Civilne žrtve rata dobijaju poštovanje koje zaslužuju: Šta mogu očekivati od novog zakona?

U svakom ratu su najveće žrtve civili, nedužni građani koji nisu involvirani u vojna dejstva, a i godinama poslije završetka sukoba osjećaju efekte. 

Dugo vremena, civilne žrtve rata u Bosni i Hercegovini, u Federaciji BiH, nisu imale svoj zakon. Svoja prava su ostvarivali kroz Zakon o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodicama s djecom. Iako opsežan, ovaj zakon nije mogao adekvatno pokriti stvarne potrebe ovog dijela stanovništva. 

Tako je u aprilu 2022. godine, tokom mandata prijašnjeg ministra za rad i socijalnu politiku u Federaciji BiH Veska Drljače, donesen Nacrt Zakona o zaštiti civilnih žrtava rata u Federaciji Bosne i Hercegovine. Rad na ovom zakonu nastavljen je i pod trenutnim ministrom u ovom resoru Adnanom Delićem. 

Civilne žrtve rata, kao grupa građana koja već 28 godina čeka zaseban zakon za svoj status, opravdano očekuju mnogo od ovog nacrta.

Ovom prilikom, ekipa portala Radiosarajevo.ba kontaktirala je Senidu Karović, predsjednicu Unije civilnih žrtava rata u Federaciji Bosne i Hercegovine. 

U razgovoru za naš portal, otkrila je neke od najvažnijih tačaka ovog nacrta. Izjavila je:

"Ovo je prvi put da civilne žrtve rata imaju svoj, vlastiti zakon. U skladu s mogućnostima kantona i potrebama ove grupe građana, sve civilne žrtve rata će dobiti dopunska prava. 

Ono što je svakako najbitnije jeste dobijanje prava za djecu proizašlu iz neželjenih trudnoća, odnosno iz silovanja. Oni će sada imati pravo na novčanu naknadu, što nisu imali u prijašnjem zakonu. Također, ukida se diskriminatorni imovinski cenzus za roditelje koji su izgubili dijete tokom rata u BiH. 

Prema prijašnjem zakonu, ako su prihodi u porodici koja je izgubila dijete veći od prosječne plate u FBiH, oni gube pravo na naknadu. To se sada mijenja, odnosno potpuno ukida. Ukida se i odredba da će civilne žrtve rata izgubiti pravo na pomoć od Vlade FBiH ako provedu duže od tri mjeseca van Bosne i Hercegovine. 

Još jedna velika promjena je da će sada Federacija isplaćivati povratnike u bh. entitet Republiku Srpsku. Važno je spomenuti da je i s prijašnjim, ali i aktuelnim ministrom, komunikacija bila odlična i da je Unija civilnih žrtava rata FBiH učestvovala u radnoj grupi koja je formirala ovaj zakon. Nadamo se, do jeseni, da će ovaj zakon biti usvojen." 

Ministar Adnan Delić: Borba protiv predrasuda i stigmatizacije

Kontaktirali smo i aktuelnog ministra za rad i socijalnu politiku Adnana Delića, koji nam je detaljnije pojasnio koje to promjene dolaze u ovom zakonu. 

"Prije svega, razlikuje se u činjenici da je ovaj Zakon lex specijalis, odnosno zakon koji tretira isključivo civilne žrtve rata. Civilne žrtve rata dio svojih prava do sada su crpile iz općeg zakona iz 1999. godine, a ovaj prvi Zakon o civilnim žrtvama ratad onosi određena poboljšanja u odnosu na opći zakon iz 1999. godine i to u segmentima koji se odnose na: posebne kategorije civilnih žrtava rata po ovom zakonu ostvaruju pravo na naknadu u rangu osoba sa invaliditetom prve kategorije, ukida se cenzus za porodice koje ostvaruju pravo na porodičnu invalidninu, uvodi se reparacija kao pravni osnov za dio naknade osobama s invaliditetom koje su stradale zbog ratnih dejstava kao civili, uvode se u zakon djeca rođena iz zločina silovanja, ukida se rok posebnim kategorijama, odnosno žrtvama silovanja za prijavljivanje silovanja, kao i žrtvama zaostalog ratnog materijala, ukida se uslov obaveznog vještačenja u Institutu za medicinsko vještačenje (što je dosta traumatično za žrtve – ponovo proživljavati sve pred strancima po nekoliko puta) i nastavlja s radom posebna komisija koja se bavi identifikacijom žrtava silovanja (kojima žrtve same dolaze na intervjue i same se prijavljuju za identifikaciju), zatim smanjenje dobne granice za udovice i udovce kod nasljeđivanja penzije sa 65 na 55 (za žene) i 60 godina (za muškarce) i niz drugih novina.

