Islamska zajednica BiH pokrenula projekt za mlade: Znanjem protiv poroka i ekstremizma

U traženju sebe i pokušaju da se pozicioniraju u društvu, mladi ljudi u Bosni i Hercegovini izloženi su utjecajima s raznih strana. Nekima se dešava da među opcijama koje se nude odaberu društveno neprihvatljive modele. Detektirajući određene poroke kao potencijalne izvore problema u koje bi mladi ljudi mogli upasti, Islamska zajednica Bosne i Hercegovine je uz podršku Ambasade Norveške u BiH pokrenula projekt usmjeren na svoje mlade članove, od 13 do 30 godina. 

Reisul-ulema Husein ef. Kavazović i ambasadorica Kraljevine Norveške u BiH Vibeke Lilloe su sredinom januara održali sastanak na kojem se razgovaralo o ovom projektu koji mlade nastoji distancirati od negativnog ponašanja, kao što su ovisnosti, nasilje i svi oblici ekstremizma.

Projekt o kojem govorimo provodi se kroz infrastrukturu islamske zajednice, kroz džemate. Mladi ljudi okupljeni u njima dobijat će adekvatnu poduku na temu poroka koji mlade osobe mogu dovesti do problema. To su razne vrste ovisnosti - alkohol, narkotici i kladionice, kao i različite vrste ekstremizama s kojima mladi imaju kontakt prvenstveno preko interneta. 

Cilj projekta je da mladi ljudi unaprijede kvalitet svoga života, kao i cjelokupnu zajednicu i društvo.  

Tim povodom, za Radiosarajevo.ba govore Medina Mehmedović-Mulalić, stručna saradnica u odjelu za odnose s nevladinim organizacijama te Muhamed Jugo, stručni saradnik za odnose sa zapadnim svijetom, oboje iz Uprave za vanjske poslove i dijasporu Rijaseta Islamske zajednice. 

Razgovarala: Vesna Andree Zaimović, Radiosarajevo.ba

Naš razgovor započinjemo o toleranciji: da li u svojoj suštini postoji u današnjem bh. društvu?   

Najveći ispit tolerancije bio je rat devedesetih godina, kada Bošnjaci, uprkos masovnom uništenju, nisu pokazali revanšizam. Tolerancija je oduvijek postojala na ovim prostorima i ona je nešto što se ne može iskorijeniti, smatraju naši sugovornici. Gospođa Mehmedović-Mulalić dodaje kako i ona lično više voli koristiti termin "uvažavanje" jer nekada nije dovoljno samo "tolerirati" već i "prihvatiti": 

"Allah dželešanuhu, kaže  u Kur'anu: 'O ljudi, Mi smo vas od muškarca i žene stvorili i plemenima i narodima vas učinili da biste se upoznali'. To je kur'anska maksima - da Božija volja nije bila da svi ljudi budu isti, svi govore isti jezik, budu iste boje, rase, opredjeljenja, nacije. Svako traži svoj put i svoju oazu u kojoj se najbolje osjeća".  

Kladionice urušavaju naše vrijednost    

Islamska zajednica BiH je pokrenula na nekoliko nivoa aktivnosti na očuvanju bošnjačke islamske tradicije. Projekt za mlade dio je toga. Kako se on provodi, pitamo sugovornika. 

"Islamska zajednica je prepoznala da društvo dolazi u iskušenja po raznim pitanjima. Mi smo detektirali koji su to, po našoj procjeni, najveći poroci. Kada su kladionice u pitanju, primjećujemo da je to jedan od većih problema koji urušava sistem vrijednosti našeg naroda. Ne ulazimo u zakonske regulative kada su kladionice u pitanju, koje nalažu da moraju biti udaljene 200 metara daleko od javnih ustanova. Smatramo se odgovornim za naš narod i pokušavat ćemo i preko Međureligijskog vijeća da zajednički pozovemo naše vlasti ili na poštivanje zakona, ili na donošenje dodatnih zakonskih regulativa. Izlišno je govoriti da maloljetnici odlaze u kladionice, kupuju alkohol, a u svim evropskim državama je to zabranjeno. Podržavamo te trendove", govori Muhamed Jugo. 

