Danas je bivši Dan mladosti: Sjećate li se Titove štafete?

Radiosarajevo.ba
U Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji današnji dan, 25. maj, nekada se masovno slavio kao Dan mladosti i rođendan nekadašnjeg predsjednika SFRJ Josipa Broza Tita.

Iako je Tito zvanično bio rođen 7. maja, 25. maj je obilježavan kao njegov rođendan.

Odmah po završetku Drugog svjetskog rata i Narodnooslobodilačke borbe u Jugoslaviji, domislilo se da bi za cementiranje kulta ličnosti Josipa Broza valjalo organizirati proslavu njegovog rođendana kao svenarodni praznik. Tako i bi.

Centralna manifestacija uvijek je bila organizirana 25. maja na tadašnjem stadionu JNA u Beogradu, gdje su uglavnom pioniri, omladinci i pripadnici svih rodova vojske i mornarice izvodili slet.

Glavni simbol ovog praznika bila je Štafeta mladosti, koja je nošena oko mjesec i po dana kroz čitavu teritoriju Jugoslavije i 25. maja predavana Titu na veličanstvenom sletu, koji je organiziran na stadionu JNA.

Titu bi, uz prigodan kratak govor, preuzimao štafetu uvijek napominjući da je ona prethodno nošena rukama omladinaca prelazila hiljade i hiljade kilometara od Triglava do Đevđelije.

Bio je to po pravilu neradan dan i svojevrsni praznik, neka vrsta općeg nacionalnog praznika tadašnje Jugoslavije.

Štafeta mladosti je uvedena 1945. godine, na prijedlog omladine Kragujevca, kao „Titova štafeta“. U prvoj Titovoj štafeti, učestvovalo je 12.500 omladinaca, koji su pretrčavši trasu dugu 9.000 kilometara.

Kasnije, štafeta mladosti je polazila svaki put iz drugog mjesta i iz druge republike, ali je uvijek masovno dočekivana širom gradova nekadašnje Jugoslavije.

Prema pravilu, štafetu mladosti Titu su, uz prigodnu čestitku sa željama za dug život i dobro zdravlje, uručivali najbolji omladinci i omladinke.

Titova štafeta organizirana je prvi put 1945. godine. Ovakav način obilježavanja Titovog rođendana inicirao je Josif Prohaska, nastavnik fiskuture u Kragujevačkoj gimnaziji i nekadašnji član Sokolskog društva.

Prvobitnu štafetnu palicu omladine Kragujevca izradili su radnici Vojno-tehničkog zavoda (kasnije Zavod Crvena zastava), međutim, skromna cilindrična metalna palica nije predstavljala zadovoljavajuće rješenje, te se omladina Kragujevca odlučila za štafetu u vidu knjige.

Cilj je bio sakupiti potpise „sve aktivne omladine“ svih mjesta i, za svega nekoliko dana, oko 15.000 potpisa ispisanih na različitoj hartiji našlo se u knjizi koja će, zajedno sa ostalim štafetama, kao rođendanski dar biti predata Titu.

Želju omladine da se listovi s potpisima povežu u crvene korice bilo je nemoguće ispuniti, budući da crvenog platna u ovom periodu nije bilo, pa je tako knjiga povezana u plave korice i, samim tim, ponijela naziv Plava knjiga.

Nošenje štafete trajalo je pune 42 godine, do 1987.

Poslije Titove smrti, štafetu su primali predsjednici tadašnjeg Saveza socijalističke omladine Jugoslavije SSOJ.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije

Podijeli članak