Čović i Dodik govore jedno, a EU drugo: Koji zakoni su zaista potrebni za otvaranje pregovora s EU?
Jedina stvar u kojoj su, barem nominalno, saglasni svi političari u Bosni i Hercegovini jeste da naša zemlja treba biti dio Europske unije. Ipak, u BiH ništa ne može jednostavno, pa se čak ni partneri u vladajućoj koaliciji na državnom nivou ne mogu dogovoriti o tome - šta je potrebno za otvaranje pregovora s EU?
Put Bosne i Hercegovine prema Europskoj uniji zvanično je počeo 1997. godine, kada je EU usvojila plan za Zapadni Balkan. U prethodnih 27 godina, Bosna i Hercegovina je uspjela da uradi neke stvari, pa je tako 2010. godine uveden bezvizni režim za putovanje građana BiH u EU, a 2015. je počela implementacija ugovora o Stabilizaciji i pridruživanju, potpisanog 2008. godine.
Zatim je 2016. godine Bosna i Hercegovina i službeno aplicirala da postane članica EU, a tri godine poslije smo dobili sada već famoznih 14 prioriteta koji se moraju ispuniti kako bi naša zemlja ušla u Uniju. U decembru 2022. godine smo dobili kandidatski status, a u novembru 2023. godine je usvojen i posljednji važan dokument za BiH, kada je Europska komisija preporučila otvaranje pregovora s Bosnom i Hercegovinom za članstvo - pod nekoliko uslova.
Poznati bh. ilustrator oduševio objavom nakon pobjede Bosne i Hercegovine nad Hrvatskom
Par mjeseci nakon ovog dokumenta, BiH se nalazi na, manje-više, istom mjestu. Konačna odluka o potencijalnom otvaranju pregovora čeka nas u martu, a među partnerima u državnoj vlasti postoje ogromna 'rupa' u shvatanju šta je tačno potrebno kako bi se pregovori otvorili. Predstavnici 'Trojke', odnosno SDP-a, NiP-a i Naše stranke smatraju da je ključno usvojiti tri europska zakona (zakon o sprečavanju pranja novca, zakon o VSTV, zakon o sukobu interesa), predsjednik manjeg bh. entiteta RS Milorad Dodik ne želi dalje bez zakona o Ustavnom sudu, dok predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović insistira na Izbornom zakonu. Ko je u pravu?
Činjenica jeste da se među 14 prioriteta koji su stavljeni pred našu zemlju 2019. godine nalaze sve ove stvari. Insistira se i na zakonu o Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine, promjenama izbornog zakona BiH, kao i drugim zakonima koje spominju predstavnici 'Trojke', ali i iz opozicije.
Analiza eksperta za europsku politiku: Odlučujuća ofanziva na Bosnu i Hercegovinu
Međutim, izjave europskih zvaničnika koji su dolazili u BiH iz Brisela u prethodnom periodu govore da su za otvaranje pregovora u martu potrebna upravo tri zakona koji se nalaze u parlamentarnoj proceduri. Generalna direktorica za Europu u Službi za vanjske poslove Europske unije (EEAS) Angelina Eichhorst je 7. februara bila u službenoj posjeti našoj zemlji, kada je izjavila:
"Mart je veoma važan za Bosnu i Hercegovinu. Nedavno je i Ursula von der Leyen bila u posjeti BiH. Glavna njena poruka je bila da od domaćih vlasti dobije informacije šta je urađeno kako bi ona mogla izvijestiti šefove vlada zemalja članica. Pregovori sa FRONTEX-om, zakon o sukobu interesa, zakon o sudovima i zakon o sprječavanju pranja novca i finansiranje terorizma."
Ono što je svakako pozitivno jeste da, prema izjavama zvaničnika vlasti u BiH, se aktivno radi na implementaciji ovih zakona. Urađeno je mnogo da se napokon otpočnu pregovori s FRONTEX-om, što se i desilo 12. februara. S druge strane, Dragan Čović je poslije posljednjeg u nizu sastanaka vladajuće koalicije u Sarajevu, održanom 8. februara, rekao kako je već usaglašen zakon o sprječavanju pranja novca i finansiranje terorizma.
Njemački medij piše: "Srpsko-hrvatska kupovina vremena u BiH, Trojka nudi neostvarivo"
Ipak, ono što bi trebalo da zabrine mnoge jeste da je u svojoj izjavi Čović među europske zakone dodao i Izborni zakon u BiH. Vrijedi napomenuti da izmjene Izbornog zakona jesu dio originalnih 14 prioriteta koje je Europska komisija stavila pred BiH, u smislu ispunjenja presuda Europskog suda za ljudska prava u Strazburu (presude 'Sejdić-Finci', 'Zornić' i druge), ali nisu uvjet za otvaranje pregovora u martu, kao što uvjet nije ni usvajanje zakona o Ustavnom sudu, kao što to tvrdi Dodik.
