Istražili smo: Da li je u BiH zabranjeno istresanje pepela iz urne u rijeku ili jezero?
Pogrebni običaji razliku se od kulture do kulture, ali njihov središnji dio, sahrana pokojnika, odvija se na jedan od dva načina - ukop ili kremiranje. Iako je ukop danas uobičajen u Europi, kremiranje je sve češće zbog nižih troškova. Portal Radiosarajevo.ba istražio je da je li je zakonski reguliralo čuvanje urni u BiH i može li urna biti položena u zemlju, na grobljima ili se može čuvati u domu? Da li je zakonski propisano prosipanje pepela u prirodi?
"U BiH čuvanje urni sa posmrtnim ostacima nije zakonski regulisano", kazali su za naš portal iz KJKP Pokop. Ističu da je nekoliko opcija za polaganje urne sa posmrtnim ostacima. Na gradskim grobljima kojima upravlja i gazduje KJKP Pokop d.o.o. Sarajevo, opcije za polaganje urne su sljedeće:
KOLUMBARIJ - grobnica za polaganje urne (za 4 urne) nalazi se na gradskim grobljima Bare i Vlakovo;
Horor u Njemačkoj: Muškarac nožem povrijedio više osoba
BiH nema krematorij: Kremiranje posmrtnih ostataka samo u Zagrebu ili Beogradu
ROZARIJ - ružičnjak u kom se prosipa pepeo posmrtnih ostataka umrle osobe i nalazi se na gradskom groblju Vlakovo.
GROBNO MJESTO - (namjenjeno za ukop u sanduku) moguće je položiti urnu (jednu ili više njih) sa posmrtnim ostacima u grobno mjesto, po želji naručioca ukopa.
"Niti jedan zakon ili pravilnik u BiH ne brani da članovi porodice slobodno raspolažu urnom u kojoj je pepeo umrle osobe, niti je zabranjeno istresanje pepela iz urne u rijeku ili jezero. U Republici Hrvatskoj od 1. januara 2020. na snazi je Zakon o pogrebničkoj djelatnosti i regulirana su pitanja postupanja sa urnom, a u Republici Srbiji je od 2005. na snazi Zakon o sahranjivanju i grobljima. Urna sa ostacima umrle osobe nakon kremiranja ne predstavlja nikakvu opasnost u smislu štetnog uticaja na okoliš ili zdravlje građana", kazao je izvršni direktor "Pokopa" Muhamed Musić su za portal Radiosarajevo.ba.
Na pitanje šta ako bi neko pokušao bez dozvole prenijeti urnu u BiH (npr. u putnoj torbi) i pri tome bio otkriven? Da li je to prekršaj ili krivično djelo? Direktor Musić kažu kako direktor Granične policije BiH donosi Pravilnik o načinu obavljanja graničnih provjera i unosa podataka u putne isprave. Član 35. (Prijenos posmrtnih ostataka) glasi:
Prvi bh. krematoriji: Poznato i koliko će koštati usluge kremiranja
"Granične provjere prilikom prijenosa posmrtnih ostataka, odnosno tijela ili urne, vrše se uvidom u sprovodnicu izdatu u diplomatsko-konzularnom predstavništvu BiH ili uvidom u sporovodnicu izdatu u stranim akreditovanim ili nerezidentnim diplomatsko-konzularnim predstavnišvima u BiH.
Nakon izvršenih provjera iz stava (1) ovog člana policijski službenik će na sprovodnicu otisnuti štambilj o prelasku državne granice i izvršene granične provjere i obavezan je evidentirati u propisanu evidenciju.
Svako nepoštivanje Pravilnika o načinu obavljanja graničnih provjera i unosa podataka u putne isprave podliježe odgovarajućim sankcijama.
Kremiranje posmrtnih ostataka umrlih još nije moguće obaviti u Bosni i Hercegovini, jer ne postoji nijedan krematorij, a kremiranje umrlih osoba iz BiH se uglavnom vrši u susjednim zemljama Hrvatskoj i Srbiji. Osim kremiranja posmrtnih ostataka preminulih, krematorij u BiH bi bio značajan i zbog uništavanja medicinskog otpada s obzirom na to da BiH nema peći u kojima bi ovakav otpad bio adekvatno uništen.
Osim zastoja u izgradnji sarajevskog krematorija, od izgradnje se za sada odustalo i u Banjoj Luci, Visokom i Mostaru.
Kao razlozi uglavnom se navode nedostatak novca, ali i političke volje, kao i male zainteresiranosti za kremiranje.
Šta je potrebno od dokumenata?
Pitali smo KJKP "Pokop" i kakve su procedure s prenošenjem urni preko granice? Da li je potrebna posebna dozvola i ko je izdaje?
U KJKP Pokop d.o.o. Sajevo postoji usluga odvoza umrlog lica u krematorij na području Republike Hrvatske i Republike Srbije (kao najbližih lokacija sa krematorijem) kao i prijevoz urne sa pepelom pokojnika nazada u BiH.
"U skladu sa Pravilnikom o načinu obavljanja graničnih provjera i unosa podataka u putne isprave, granične provjere prilikom prijenosa posmrtnih ostataka, odnosno tijela ili urne obavljaju se uvidom u sprovodnicu izdatu u diplomatsko-konzularnom predstavništvu BiH", kazali su.
U KJKP Pokop d.o.o. Sarajevo, dokumenti potrebi za prijevoz umrlih lica van granica BiH su sljedeći:
- Potvrda o smrti ili izjava da je smrt nastupila prirodnim putem (ovjerena u Općini);
- Izvod iz matične knjige rođenih;
- Izvod iz matične knjige umrlih, BiH i međunarodni;
- Lična karta ili pasoš;
- Punomoć na KJKP Pokop d.o.o. Sarajevo;
- Izjava najbližeg srodnika da je želja umrlog lica da se kremira;
- Sprovodnica (kao krajnji dokument).
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.