Djeca u BiH izložena nasilnom discipliniranju

Mnoge akcije pomoći djeci u različitim dijelovima svijeta su iza njih. 

Osnovan je 11. decembra 1946. godine na Osnivačkoj skupštini Ujedinjenih naroda sa idejom pomoći djeci Evrope nakon završenog Drugog svetskog rata. Vremenom su se mjenjali zadaci UNICEF-a jer je nakon Evrope pomoć usmjerio na druge dijelove svijeta kako bi pomogli djeci u Africi, Aziji i Južnoj Americi. 

Predstavnica UNICEF-a u BiH Geeta Narayan na dužnost u Sarajevu je stupila prije oko mjesec dana, a u razgovoru za Anadolu Agency (AA) je podsjetila da je UNICEF osnovan prije 70 godina u cilju odgovora na potrebe djece nakon Drugog svjetskog rata.

"Djeci je pružena i psihosocijalna pomoć, ali i sve druge vrste pomoći koje su djeci nakon Drugog svjetskog rata bile potrebne. Nažalost, svjesna sam da su se mnoge od tih potreba, koje su djeca imala, zadržale i do sada. Kada se govori o BiH, mi imamo širok spektar djelovanja. Naš najvažniji partner su vlasti u BiH i to na svim nivoima. Mi smo zauzeli sistemski pristup i želimo da jačamo sisteme i za zdravstvo, obrazovanje, socijalnu zaštitu djece kao i sistem pravde za djecu", pojasnila je Narayan.

Prvi korak je da se uspostave standardi i politike, okviri i procedure koji su bazirani na Konvenciji o pravima djeteta. Drugi korak su ljudi koji treba da ispune sve ono što je djeci obećano u Konvenciji o pravima djeteta, a rade i sa roditeljima i zajednicama koji bi trebali da razumiju Konvenciju i da je primijene u svakodnevnom životu.

"Naravno, radimo i sa mladim ljudima i djecom educirajući ih o njihovim pravima i dajući im glas kako bi se čulo ono što je njima potrebno. Kao i na globalnom nivou, kada se posmatra napredak koji je postignut u posljednjih deset ili 20 godina, može se reći da djeca žive mnogo bolje nego ranije. Međutim, ako malo bolje pogledamo, onda nam je jasno da ima jako puno područja, jako puno prostora za napredak i jako puno stvari koje bi trebalo unaprijediti", istakla je Narayan.

Ako govorimo o djeci sa poteškoćama ili o djeci manjinskih grupa kao što su Romi, prema njenim riječima, jasno je da ima jako puno prava koja njima nisu ispunjena i jako puno prostora kojeg bi trebalo unaprijediti. 

"Imamo jako puno prilika da to uradimo i unaprijediti. Jedna od njih je i program pristupa EU kojem BiH teži. Iako znamo da je na polju ranog obrazovanja odnosno obrazovanja u predškolskoj dobi od četiri godine do polaska u redovnu školu, cilj koji je EU postavila za sve zemlje članice jeste 95 posto obuhvata. Znamo da je u BiH taj procenat svega 13 posto i to je odlična prilika za BiH da razmišlja u tom pravcu ako želi da postigne napredak za djecu", kazala je Narayan.  

U BiH 55 posto djece podloženo fizičkom, nasilnom discipliniranju

Vrlo važno područje na kojem UNICEF radi jeste nasilje nad djecom. 

"Brojevi koje mi imamo u BiH su prilično zabrinjavajući. Prema našim podacima, 55 posto djece uzrasta od dvije do 14 godina je podloženo fizičkom, nasilnom discipliniranju. Ono što mi radimo jeste rad i sa roditeljima, nastavnicima i zdravstvenim profesionalcima kako bi se oni angažovali i na prevenciji i odgovoru na nasilje nad djecom", pojasnila je Narayan. 

Rade i na tome da promijene društvene norme odnosno da pojasne da nasilje nad djecom nije prihvatljivo i da za njega ne postoji nikakvo opravdanje. 