Kako ne bi sve stalo na izjavama Angeline Eichhorst, treba podsjetiti i na riječi predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen, koja je u januaru 2024. godine tokom službene posjete BiH, između ostalog, izjavila: "Potrebno nam je da vidimo dodatni napredak, usvajanje zakona vezano za temeljna pitanja o procesu pristupanja, a to je demokratija i vladavina prava. Aktivnosti treba da krenu od suzbijanja pranja novca, sukoba interesa zakona o sudovima, pa zato vjerujem da će Europska komisija izvijestiti vijeće o napretku do marta, a taj izvještaj bit će osnov za diskusiju EU lidera."
Međutim, izjave ove dvije važne zvaničnice Europske unije ne stoje same po sebi, već su potkrijepljene izvještajima i zvaničnim dokumentima EU o napretku naše zemlje. Europska komisija, u svom izvještaju iz novembra 2023. godine, specifično spominje samo jedan zakon imenom, dok o stvarima o kojima pričaju Dodik i Čović nema mnogo riječi, barem ne afirmativno.
Eichhorst poručila: Ovo su tri ključna zakona za otvaranje pregovora za članstvo u EU
Tako u izvještaju, kojeg možete pronaći OVDJE, između ostalog piše: "Vijeće primjećuje ograničen napredak i ističe potrebu jačanja vladavine prava, uključujući usvajanje novog zakonodavstva o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću i usvajanje zakona o sudovima. Pozivamo Bosnu i Hercegovinu da poduzme odlučne korake u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala kako bi se uspostavio dosje istraga i osuđivanja, uključujući i one na visokoj razini. Pozdravljamo početak rada Europske policijske agencije (Europol). Odluke Ustavnog suda moraju biti u potpunosti poštovane."
Dakle, kao što je navedeno u ovom dokumentu, tu je zakon o sudovima, kao i zakon o VSTV. U drugim dijelovima izvještaja se imenom ne spominju drugi zakoni koje su naglasile Eichhorst i von der Leyen, ali se, recimo, Ustavni sud ne spominje ni u jednom kontekstu osim onoga da se njegove odluke moraju poštovati.
Nadalje, o izmjenama Izbornog zakona se govori samo u smislu promjena koje bi smanjile diskriminaciju i omogućile provedbu presuda Europskog suda za ljudska prava. Tako u izvještaju piše: "S obzirom na institucionalne mehanizme koji su postavljeni Daytonskim mirovnim sporazumom, Bosna i Hercegovina treba provesti daljnje ustavne i izborne reforme kako bi osigurala jednakost i nediskriminaciju svih građana, posebno implementirajući pravnu praksu u slučaju Sejdić-Finci Europskog suda za ljudska prava (ESLJP). Vijeće ponavlja poziv za inkluzivan proces ograničenih ustavnih i izbornih reformi, kroz iskren dijalog i u skladu s europskim standardima, radi eliminacije svih oblika nejednakosti i diskriminacije u izbornom procesu. Vijeće ističe da ne bi trebalo poduzimati nikakve zakonodavne ili političke korake koji bi otežali provedbu odluke u slučaju Sejdić-Finci i povezanih odluka ESLJP-a ili bi dodatno produbili podjele."
Von der Leyen pohvalila BiH: 'Vi ste pokazali svoju posvećenost europskom putu'
Sve u svemu, odluka o otvaranju pregovora o članstvu Bosne i Hercegovine u Europskoj uniji zavisi samo od političara koji kontrolišu poluge vlasti. Više zvaničnica iz Brisela je potvrdilo koji zakoni su potrebni da bi se pregovori otvorili, te više puta naglasili da to ne uključuje zakone koje spominju Dragan Čović i Milorad Dodik. Na političarima u BiH je da ispune ono što je pred njih stavljeno i urade najveći korak prema članstvu u EU, a europski zvaničnici su više puta naveli da bi se građani BiH mogli 'načekati' za narednu priliku, ako se ova u martu propusti.
Ovo je 14 uslova koje nam je postavila EU (još 2019.)
Mišljenje Europske komisije o zahtjevu BiH za otvaranje pregovora o pristupanju objavljeno 2019. godine sadrži 14 preporuka podijeljenih u 4 područja i to: demokracija, vladavina prava, temeljna ljudska prava i javna uprava.
