Bezakonje u Mostaru, šutnja Sarajeva: Ko štiti nelegalnu gradnju HNK?

Hrvatsko narodno kazalište (HNK) u Mostaru raspisalo je nabavku za četvrtu fazu radova na izgradnji zgrade u centralnoj zoni Grada Mostara, objavljeno je u petak, 13. marta, na Portalu javnih nabavki.

Vrijednost ove faze radova procjenjuje se na gotovo 10,5 miliona BAM, stoji u Obavijesti o nabavci. Ime ponuđača trebalo bi biti poznato sredinom aprila ove godine, kada je predviđeno otvaranje ponuda. Kriterij za izbor ponuđača je "ekonomski najpovoljnija ponuda", ali su u ovoj fazi radova kao potkriteriji navedeni cijena i garancija, dok je u prethodnoj fazi važan bio i rok izvođenja radova.

Kako navodi Mostar Live, četvrta faza radova predstavlja i najkapitalniju nabavku mostarskog HNK-a. Vrijednost ove nabavke, prema podacima Portala javnih nabavki, približna je ukupnom iznosu svih ranijih faza radova, uključujući i tehničku asistenciju izgradnje te nepredviđene radove. Do sada je u izgradnju zgrade uloženo oko 10,5 miliona BAM.

Prethodna faza izgradnje kazališta uključivala je pripremne, betonske, armiranobetonske, bravarske i limarske radove te je iznosila 3.400.000 KM. Izvođače radova činio je konzorcij – A3 d.o.o. Široki Brijeg i Promark d.o.o. Mostar. Ugovor je zaključen u maju 2025. godine, s rokom izvođenja od 10 mjeseci i dvogodišnjom garancijom. Isti izvođači vršili su radove i kroz sve prethodne faze.

Princip sile

Paradoksalno, sve ovo dešava se manje od četiri mjeseca nakon što su predstavnici Mostarskog kruga u Posebnom odjeljenju za suzbijanje korupcije, organizovanog i međukantonalnog kriminala Vrhovnog suda FBiH (POSKOK) predali krivičnu prijavu zbog nelegalne izgradnje Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru.

Krivična prijava podnesena je tada protiv gradonačelnika Mostara Marija Kordića, građevinskog inspektora Grada Mostara Marina Muse, koordinatora nadzora na projektu izgradnje HNK-a u ime društva ECOPLAN d.o.o. Mostar Borislava Puljića, direktora HNK-a Ivana Vukoje, načelnice Odjela za privredu, komunalne i inspekcijske poslove Grada Mostara Amire Trbonje te šefice Službe za inspekcijske poslove Grada Mostara Jesenke Mahinić.

"Navedene osobe se terete da su tokom 2022. godine postale grupa za organizirani kriminal, formirana s ciljem počinjenja više krivičnih djela, uključujući zloupotrebu položaja ili ovlaštenja iz člana 383. stav 3. KZ FBiH, krivotvorenje isprave iz člana 373. stav 2. KZ FBiH i pranje novca iz člana 272. stav 1. u vezi sa stavovima 2. i 3. KZ FBiH", naveli su tada iz Mostarskog kruga.

Nisu samo nevladine i građanske organizacije, pa i ogranci pro-bosanskih stranaka u Hercegovini, ovakvim razvojem situacije "pušteni niz vodu" i ostavljeni na milost i nemilost očitoj hajdučiji. Sličan slučaj je i sa Islamskom zajednicom. U intervjuu početkom godine muftija Salem ef. Dedović rekao je da se cijeli proces izgradnje HNK-a "vodi principom sile".

"Ovdje je sporno gdje se to kazalište uzdiže, zašto baš na tom mjestu? To je nezakonito i tim se kazalištem želi ozvaničiti podijeljeni grad. U tome prepoznajemo pravno i političko nasilje", upozorio je muftija.

Polagao je nade u skorašnje sudske epiloge i angažman civilnog društva, ali čini se, sa sve manjim izgledina...

"Uskoro će pred Općinskim sudom biti izrečena presuda. Nemam sumnju u ishod i da će se dokazati da je projekat (HNK) od početka bio nezakonit, a ortački ugovor nelegalan", rekao je muftija.

No, pragmatizam hladne "sile", kako ga je prepoznao muftija Dedović, samo je dio jednog dužeg procesa. Naime, Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH na čelu Mostara ima svog čovjeka već duže od 20 godina.

Divlja gradnja

Pokojni Ljubo Bešlić i njegov nasljednik Mario Kordić suvereno su vodili, odnosno vode vlast u gradu na Neretvi. Prema izvještajima iz 2021. godine, broj nelegalnih objekata u gradu popeo se na čak 700. Prema medijskim izvještajima, kada su se i izdavale dozvole, izdavale su se po principu: "ja tebi – ti meni". Iako je gradonačelnik Kordić tvrdio da je srušeno oko 100 nelegalnih objekata, sam je priznao da ih je "na stotine i dalje nelegalno".