Dotakla se i regije kazavši da je BiH u odnosu na zemlje regije po pitanju nasilja nad djecom "negdje u sredini".

"Međutim, kada govorimo o brojevima oni nas mogu odvesti na pogrešan put. Mi kažemo da je čak i jedan slučaj nasilja previše. Nasilje ni u kojem slučaju ni formi, obliku ne može se opravdati i ne može biti prihvatljivo", poručila je Narayan.

Raditi na pronalasku hraniteljskih porodica za djecu bez roditeljskog staranja

"Mnoge povrede prava djeteta se dešavaju upravo na polju dječije zaštite. U poređenju i sa sistemom obrazovanja i sistemom socijalne zaštite ovo polje koje mi nazivamo dječija zaštita je ustvari mjesto na kome se najčešće dešavaju te povrede", istakla je Narayan.

Jedna od oblasti u kojoj rade je zaštita djece bez roditeljskog staranja gdje pokušavaju pronaći altrenative za zbrinjavanje djece umjesto smještanja u institucije. 

"To je regionalni problem. U mnogim centralne i istočne Evrope postoji veliki broj djece bez roditeljskog staranja i upravo su smješteni u institucije. Jedan dio našeg rada se svodi upravo na to da se ili pronađu hraniteljske porodice ili da se djeca vrate u biološke porodice", naglasila je Narayan.

Prvi inkluzivni vrtić u Livnu i dvije škole pod istim krovom

Govoreći o prvom inkluzivnom, multietničkom vrtiću u Livnu Narayan je kazala da je jako važno za djecu da se u BiH otvori što više ovakvih vrtića.

"Nažalost, često se dešava da su djeca sa poteškoćama izdvojena ili u posebne učionice ili u posebne programe jer jedan dio ljudi vjeruje da za njih nije moguće da pohađaju programe zajedno sa ostalom djecom. To nije važno samo za djecu sa poteškoćama koja na taj način postaju dio zajednice, stvaraju prijatelje, dobiju priliku da se razvijaju zajedno sa ostalom djecom nego je važno i za ostalu djecu koja imaju priliku da pohađaju nastavu ili idu u vrtiće sa djecom sa poteškoćama", pojasnila je Narayan. 

Dotakla se i fenomena “dvije škole pod jednim krovom” koji u BiH postoji više od deset godina podsjetivši da je prije nekoliko dana posjetila gimnaziju u Mostaru koja radi po spomenutom sistemu. 

"Jako su zainteresovani da uspostave zajedničke van nastavne aktivnosti, druže, uspostave saradnju. To nam daje nadu da su takve promjene moguće i da bi svako dijete moglo imati priliku da učestvuje u takvom obrazovanju", pojasnila je Narayan.

Mišljenja je da svako dijete u BiH treba da ima pristup kvalitetnom obrazovanju. 

"To znači da sve učionice treba da poštuju pravila nediskriminacije, jednakosti, pravičnosti, poštovanja, budu usmjereni na dijete. To je princip kvalitetnog obrazovanja kojeg mi zagovaramo", poručila je Narayan.

Ono što se dešava djeci u Siriji, Iraku, Jemenu je gore od tragedije 

Predstavnica UNICEF-a u BiH je radila i na Bliskom istoku. Tokom razgovora dotakla se i trenutne situacije u ratom zahvaćenim zemljama, prije svega, Sirije, Iraka i Jemena.

"Ono što se dešava djeci u zemljama koje su pogođene svim ovim katastrofama je više i gore od tragedije. Djeca i u Siriji, Iraku i Jemenu prolaze kroz užasne situacije i dešava nam se da postajemo depresivni kada vidimo koliko je patnje i koliko problema se prevaljuje na djecu. Koliko su djeca ustvari najugroženiji dio populacije i kako djeca plaćaju tu cijenu ratova", poručila je Narayan.

Međutim, UNICEF je, prema njenim riječima, uspio da dođe do 25 miliona djece sa čistom vodom, do 23 miliona sa vakcinama protiv ospica i 3,5 miliona sa psiho-socijalnom pomoći.