Gazi Husrev-begova biblioteka čuva Enciklopediju islama iz 1105. godine

Najstariji rukopis u biblioteci je četvrti svezak poznatog teološko-mističkog djela Ihja ulumid-din, odnosno Encikopedija islama Ebu Hamida Muhameda el-Gazalija. Djelo je prepisano 1105. godine, pet godina prije smrti autora. Ovaj rukopis je oko 85 godina stariji od Povelje Kulina bana.

Gazi Husrev-begova biblioteka ovih dana će obilježiti značajan jubilej, odnosno 480 godina postojanja. Tim povodom novinar AA razgovarao je sa direktorom Gazi Husrev-begove biblioteke Osmanom Lavićem, koji je govorio o rukopisima koji cuva ova biblioteka, kao i o značaju ove ustanove.

Lavić je kazao kako Gazi Husrev-begova biblioteka u svojim fondovima čuva 10.500 rukopisa na arapskom, turskom i perzijskom jeziku, te da ti rukopisi potiču iz različitih mjesta i gradova islamskog svijeta, kao i sa područja Bosne i Hercegovine.

- Rukopis iz 1105. godine -

“Veliki dio rukopisa potiče iz različitih dijelova islamskog svijeta, kao što su Mekka, Medina, Istanbul, Bagdad, Damask i drugi centri. Na različite načine su dolazi u našu biblioteku. Najstariji rukopis koji biblioteka je poznato Ihja ulumi-din, od islamskog filozofa Gazalija koje je prepisano 1105. godine, pet godina prije Gazalijeve smrti. To je najstariji prepis ovog rukopisa na svijetu. Mi ovih dana nastojimo da uradimo njegovo reprint izdanje. Tu je i nekoliko rukopisa iz 12. stoljeća, veliki broj rukopisa iz 13. i 14. stoljeća. Ti rukopisi su prepisivani u različitim dijelovima svijeta, veliki dio njih nastao je ovdje na našim prostorima, što je dokaz da je BiH bila na aktivan način uključena u islamski kulturno-civilizacijski krug”, rekao je Lavić.

Istakao je kako je i tematski sadržaj rukopisa različit, odnosno da osim rukopisa koji tretiraju islamske nauke, ima i veliki broj rukopisa iz prirodnih nauka, matematika, algebra, geometraija, austronimija i druge oblasti.

Lavić je dodao kako je, prema istraživanjima, samo pet posto rukopisa sačuvano od propadanja na različite načine, bilo da se radi o požarima, poplavama, ratovima, pljačkama ili na drugi način.

- Profesor Franjevačke bogoslovije spasio biblioteku od požara -

“Jedan detalj iz Drugog svjetskog rata, tačnije 1941. godine, kada je biblioteka bila u haremu Careve džamije. Tada je Sarajevo bombardovano i jedna granata je pala na krov biblioteke. Postojala je realna opasnost da biblioteka u potpunosti izgori. Iza biblioteke nalazila se Franjevačka bogoslovija i jedan od profesora Bogoljub Pervan je vidio požar i pozvao gradsku upravu da se ugasi požar. S obzirom na to da je bilo ratno stanje, tadašnja gradska uprava odgovorila je da samo vlast može pozvati vatrogasce i da se na taj način pokrene procedura. Kako to nije uspjelo, on je otrčao u gradsku upravu i predstavio se kao gradski funkcioner, te naredio vatrogasnoj brigadi da ugasi požar. Tako da je na njegovu inicijativu požar i ugašen” ispričao je Lavić.

Podsjetio je kako ove godina Gazi Husrev-begova biblioteka obilježava značajan jubilej, odnosno 480 godina svog postojanja, kada je sarajevski kadija 8. januara 1537. godine ovjerio vakufnamu Gazi Husrev bega, koji je uvakufio 400 hiljada dirhema da se od toga novca sagradi medresa, a od ostatka kupe vrijedne knjega.

Osvrnuvši se i na posjećenost biblioteke, Lavić je kazao kako je preseljenjem biblioteke u novu zgradu više otkrivena javnosti.

“Dobili smo bolje uvjete, bolje čitaonice. Mi danas imamo u prosjeku između 70 i 80 studenata, istraživača, magistranata, doktoranata, sa Sarajevskog ali i drugih univerziteta iz BiH i regije. Imamo znatan broj istraživača iz Istanbula, sa Bliskog Istoka, ljudi koji se interesiraju za našu građu”, naglasio je Lavić.

Do sada je kataloški obrađeno 10.190 rukopisa Gazi Husrev-begove biblioteke, u osamnaest svezaka Kataloga. Treba napomenuti da su svi rukopisi u Gazi Husrev-begovoj biblioteci snimljeni na mikrofilm.