"Grad pod zvizdama" još uvijek je živopisan

Ćiro Truhelka je mišljenja da je Podzvizd jedan od najstarijih gradova u Bosni. Podzvizd se nalazi na pola puta između Vrnograča i Velike Kladuše.

Nastao je još u XIII vijeku, a zvao se Kriščići po plemenu koje ga  je podiglo. Prema Radoslavu Lopašiću, sagrađen je 1456. godine, ali se ta godina sigurno odnosi na popravak grada.

Graditeljska cjelina - utvrđeni grad Podzvizd 2010. godine proglašen je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, potvrdili su za Radiosarajevo.ba iz Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH.

Turci su ga napadali 1553. i 1558, a na kratko vrijeme su ga i osvojili 1576. godine.

Odlukom ratnog vijeća 1580. Podzvizd je trebao biti razoren i napušten, ali su ga već 1636. godine Turci počeli naseljavati. Kasnije, također, često mijenja gospodare, a u turskim rukama ostaje i nakon 1670. godine.

Godine 1834. bio je dobro očuvan, imao je službeno dva, a neslužbeno četiri topa. Godine 1838. zabilježeno je da mu je potreban mali popravak.

Utvrđenje se nalazi na nevisokom, ali vrlo strmom brežuljku koji vlada okolinom. Naziv Podzvizda nastao je od opisnog naziva “grad pod zvizdama’’, jer je utisak vrlo visoke utvrde dolazio od veoma strmog brijega i snažne visoke kule, koja je pokrivala kapu uzvisine i dizala se pod zvijezde. Utvrđeni grad Podzvizd imao je tri faze izgradnje.

Prvu, najstariju fazu, istovremenu sa najstarijim srednjovjekovnim gradovima XIII vijeka u Bosni i Hercegovini. To je bio grad sa okruglom branič-kulom i malim oborom koji je štitio prilaz u kulu.

Drugu fazu, predstavlja ojačavanje zida kule sa dodatnim kamenim plaštom koji je okrugli tlocrt pretvorio u šesnaestougao. Dispozicija grada u prvoj i drugoj graditeljskoj fazi odgovarala je romaničkom utvrđenju sa snažnom branič-kulom i malim oborom, koji pokriva samo dio opsega kule.

Treću fazu, predstavlja Podzvizd sa većim oborom koji je opasao srednjovjekovni grad u obliku poligona koji se približava elipsi. Ovo proširenje Podzvizda, prema natpisu na kapiji desilo se za vladanja sultana Mahmuda (1730-1754).

Tom prilikom porušen je najstariji mali obor, čije je ostatke vidio Truhelka prvih godina XX vijeka.

Turci su na južnoj strani izgradili kapi-kulu, koja je na spratu imala malu drvenu džamiju.

Iz Komisije su naveli kako je na kamenoj ploči koja se nalazi iznad ulaza kapi-kule a ispod drvene džamije, uklesan natpis koji glasi:

Uz Božju pomoć ovu kulu je sagradio Muhafiz bosanski griješni Ahmed ......... (HN)

„Božjom pomoći sagrađena je ova džamija. Došao je muhafiz Bosne ... njegovo ime je Ahmed.

Drugi dio teksta je nečitak. Natpis je evidentiran 1968. godine.  

Do nje je bila trapezna zgrada straže vanjskih dimenzija 10 x 6 m. Nešto zapadnije bila je još jedna zgrada, koju Truhelka prikazuje u skici kao pravougaonu. Tačniji nacrt pokazuje izduženu zgradu nepravilnog tlocrta.

Na sjevernoj strani turskog obora nalazila se oktogonalna Pašića
kula, koja je prema Truhelki imala četiri zidane etaže i posljednju drvenu od brvana. Podzvizd je dosta dobro očuvan. Drvena džamija iznad kapi-kule i imamova kuća u oboru, po arhaičnim konstrukcijama od drveta, predstavljaju primjer seoskog srednjovjekovnog graditeljstva koji traje.

Svakako, arhitektonski najvredniji dio utvrđenja je branič-kula sa vanjskim prečnikom u bazi od 18,5 m, a u kruni oko 16 m. U bazi je zid bio debeo oko 2,5 m, a pod krovom oko 1 m. Unutrašnja prostorija imala je prečnik oko 13 m. Prema prečniku zaključujemo da je visina branič-kule iznosila najmanje 25 m.

To je sigurno bila, ako ne najveća i najviša, jedna od najvećih kula u Bosni i Hercegovini. Živopisna silueta i danas je jedna od najimpresivnijih.

Arheološka i arhitektonska istraživanja mogla bi dati niz odgovora na pitanja koja postavljaju najstarija utvrđenja u Bosni i Hercegovini.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika navodi kako nema podataka o vršenim konzervatorsko-restauratorskim radovima na utvrdi Podzvizd. 

Prije nego što će biti proglašen nacionalnim spomenikom, utvrđeno je da je  grad Podzvizd građevinski u lošem stanju. Zidovi i bedemi utvrde Podzvizd su obrasli gustim rastinjem tako da je otežan pristup unutar bedema. Ostaci zidova i bedema većim dijelom su urušeni ili su utonuli u zemlju.

Drvena džamija kao i ostali objekti i dijelovi utvrđenog grada koji su bili izrađeni od drveta su u potpunosti nestali. S obzirom na to da su kameni zidovi dugi niz godina izloženi nepovoljnim utjecajima atmosferalija, došlo je do njihovog oštećenja, tako da je potrebno hitno izvršiti njihovu zaštitu i ispitati njihovu statičku stabilnost. 

Utvrda Podzvizd je obrasla gustim rastinjem koje je oštetilo strukturu zidova i bedema.

Ukoliko se ne poduzmu hitne mjere zaštite postoji opasnost da dođe do potpunog urušavanja zidova. Nije poznato da li su do sada poduzete neke mjere i radnje kako bi se spasio ovaj vrijedni nacionalni spomenik.

Dijelovi teksta iz knjige Husrefa Redžića, Srednjovjekovni gradovi u Bosni i Hercegovini (Sarajevo, 2018), objavljeni su uz isključivu dozvolu izdavača te nije dozvoljeno njihovo kopiranje i objava na drugim medijima. Više informacija o knjizi potražite FB stranici Sarajevo Publishinga ili putem maila redakcija@sarajevopublishing.ba. 

Knjiga se može nabaviti u knjižarama Sarajevo Publishing.