene Američke Države da se involviraju i zaustave rat i uništenje Bosne i Hercegovine, podsjeća Kovač. 

"Dakle, izravni saudijski diplomatski pritisak na Clintonovu administraciju, koji je jedna opsežna bosanska diplomatska inicijativa kroz znanje i taktiku uspjela osigurati, odvijao se kroz pisma kralja Fahda predsjedniku Clintonu, te slanje ličnih emisara. Upravo ova studija naglašava važnost uloge pojedinaca u oblikovanju vanjske politike i uspostavljanju međudržavnih odnosa što iz današnjeg političkog krajolika Bosne i Hercegovine izgleda gotovo nestvarno. Na tragu ovog danas s pravom postavljamo pitanje da li je moguće stvari revitalizirati i odnose podignuti na viši nivo uz obostranu korist", pita Kovače.

Jer, prema njegovim uvidima, djeluje porazno saznanje da naša diplomacija ne prati promjene i zahtjeve novih okolnosti. 

"Za uspješnost bilo koje politike potrebna je usklađenost nekih ključnih faktora, ali odlučujuća je politička volja. Zatim, slijede definiranje interesa, razumijevanje i promocija historijskih, vjerskih i kulturnih veza, te vizija koja je od ključne važnosti. Već skoro deceniju Kraljevina Saudijska Arabija promovira svoju viziju 2030, da postane zemlja ekonomske diversifikacije, globalne angažiranosti i poboljšanje kvalitete života. Istovremeno i Bosna i Hercegovina ima mogućnost da 2030. godinu odredi kao svoju prekretnicu kao ključnu ciljanu godinu da postane članica EU i NATO saveza. Postavljanje ovako visokih ciljeva nije garant da će se on ostvariti, ali da bi se stvari kretale u pozitivnom smjeru nužno je razbiti pesimizam i društvenu depresiju, te načiniti strateške korake koji će ovoj zemlji otvoriti potencijale da postane društvo izvrsnosti i poželjna destinacija za investicije. To bi zapravo tek afirmiralo i monetiziralo spomenuti "simbolički kapital" i učinilo Bosnu i Hercegovinu u punom kapacitetu poveznicom koja spaja Istok i Zapad", zaključuje Kovač.