Kako kriminalci profitiraju od COVID-19 pandemije?

Tokom novonastale krize, vlasti širom Evrope ulažu velike napore i mjere kako bi pružili podršku zdravstvenom sistemu, sačuvali ekonomiju i održali javni red i mir.

Niz pomenutih mjera odnose se na ozbiljan rast organizovanog kriminala. Kriminalci su brzo iskoristili priliku da zloupotrijebe period svjetke krize i krše zakon na nove načine.Faktori koji utiču na promjene i rast kriminala i terorizma su:

- Velika potražnja za određenom robom, zaštitnom opremom i lijekovima;
- Smanjeno kretanje ljudi u Evropskoj uniji;
- Građani ostaju kod kuće te se oslanjaju na digitalna pomagala i internet;
- Ograničenja kretanja čine kriminalne aktivnosti manje vidljivim;
- Povećana anksioznost i strah koji stvaraju dodatnu mogućnost eksploatacije i
- Smanjena nabavka nelegalnih dobara u EU.

Europol je sastavio listu kriminalnih aktivnosti baziranu na informacijama EU zemalja
članica:

Cyber kriminal

Broj cyber napada na organizacije i pojedince je sve veći i očekuje se da će još rasti. Kriminalci koriste pandemiju i kako bi izvršili napade i proširili malware pakete.

Cyberkriminalci koriste situaciju u kojoj mnogi uposlenici rade od kuće i daju pristup softverima organizacija i kompanija.

Primjer: U Češkoj je izvršen napad na Univerzitetsku bolnicu u Brnu usljed čega je
bolnica zatvorila cijeli IT odjel, odgodila hitne operacije i preusmjerila pacijente u
obližnju bolnicu.

Prevara

Prevaranti su se brzo adaptirali novoj situaciji i stvorili nove scheme kako bi profitirali od straha i anksioznosti žrtava tokom krize. Neke od njih su telefonska prevara, prevara tokom nabavke i dekontaminacije. Veliki broj novih načina prevare će se sigurno pojaviti u nadolazećem periodu te će prevaranti pokušati profitirati što više od novonastalog straha stanovništva širom Evrope.

Primjer: Tokom istrage koju je podržao Europol, otkriven je transfer od 6,6 miliona eura kompaniji u Singapuru kako bi se nabavila dezinfekcijska sredstva i FFP3/2 maske. Isporuka nikada nije stigla.

Krivotvorenje

Prodaja krivotvorenih zdravstvenih i zaštitnih proizvoda kao i lijekova je vrtoglavo narasla od početka krize. Postoji rizik da će smanjenje zaliha dovesti do uvećanog broja online i offline prodaje krivotvorenih i lažnih alternativa.

Primjer: Između 3. i 10. marta ove godine, preko 34,000 krivotvorenih maski su
zaplijenjene širom svijeta tokom operacije PANGEA.

Organizirana krađa imovine

Kriminalci širom svijeta su našli nove načine kako vršiti krađe tokom pandemije. Jedna od njih je i dobro poznata metoda lažnog predstavljanja. Zdravstvene ustanove, apoteke i komercijalni prostori su naročito na udaru od provala i krađa.

Unatoč uvođenju strogog karantina širom Evrope, prijetnja kriminala ostaje prisutna i novi vidovi kršenja zakona će se zasigurno pojavljivati tokom i nakon krize.

Primjer: Nekoliko EU zemalja članica su prijave slične kriminalne radnje. Počinioci dobiju pristup privatnim domovima oponašajući medicinsko osoblje koje nudi dezinfekciju ili informacije o higijenskim proizvodima, pa čak i testiranje na virus.