Prošle godine čak 81 nosilac stanarskog prava u zgradi Ledara (Ulica Ante Starčevića 32 A, B, C i D te Ulica Alekse Šantića 1) potpisao je peticiju za zaustavljanje nelegalne gradnje u naselju. Divlja gradnja u Mostaru već godinama je u procvatu. To znači da ovdje nije samo pitanje HNK, već nešto "dublje u sistemu".

Slučaj izgradnje Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru odavno je prestao biti samo lokalni urbanistički problem – postao je ogledni primjer urušavanja pravne države u Mostaru i šire, u Bosni i Hercegovini. Činjenica da se već gotovo tri decenije gradi bez pune pravne utemeljenosti, uz kontinuirano ignorisanje institucija i upozorenja Ureda visokog predstavnika (OHR), ukazuje na sistemski problem – selektivnu primjenu zakona.

Posebno zabrinjava što se i danas, kroz nove javne nabavke vrijedne desetine miliona maraka, nastavlja praksa koja je višestruko osporavana od strane inspekcija, pravobranilaštva i stručne javnosti. Time se šalje opasna poruka da je u Bosni i Hercegovini moguće legalizirati nezakonito djelovanje ako iza njega stoji dovoljno političke moći i institucionalne zaštite.

Međutim, ključni problem više nije samo u Mostaru, niti u potezima gradonačelnika poput Marija Kordića ili ranijih struktura vlasti. Suštinsko pitanje je – gdje je reakcija Sarajeva i onoga što se često naziva "pro-bosanskom politikom"?

"Uša nam je sazad"

Šutnja ili mlaka reakcija institucija iz Sarajeva u ovakvim slučajevima zapravo znači prešutno prihvatanje prakse bezakonja. Ako vlasti na državnom i federalnom nivou nisu u stanju da zaštite zakon na teritoriji vlastite države, posebno u njenim simbolički i politički osjetljivim zonama, onda se s pravom postavlja pitanje njihove stvarne političke snage i kredibiliteta.

Još je poraznije što se finansijska sredstva iz budžeta Vlade Federacije BiH usmjeravaju u projekte čija je zakonitost ozbiljno dovedena u pitanje. Naime, Vlada Federacije BiH je u augustu 2025. godine uplatila sredstva za izgradnju zgrade HNK-a u Mostaru u iznosu od 1.200.000 KM, u skladu s ranijom odlukom. Ništa bolje nije bilo ni ranije, jer je ista vlada, s premijerom Fadilom Novalićem, u martu 2023. godine (tačno godinu prije odlaska na izdržavanje zatvorske kazne) za ovaj projekt odobrila čak dva miliona BAM!

Dakle, ovaj slučaj razotkriva dublji problem: da li uopće postoji dosljedna i operativno sposobna "pro-bosanska politika" ili je riječ o retoričkom konstruktu bez stvarne moći da se suprotstavi političkim i institucionalnim izazovima na terenu? Jer država se ne brani deklaracijama, već provođenjem zakona – jednako za sve.

Ako se ovakvi primjeri nastave tolerisati, posljedice neće biti samo urbanistički haos u Mostaru, nego trajna erozija pravnog poretka i dodatno slabljenje povjerenja građana u institucije. A to je cijena koju Bosna i Hercegovina više ne može sebi priuštiti.

Gostujući u podcastu Oslobođenja, bivši mostarski gradonačelnik i direktor Centra za mir Safet Oručević kazao je da bi sarajevski gradonačelnik dobio 10 godina zatvora kada bi radio na način na koji Mario Kordić gradi HNK u Mostaru. Dok su gradonačelnik i načelnici u Sarajevu pod pažnjom javnosti i pravosuđa, i neka su (mada i tu ima različitih iskustava), Kodrić i drutšvo odgovaraju samo pred "zakonom svoje partije". To znači da u Mostaru i Hercegovini ne vrijede zakoni Federacije BiH ili države BiH, već "Čovićevi zakoni"!

No, možda je u pitanju nešto treće. Naime, u poratnim godinama u Bosni i Hercegovini, a posebno u Federaciji BiH, bila je poznata krilatica na kojoj je funkcionirao balans odnosa bošnjačke i hrvatske politike: "Ne dirajte vi u Sarajevo – nećemo mi u Mostar." Ta logika, čini se, i danas ima svoje posljedice. Bez obzira na promjene vlasti ili njene dijelove, samo se tako može razumjeti ova hajdučija koja očito ne misli stati.

Izgleda da nam je ponovo - "ušao sazad"!