Govor mržnje kao etnopolitička strategija isključivanja

Mediacentar je objavio analizu govora mržnje u bosanskohercegovačkoj javnosti pod nazivom „Strategije isključivanja: govor mržnje u bh. javnosti“. Analiza je rađena u periodu od januara – jula 2010. godine, u okviru pilot projekta ''Hate Speech Watch: Action against Hate Speech in Bosnia and Herzegovina'', uz podršku Civil Rights Defenders (CRD). Autorice analize su Tijana Cvjetičanin, Sevima Sali-Terzić i Slobodanka Dekić.

PROČITAJTE KOMPLETAN IZVJEŠTAJ

Izvještaj se sastoji iz dva dijela. Prvi dio je prikaz stanja i odnosa između civilnog sektora, medija i institucija prema govoru mržnje. Drugi dio se fokusira na govor mržnje u medijskom predstavljanju manjinskih grupa.

Iscrpno su tretirani medijski izvještaji o Queer Festivalu 2008. i utakmici Širokog Brijga i Sarajeva.

Poseban dodatak analizi čini presjek pravnog okvira u BiH koji se vezuje za problem govora mržnje i obuhvata standarde i obaveze po međunarodnim dokumentima relevantnim za BiH, te važeća rješenja u domaćim zakonima.

Ono što posebno definiše govor mržnje u BiH jesu ratno nasljeđe i dominacija nacionalističkih i patrijarhalnih matrica u javnom prostoru. One održavaju, čak i opravdavaju, govor mržnje protiv svega i svih koji se u određenom kontekstu smatraju 'drugim' i 'drugačijim'.

Ključna pitanja na koja izvještaj pokušava dati odgovor su sljedeća: u kojoj mjeri je govor mržnje prisutan u BiH medijima i kako se oni odnose prema njemu? Koje su forme govora mržnje zastupljene u bh javnosti? Ko su generatori govora mržnje, a ko njegove mete? Ko ga kritikuje? Koje su forme i strategije govora mržnje u BiH medijskom prostoru? Na koji način se mediji, civilni sektor i institucije nose sa problemom govora mržnje? Konačno, šta su uzroci i posljedice govora mržnje u BH javnom prostoru?

Osnovna pretpostavka autorica izvještaja je da govor mržnje predstavlja jednu od strategija etno-nacionalnih elita za održavanje kontrole nad društvenom, političkom i ekonomskom raspodjelom moći. Savremeno bh. društvo je, na žalost, suočeno sa etno-nacionalnom realnošću, u kojoj su identiteti konstruisani u ratnim/poratnim uslovima, 'umotani' u pojam konstitutivnosti i kao takvi definisani i izgrađeni kao međusobno antagonistični i suprotstavljeni.

Takođe, važno je naglasiti da se govor mržnje (najčešće) ne manifestuje u formi otvorenih poziva na linč i nasilje protiv ciljanih grupa, već se oblikuje i formira unutar različitih diskursa moći koji održavaju dominantne etno-politike.

radiosarajevo.ba