Zakon je osim socijalne i reparacijske prirode, u smislu da za najviše kategorije predviđa i pravni osnov izjednačavanja mogućnosti u odnosu na osobe bez invaliditeta, a što je utemeljeno u UN konvenciji o pravima osoba sa invaliditetom, ali i dodatno reparaciju zbog svega što su pretrpjeli tokom ratnih razaranja zbog činjenice da ih država nije uspjela zaštititi.

Posebno nam je važno i to što je ukinut cenzus kod porodične naknade, odnosno ispravljena je nepravda prema roditeljima ubijene djece koji imaju primanja veća nego što cenzus dozvoljava. Svi roditelji koji su izgubili djecu jednako pate i njihovu patnju ne možemo i ne smijemo ocjenjivati po njihovom materijalnom statusu.

To ovaj Nacrt zakona ispravlja. Zakon kao prvi u svijetu u pravo uvodi i djecu rođenu iz čina silovanja kroz prepoznavanje, vraćanje dostojanstva i podršku u školovanju ove djece kao najvažnijih promotora istine o njihovim majkama.

Zakon, također, predviđa borbu protiv predrasuda i stigmatizacije žrtava silovanja i djece rođene iz tog čina", pojasnio je Delić. 

S obzirom na to da su pojedini kantoni imali već neku vrstu zakona o civilnim žrtvama rata, upitali smo ministra da li je u pitanju prenos nadležnosti na viši nivo. 

"Nema nikakvih prebacivanja nadležnosti. Svi zakoni koji postoje na nižim nivoima uvijek se moraju usklađivati sa zakonima višeg reda, u ovom slučaju kantonalni zakoni usklađuju se sa federalnim propisima", odgovorio je Delić. 

Bivši ministar privrede u Kantonu Sarajevo odgovorio je na pitanje kada očekuje da će zakon biti usvojen. 

"Zakon je u Nacrtu, 14. juna je razmatran na sjednici Vlade FBiH, a sljedeće sedmice je na glasanju. Ukoliko bude utvrđen ide u proceduru drugog čitanja na oba doma Parlamenta koji ga trebaju usvojiti i nakon toga stupa na snagu.

Nadamo se da to neće potrajati i da ćemo uskoro moći reći da je stupio na snagu. Ja se nadam do kraja godine najdalje, ali ne mogu ništa prejudicirati jer imamo dva doma koji imaju svoj sistem rada koji mi poštujemo. Ipak nadamo se podršci i Vlade sljedeće sedmice i domova čim bude pušten prema njima."

Novac nije najbitniji, pogotovo ne u ovom zakonu

Za kraj, odgovorio je i na pitanje koliko novca će se izdvojiti za civilne žrtve rata. 

"Novac je svakako bitan, ali nije najbitniji. Pogotovo ne u ovom zakonu, obzirom da se radi i o žrtvama zločina silovanja i prvenstveno je važno da konačno institucionalno o njima progovorimo i da stanemo iza njih.

Da prekinemo šutnju i počnemo govoriti istinu o ženama i djevojčicama koje su preživjele najgori oblik zločina; o djeci koja su rođena iz tog zločina, o njihovom dostojanstvu i pravu na dostojanstven život bez stigmatizacije i predrasuda društva.

Trenutno se sa razine Federacije BiH isplaćuje oko 25.000.000 KM, to je 70 posto iznosa koji civilne žrtve rata dobiju na račune svaki mjesec. Ostatak od 30 posto dodaju nadležni kantoni. Povećanje po novom zakonu iznosi oko milion godišnje, i to pola na teret budžeta Federacije, a pola nadležnih kantona", rekao je na kraju razgovora Adnan Delić.