Dobar primjer lijepe BiH: Može li Goražde oživjeti nekadašnju prugu kojom je prolazio Ćiro?

Nekadašnja najpoznatija željeznička pruga koja je povezivala brojne zajednice i bila domaćin najpoznatijem vozu "Ćiro", sada ima priliku da postane simbol nove ere.

Putevi su oduvijek bili više od samih linija na karti: oni su državne arterije koji vode ka novim mogućnostima. Pored toga što imaju istaknutu moć spajanja ljudi i ideja, neki putevi zasigurno ostaju urezani u sjećanje: pišu im se stihovi i broje koraci do omiljene osobe. Jedan od tih puteva za kojeg je dosta naroda sa prostora bivše Jugoslavije sentimentalno vezano jeste uskotračna pruga kojom je prolazio famozni voz "Ćiro".

Prugom koja je brojala 405 kilometara i bezbroj pozdravljanja i zagrljaja mogli ste od Sarajeva prelijepim ambijentom stići do Višegrada, a i dalje preko Užica sve do Beograda.

Ćiro je sedamdesetih godina, tačnije 1. avgusta 1978. godine, prestao saobraćati, što je veoma rastužilo mnoge stanovnike predjela kroz koje je prolazio. Veze su prekinute, stara navika mahanja poznatoj sireni je morala utihnuti, a sjećanje je samo ostalo kao nostalgija za ljepšim vremenima.

Iako bi na prvu pomisao čovjek mogao zaključiti kako je željeznički saobraćaj u Bosni i Hercegovini prilično nerazvijen i ograničen - čime je renovacija pruge kojom je prolazio Ćiro postaje nemoguća - ipak se pojavljuju neki pozitivni primjeri koji nam kazuju suprotno.

Stara pruga kao biciklistička staza?

U oktobru 2021. godine, Grad Goražde okupio je dvanaest jedinica lokalne samouprave Gornje-drinske regije na konferenciji koja je rezultirala značajnim projektom – izgradnjom sportsko-rekreativne biciklističke staze na trasi stare željezničke pruge koja povezuje Foču, Ustikolinu, Goražde i Novo Goražde.

Ovim projektom bi se spojile četiri susjedne općine, čime se šire mogućnosti za razvoj turizma u regiji na koju se često zaboravlja.

Grad Goražde proglasio je prostor nekadašnje pruge javnim interesom, omogućavajući izgradnju biciklističke staze duge 46 km koja će doprinijeti kako razvoju biciklističkog turizma tako i razvoju zdravih navika lokalaca koji žive tu.

Ernest Imamović, gradonačelnik Goražda, za portal Radiosarajevo.ba rekao je da je projekt već dobio sredstva u iznosu od oko 300.000 KM (149.000 eura) te da su završeni servisni radovi poput snimanja staze te geodetskog istraživanja terena.

Iako je potrebno još dodatnih ulaganja u ovaj projekat, načelnici općina su za sredstva aplicirali na nekoliko nivoa u nadi da će nadležni imati još više sluha za to.

Dijelovi dionica su očišćeni, a na području Goražda čak je nekoliko pripadnika Oružanih snaga pomagalo pri čišćenju terena. Načelnik općine Foča-Ustikolina Mujo Sofradžija je sa lokalcima očistio dio staze koji se nalazi u ovoj općini, istaknuo je Imamović.

Imamović je dodao nevjerovatnu saradnju svih partnera u ovom projektu, a pogotovo povezanost sa općinom Foča u Republici Srpskoj, što je, kako kaže, "dokaz da se sve dobre stvari mogu završiti kada se ljudima radi, a nije im do nacionalizma".

Imamović ističe: „Na to smo ponosni jer je ovo još jedno jačanje integriteta svih ovih općina koji zajedničkom saradnjom stvaraju osnovne preduslove za razvoj turizma u regiji“.

Iako je ova ideja još u početnoj fazi, Imamović ističe da se OSCE stavio na raspolaganje za dodatnu pomoć, te da su za građane obilježeni pravci na stazama.

"Moj najveći san je biciklistička staza prema Prači, Hrenovici, preko Pala pa sve do Sarajeva. Na drugu stranu možda se i spustiti skroz preko Foče do mora u Herceg Novom. Znam šta znače prekogranični projekti i nadam se da ću doživjeti ovakvo povezivanje svih općina i gradova", zaključio je Imamović.

Ove četiri općine nastavljaju s radovima na uređenju staze koja će postati atraktivna destinacija za rekreaciju i turizam: planirana trasa vodi kroz predivnu šumu dužinom rijeke Drine.

Oživljavanje stare pruge donosi sa sobom novu dinamiku u regiju stvarajući dodatne prilike čime se pored doprinosa lokalnoj kulturi i tradiciji jača svijest održivog razvoja. Ovakvi projekti pokazuju da je moguće spojiti prošlost i budućnost, pa se pitamo da li će još neke općine i gradovi nastojati "reciklirati" stare rane i stvoriti puteve koji postaju veza, a ne granica?