Černobil 40 godina kasnije: Zataškavanje istine i posljedice koje osjećamo i danas

Prošlo je 40 godina od velike nuklearne katastrofe u Černobilu. Na današnji dan 1986. godine u nuklearnoj elektrani u Černobilu, koja se nalazi na ukrajinsko-bjeloruskoj granici i 110 kilometara od Kijeva, dogodila se eksplozija koja je izazvala curenje oblaka nuklearnih čestica.

Černobil, poznat po najtežoj nuklearnoj katastrofi u historiji, obilježava 40. godišnjicu s praznim strukturama i bujnom vegetacijom koja sada prekriva zemlju koju su nekada naseljavali ljudi.

Snimak prikazuje zonu s razornim posljedicama nuklearne nesreće koja se dogodila 26. aprila 1986. godine.

Grupa vojnika posjetila je lokaciju zone isključenja od oko 30 kilometara oko nuklearne elektrane Černobil.

Obilazak vojnika prikazuje grad duhova Pripjat, koji je nekada bio dom hiljadama ljudi koji su radili u nuklearnoj elektrani. Vojnicima nije bilo dozvoljeno da ulaze u najzagađenija područja zone.

Vlasti tadašnjeg Sovjetskog saveza su pokušale prikriti nesreću, zbog čega je stanovništvo iz obližnjeg Pripjata evakuirano tek naredni dan. Za tri sata, Pripjat je postao grad duhova, a u narednih nekoliko dana na hiljade tona hemijskog materijala je bačeno na reaktor.

Otrovni plin koji se pojavio nakon eksplozije utjecao je na Rusiju, Ukrajinu, Bjelorusiju i jedan dio evropskih država. Otrovni oblaci nakon deset dana stigli su do Sjedinjenih Američkih Država, Kanade i Japana.

Kada je u 1.23 sati ujutro 26. aprila 1986. eksplodirao četvrti reaktor nuklearne elektrane Černobil, niko nije mogao pretpostaviti stvarne posljedice ovog tragičnog događaja.

Ono što je počelo kao havarija u jednoj nuklearnoj elektrani ubrzo je postalo katastrofa koja je promijenila živote stotina hiljada ljudi, kontaminirala golem prostor i ostavila posljedice u čiji opseg ni dandanas nemamo potpuni uvid.

Ujedinjeni narodi podsjećaju da je gotovo 8,4 miliona ljudi u Bjelorusiji, Rusiji i Ukrajini bilo izloženo zračenju, dok WHO navodi da oko pet miliona ljudi i dalje živi na područjima koja se smatraju kontaminiranima.

Dok je područje od 155.000 kvadratnih kilometara bilo pogođeno eksplozijom, poljoprivredno područje od 52.000 kvadratnih kilometara postalo je neupotrebljivo u narednih 30 godina. Otprilike 404.000 ljudi moralo je napustiti svoje domove.

Nakon nuklearne katastrofe, došlo je do povećanja broja oboljelih od karcinoma štitnjače, leukemije, drugih vrsta karcinoma, katarakte i urođenih patoloških bolesti kod beba u regiji.

Prema Černobilskom forumu, koji čine agencije Ujedinjenih nacija, procjenjuje se da je 4.000 ljudi umrlo od posljedica zračenja.

Ususret 40 godina od černobilske katastrofe National Geographic 26. aprila, od 19 sati, premijerno prikazuje sve četiri epizode nove dokumentarne serije "Černobil: Unutar katastrofe".

Serija donosi priču kroz svjedočanstva preživjelih, ljudi koji su radili u elektrani, sudionika sanacije, stanovnika pogođenih područja, arhivske materijale i osvrt naučnika na događaj koji će ljudska civilizacija zauvijek pamtiti.

U četiri epizode "Inferno", "Zataškavanje", "Žrtva" i "Istina" isprepliću se priče stvarnih ljudi i njihovih sjećanja od trenutka neuspjelog isključivanja reaktora preko zakašnjele evakuacije, zataškavanja istine, sanacije radioaktivnog otpada, cijelo vrijeme prisjećajući se žrtava koje je odnio Černobil.