Kakve izmjene Izbornog zakona BiH predlaže SDA i hoće li dobiti podršku većine?

Nakon što je visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt rekao da će nametnuti izmjene Izbornog zakona BiH ukoliko ih ne usvoji Parlamentarna skupština BiH, iz Stranke demokratske akcije (SDA) stigao je prijedlog izmjena izbornog zakonodavstva.

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine na dnevnom je redu hitne sjednice Predstavničkog doma PSBiH koja će biti održana u petak 29. decembra.

Predlagači su zastupnici SDA Šerif Špago, Šemsudin Dedić, Edin Ramić, Safet Kešo, Denijal Tulumović, Amor Mašović, Nermin Mandra i Midhat Čaušević sa zahtjevom za razmatranje po hitnom postupku.

Šta predlaže SDA?

Izmjene koje SDA predlaže su, manje-više, u skladu s onim što je Schmidt tražio, a to je integracija izbornog procesa i uvođenje novih tehnologija kako bi bile spriječene eventualne izborne prevare, a u obrazloženju navode da je ovo jedan od prioriteta za članstvo BiH u Europskoj uniji.

Međutim, teško je očekivati da će ove izmjene podržati zastupnici HDZ-a jer ne predviđaju izmjene po pitanju izbora člana Predsjedništva BiH, dok HDZ zagovara tzv. 'legitimno predstavljanje'.

SDA predlaže elektronsko brojanje glasačkih listića i elektronsku identifikaciju birača, a prema njihovom prijedlogu, potpuna promjena počet će na Općim izborima u BiH 2026. godine.

Tako SDA predlaže "primjenu izborne tehnologije na biračkom mjestu i centrima za brojanje tj. opreme za elektronsko brojanje glasačkih listića-optičkih skenera glasačkih listića, elektronske identifikacije glasača tj. čitača otisaka prstiju, sigurnosnih kamera i druge odgovarajuće tehničke opreme i izbornog materijala za izbore na svim nivoima vlasti u BiH".

Ukoliko bi ovaj prijedlog zakona bio usvojen, sigurnosne kamere bile bi na biračkim mjestima i u centrima za brojanje.

Za razliku od postojećeg zakona, gdje ovjerene liste mogu predlagati kandidate za članove biračkih odbora, u novom zakonu samo politička stranka koja ima izabrane političke predstavnike na bilo kojem nivou vlasti moći će predlagati kandidate za članove i zamjenike u biračkim odborima te učestvovati u postupku žrebanja i imenovanja članova biračkog odbora. Žrijebanje bi bilo javno i snimalo bi se video i audiom u skladu s obaveznim uputstvom koje donosi Centralna izborna komisija BiH.

Uvodi se i zabrana vođenja preuranjene izborne kampanje u medijima i putem društvenih mreža, što ne uključuje zvanične skupove političkih stranaka koji nisu vid kampanje. Također, SDA traži ravnomjernu promociju oba spola na skupovima i u medijskim istupima.

Kompletan tekst Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH možete pročitati na linku OVDJE.

Hoće li dobiti podršku većine?

Da bi prijedlog SDA bio usvojen potrebno je da ima i parlamentarnu, a i entitetsku većinu te bi zastupnici Trojke, SNSD-a i HDZ-a morali glasati za isti.

Predsjednik Naroda i pravde Elmedin Konaković kazao je za FTV kako još nije vidio taj dokument.

"Imam skepsu prema njima jer oni su godinama odbijali neka dobra rješenja koja smo svi nudili. Ali ako to bude rješenje koje zadovoljava standarde o kojima ovih dana govorimo – vrlo rado ćemo podržati takvu priču, kako bismo otklonili jedan veliki problem", rekao je ranije Konaković.

Zastupnik SDA i jedan od predlagača ovog zakona Safet Kešo rekao je u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba da 'nema razloga za sumnje'.

"Sumnja je potpuno neosnovana jer nikada ranije SDA nije kočila ovakve procese i ovakva zakonska rješenja. Pošto smo dugo čekali da se Vijeće ministara usaglasi i da pripremi nešto slično, izmjene Izbornog zakona koje bi omogućile bolju transparentnost i zaštitu integriteta izbornog procesa, oni to nisu uradili i mi smo pripremili ovaj prijedlog zakona", rekao je Kešo.

Dodao je da bi ovo bila i zaštita integriteta građana.

"Ovo će biti pravi ispit za njih (vladajuću većinu op.a). Ukoliko podržavaju zaštitu integriteta izbornog procesa i ovo što zagovara međunarodna zajednica, onda ne vidim niti jedan razlog da oni ne podrže naš prijedlog", navodi Kešo za Radiosarajevo.ba.

Napominje da je usvajanje zakona po hitnom postupku te da, ukoliko postoje potrebe za neka poboljšanja, ona se mogu dogoditi na putu od Predstavničkog do Doma naroda.

 Navodi da, ukoliko prijedlog SDA ne prođe, postoji mogućnost da izmjene nametne Schmidt.

"Ovo je izazov i za SNSD koji odbija nametanje zakona od strane visokog predstavnika, ali evo prilike da pokažu da su za poštene i zakonite izbore, kao i njihovi koalicioni partneri", rekao je Kešo u razgovoru za Radiosarajevo.ba.

Rok koji je postavio Schmidt polako ističe, osim prijedloga SDA, druge stranke u parlamentarnu proceduru nisu uputile nijedan prijedlog izmjena Izbornog zakona. Dakle, Trojka, SNSD i HDZ su pred ispitom: ili prihvatiti rješenje SDA ili rješenje koje će nametnuti Schmidt.