Područje demokracije:
1. Osigurati da se izbori sprovode u skladu s europskim standardima, provedbom OESS-ovih preporuka i preporuka Venecijanske komisije, osiguravanje transparentnosti financiranja političkih stranaka i održavanje izbora u Mostaru. (ovo potonje je ispunjeno)
2. Osigurati rezultate u radu na svim razinama Mehanizma koordinacije kada je riječ o EU integracijama, uključujući razvoj i usvajanje nacionalnog programa za usvajanje pravne stečevine EU.
3. Osigurati pravilno funkcioniranje Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje.
4. Temeljno poboljšati institucionalni okvir, uključujući i ustavnu razinu, kako bi se:
a) Osigurala pravna sigurnost raspodjele nadležnosti na svim razinama vlasti,
b) Uvela klauzula koja bi državi nakon pristupanja omogućila privremeno ostvarivanje nadležnosti drugih razina vlasti s ciljem sprečavanja kršenja pravne stečevine EU
c) Zajamčila neovisnost pravosuđa (uključujući i Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće BiH)
d) Reformirao Ustavni sud, uključujući rješavanje pitanja međunarodnih sudaca i osigurati provedbu odluka Ustavnog suda BiH
e) Zajamčila pravna sigurnost, uključujući uspostavljanje pravosudnog tijela kojem je povjereno osiguranje dosljednog tumačenja zakona u cijeloj Bosni i Hercegovini
f) Osigurala jednakost i nediskriminacija građana, osobito rješavanjem presude Europskog suda za ljudska prava (Sejdić-Finci)
g) Osiguralo da se sva upravna tijela, kojima je povjerena provedba pravne stečevine, temelje samo na profesionalizmu i uklanjanju prava veta u donošenju odluka, u skladu s pravnom stečevinom.
5. Poduzeti konkretne korake za promicanje okruženja pogodnog za pomirenje kako bi se prevladalo naslijeđe rata.
Područje vladavine prava:
6. Unaprijediti funkcioniranje pravosuđa donošenjem novog zakonodavstva o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću BiH i sudovima Bosne i Hercegovine u skladu s europskim standardima.
7. Jačati prevenciju i borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala, uključujući pranje novca i terorizam, posebno putem:
a) usvajanja i provedbe zakonodavstva o sukobu interesa i zaštiti “zviždača”
b) osiguravanja učinkovitog funkcioniranja i koordinacije antikorupcijskih tijela
c) usklađivanja zakonodavstva i ojačavanja kapaciteta za javne nabavke
d) osiguravanja učinkovite suradnje između tijela za provedbu zakona i tužiteljstava
e) demonstriranja napretka u uspostavljanju evidencije o proaktivnim istragama, potvrđenim optužnicama, krivičnim progonima i konačnim presudama protiv organiziranog kriminala i korupcije, uključujući i one na visokoj razini
f) depolitiziranja i restrukturiranja javnih poduzeća i osiguravanja transparentnosti privatizacijskih procesa.
8. Osiguravanje učinkovite koordinacije, na svim razinama, upravljanje granicama i sposobnost upravljanja migracijama, kao i osiguranje funkcioniranja sustava azila
Područje temeljnih ljudskih prava:
9. Jačati zaštitu prava svih građana, posebice osiguravanjem provedbe zakona o nediskriminaciji i ravnopravnosti spolova.
10. Osigurati pravo na život i zabranu mučenja, osobito (a) ukidanjem smrtne kazne u Ustavu Republike Srpske i (b) odrediti nacionalni preventivni mehanizam protiv mučenja i zlostavljanja.
11. Osigurati poticajno okruženje za civilno društvo, osobito poštujući europske standarde o slobodi udruživanja i slobodi okupljanja.
12. Zajamčiti slobodu izražavanja i medija i zaštitu novinara, posebice putem: (a) osiguravanja odgovarajućeg sudskog praćenja slučajeva prijetnji i nasilja nad novinarima i medijskim djelatnicima i (b) osiguravanja financijske održivosti sustava javnog emitiranja. (U ovom području BiH bi mogla nazadovati usvoji li se izmjene kaznenog zakonika RS kojeg je predložila entitetska vlada)
13. Poboljšati zaštitu i uključivanje ranjivih grupa, posebno osoba s invaliditetom, djece, LGBTI osoba, pripadnika romske zajednice, pritvorenika, migranata i tražitelja azila, kao i raseljenih osoba i izbjeglica u skladu s ciljem potpunog provođenja Aneksa VII Daytonskog mirovnog sporazuma.
Područje reforme javne uprave:
14. Dovršiti bitne korake u reformi javne uprave u cilju poboljšanja cjelokupnog funkcioniranja javne uprave osiguravanjem profesionalne i depolitizirane državne službe.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.