"Dobre kote" umjetnošću oživljavaju neiskorištene javne prostore u Sarajevu

Dobre kote čine vrijedni volonteri koji su na razne načine došli do informacije o ovoj neformalnoj grupi. Od velike grupe volontera na samom početku rada, ostalo je manje od deset aktivnih članova.

“Sada su tu ljudi koji imaju isti cilj i od tada nam sve ide lakše. Sada smo zapravo kao jedna porodica”, rekla je na početku razgovora za Radiosarajevo.ba Amila Isanović, koordinatorica projekta koju smo zatekli u sarajevskom naselju Dobrinja u ulici Trg Sarajevske olimpijade gdje vrijedno uređuju zapušteni prostor Atomskog skloništa.

Kroz razgovor saznajemo kako im je sljedeća kota Vogošća.

“Tačnije, već odavno planiramo to mjesto, ali nas je spriječilo duže čekanje dozvole. Tu ćemo pokušati doraditi već postojeće igralište, uraditi mural uz pomoć djece i ograditi makar dio parka zbog sigurnosti jer se park nalazi odmah pored ceste. Prije početka realizacije ovog projekta, s učenicima iz QSI International School of Sarajevo i Osnovne škole Zahid Baručija vodili smo radionice s temom povezivanja umjetnosti i reciklaže”, priča nam Amila.

Naime, Dobre kote su neformalna grupa koja se bavi restauracijom zapuštenih prostora koje na ulici obično nazivaju “kotama”. Osim čišćenja i popravke, nastoje unijeti boju u taj prostor te potpuno izmjeniti njegovu funkciju.

“Pokušavamo time vratiti duh zajedništva tako što radne akcije nikada ne radimo sami, već uz podršku stanara. Nastojimo organizirati razne događaje za komšije, djecu i sve prolaznike kako bi i oni osjećali pripadnost. Rezultat tih druženja i zajedničkih akcija jeste, ustvari, da se to mjesto samo nastavi razvijati kako bi poprimilo oblik onakav kakav mu daju ljudi koji ga konstantno koriste”, istaknula je ona.

Nažalost, za ovu divnu ideju nisu dobili podršku od Kantona niti općina.

“Za sve akcije koje smo dosada organizirali trebalo je poprilično dosta materijala. Ne dobivamo podršku od Kantona niti općina, a mjesne zajednice nisu u mogućnosti da nam pomažu finansijski. Za većinu dosadašnjih ‘kota’ finansijska pomoć dolazila je od organizacija s kojima smo u direktnom kontaktu ili od nekih inicijativa koje su zainteresirane za naš rad. Nažalost, moram reći da je baš sada jako teško vrijeme za finansije što se tiče naše grupe te dosta materijala kupujemo tako što odvojimo novac iz sopstvenih džepova”, iskrena je Amila.

Prostore koje uređuju uglavnom imaju više funkcija i prilagođene su svim uzrastima.

“Pravimo kutak za  druženje starijih komšija u hladu ili fudbalski teren za djecu. Čak smo nekoliko puta napravili i ulične izložbe i projekciju filma, a osim toga mnogi se na organiziranim druženjima dokazuju u svojim vještinama kao što su pjevanje, slikanje, sviranje i gluma. Također, organiziramo  i ‘Buvljak bez novca’ koji se zasniva na razmjeni stvari bez novčanog profita”, istaknula je Amila.

Dosad su, kako kaže, preuredili devet kota. Plan ove vrijedne i kreativne grupe mladih ljudi jeste bio da se napravi deset ovakvih mjesta za dvije godine, te da u Sarajevu postoji kao alternativna mapa koja prikazuje prostore gdje ljudi mogu da sjednu u hladu i odmore od gradske brzine dok se zapravo još uvijek nalaze tu.

“Kote se nalaze na Grbavici, Bistriku, Hrasnom, Dolac-Malti, Marijin-Dvoru, Markalama i Ciglanama. Trenutno radimo kotu na Dobrinji pa poslije nje već pomenutu u Vogošći. Također, moram spomenuti da su se Dobre kote proširile i van Sarajeva tako da smo s organizacijom Naša djeca Zenica i lokalnim stanovništvom preuredili zapušteni dio parka u Zenici. Osim toga djelovali smo i u Banjoj Luci. Također nadamo se da će nam se pridružiti još ljudi koji dijele istu ljubav prema umjetnosti, arhitekturi i samom zajedničkom duhu ovog grada”, kazala je.

Ideja za ovaj projekt potekla je iz druženja i razmjenjivanja ideja dviju prijateljica. Nakon razvijanja ideje, odlučile su napisati projekt i dobile su dozvolu za daljne razvijanje ovog divnog "pokreta".

Krajnji cilj projekta bila bi integracija umjetnosti u svakodnevni život građana, deelitizacija umjetničkih postavki i transformacija prethodno neiskorištenog javnog prostora, čiju će buduću upotrebu ispitati zajedno sa stanarima dijela grada u kojem se nalazi kota, te putem peticija i molbi insistirati od nadležnih vlasti da se uloži u njegovu reparaciju i ponovnu upotrebu.