"Internet muftije" nisu prava adresa  

Jedan od ciljeva ovog projekta je da se upozore roditelji i djeca da internet za sobom vuče i negativne konotacije, te da je poznavanje interneta veoma važno. Jugo pojašnjava: 

"Islamska zajednica ima svoje stručnjake, alime, koji referentno mogu odgovoriti na sva pitanja. Imamo instituciju fetve i emina, tako da ne vidimo potrebu da neko drugi odgovara na pitanja naše omladine. I sami znate da je nedavno jedan od 'internet muftija' naše vjerske autoritete proglasio nevjernicima. Ovo je jedan od segmenata protiv kojeg se borimo".  

Naša sugovornica pojašnjava:

"Islamska zajednica je institucija stara više od stotinu godina i svo ovo vrijeme je jedina institucija koja se brine o islamskoj vjerskoj tradiciji ovdje, tako da je i najprirodnije da smo prepoznati kao dobar partner u ovakvom projektu. Mi nemamo situaciju da neko ko dolazi u džamiju, ko poštuje načela i univerzalne vrijednosti svoje vjere, da će raditi nešto na štetu nekog drugog, da će, npr. otići na strano ratište. Kroz strukture Islamske zajednice neće dobiti takve pozive ili ideologije koje može dobiti od nekih alternativnih vođa, grupa i autoriteta koji su izvan institucija i sistema, izvan institucionalnog tumačenja islama. Upravo putem interneta ili nekih alternativnih grupa, sekti, pokušavaju se odvući mladi ljudi". 

Gospođa Mehmedović-Mulalić kaže da je akcent na pravilnoj upotrebi interneta, te da će se posebna obuka organizirati za roditelje.

"U februaru ćemo imati dvodnevni seminar o zloupotrebi interneta, gdje će se obraditi teme za roditelje i djecu. U sedam gradova održat ćemo radionice sa roditeljima i djecom, na kojima će ih stručne osobe upoznati sa prednostima i manama koje internet nosi. Nažalost, moram istaći da roditelji, što zbog toga što ne stižu, što zbog manjka odgovornosti, a najviše zbog neznanja, ostavljaju previše prostora djeci kada su u pitanju društvene mreže i korištenje interneta. Roditelji misle da djeca na taj način profitiraju, a nije tako. Samo umjereno, ograničeno korištenje interneta, uz kontrolu roditelja koji zna, može na kraju dati dobre rezultate i da internet bude iskorišten za društveno dobro", ističe naša sugovornica. 

Osim predavanja koje imami i mualimi održavaju u svojim džematima, dio projekta bio je i edukativni kamp na Bjelašnici, u kojem su sudjelovali mladi ljudi, predstavnici svih džemata. Kroz niz stručnih predavanja, treninga i radionica, oni su postali osposobljeni vršnjački edukatori koji će nastaviti s aktivnostima projekta u svojim sredinama. 

Ovaj projekt treba pokazati dobre prakse kakve se mogu provoditi i u drugim zajednicama i od drugih institucija, kao i u saradnji s drugim zajednicama.  

"Ovaj naš projekt nije ništa novo, s obzirom da se slični provode, recimo, u SAD. Tamo država daje velika sredstva za projekte borbe protiv različitih vrsta ovisnosti ili borbi protiv SIDA-e, u čemu izrazito sarađuje s organizacijama vjerskog karaktera (fate-based organisations). U njima vidi sigurnog i pouzdanog partnera. Zašto? Ima u vidu vjersku motivaciju njihovih članova. Misija svake vjere jeste bolji, zdraviji i sretniji čovjek, u konačnici", ističe Medina.

"Vrlo nam je važno da se zahvalimo ambasadorici Kraljevine Norveške, Nj.E. Vibeke Lilloe i djelatnicima ambasade, što su prepoznali značaj ovog projekta za cjelokupno društvo i podržali ga. Imamo odličnu komunikaciju s njima, uživamo potpuno povjerenje ambasade. Norveška je jedna od rijetkih zapadnih država koja na ovaj način surađuje s Islamskom zajednicom BiH i koja nas je prepoznala kao partnera. Nadamo se da će i druge države pratiti ovo, jer  ovakav projekat nudi rješenje", naglašava Muhamed i za primjer navodi kako se u zemljama EU uvažavaju bošnjačke zajednice. 

"Bošnjaci su se u zapadnim zemljama dobro integrirali i mnogi naglašavaju kako bošnjačke zajednice mogu biti dobar model i primjer za druge useljeničke zajednice. Skoro da nema problema prilikom integracije naših ljudi - poštuju zakone, školuju se, rade itd".