Beč je grad primjer u kojem se vide rezultati rada

Počevši od načina grijanja, utopljavanja stambenih prostora, uklanjanja gutača energije u vlastitom domu, korištenja javnog gradskog prijevoza ili bicikla umjesto vlastitih automobila, do odlaganja otpada.

Zaštita klime ne mora značiti gubitak komfora. Naprotiv, zaštita klime popravlja životnu kvalitetu i štedi kućni budžet.

To su čini se već odavno shvatili građani Beča, ali u prvom redu predstavnici gradskih vlasti ovoga grada.

Prema anketama o kvaliteti života, Beč ponovo potvrđuje svoje mjesto na samome vrhu, a ono što je bitno za ovu priču jeste činjenica da Beč predstavlja uzor ekološkoga grada.

"Međunarodna zajednica pokušava se godinama uhvatiti u koštac i staviti pod kontrolu klimatske promjene. Konkretno mislim da mi u Beču od samog početka imamo uspješan pristup. Mi smo još 1999. godine počeli razmišljati kako u različitim sferama života podići svijest građana (od obrazovanja, stanovanja, saobraćaja). Kako nametnuti, odnosno donijeti određene mjere i kako ih dosljedno implementirati“, rekao je na početku razgovora Michael Sattler zamjenik rukovodioca direkcije za koordinaciju zaštite klime u gradu Beču.

Prema Sattlerovom mišljenju, postoje dva moguća pristupa, eventualno i više, ali oni su, kako kaže, razmatrali dva osnovna za implementaciju tih mjera.

„Može se pokušati osnovati jedna velika organizacija u gradu koja bi se posvetila zaštiti klime ili kako smo mi učinili da se formira jedna mala jedinica koja će djelovati kao služba za koordinaciju i imati zadatak da koordinira rad različitih stručnjaka koji se bave klimatskom zaštitom. Mi imamo jednu malu jedinicu i raspolažemo virtuelnom mrežom gdje je uvezano oko 50 eksperata i ekspertica  koji se već bave klimatskom zaštitom“.

Sattler ističe kako Beč ima dugogodišnju tradiciju zaštite klime. Otpočeli su kaže sa sistemom daljinskog grijanja toplotom, koji su sukcesivno poboljšavali.

„Zamijenili smo primarne energente. Zamijenili smo naftu gasom kako bismo smanjili proizvodnju CO2. Iako je u tom trenutku gas bio skuplja opcija. Zatim smo ulagali u proizvodnju struje u takozvanu kogeneraciju gdje imamo proizvodnju struje istovremeno sa proizvodnjom toplote. Jednostavno smo nastojali bolje iskoristiti energente proizvodeći i jedno i drugo istovremeno. Također kod stanogradnje smo osim korištenja čistijih energeneta investirali u samu supstancu zgrada. Uz određene subvencije popravljali smo i energetsku efikasnost zgrada kako bismo napravili određene uštede“.

Kada je riječ o energentima, u Beču su se opredijelili na elektrane na biomasu, ali i na iskorištavanje toplote prilikom spaljivanja otpada u spalionicama. Treći blok investicija odnosio se na poboljšanje i izgradnju javnog prevoza, od metroa do dodatnih tramvajskih i autobuskih linija, rekao nam je Sattler.

„To su samo neke od mjera, ali svakako tri najznačajnije. Međutim moram napomenuti da pored ovih mi imamo 350 drugih mjera za očuvanje okoliša. Sve je to značajno smanjilo emisije u gradu“.

Važno je naglasio nam je sagovornik konstantno ulaganje određenih sredstava, te pridobivanje povjerenja stanovništva kako bi i oni bili spremni da prihvate te mjere i djeluju  s jednakim ciljem.

Duhovitim porukama do buđenja svijesti stanovništva

U Beču su organizacijski za okolinu odgovorne posebne radne skupine, a osim direkcije za koordinaciju zaštite klime, tu je i odjeljenje magistrat MA 48 koje se bavi upravljanjem otpadom.

„To odjeljenje zaduženo je za čišćenje ulica, prikupljanje otpada... I tu su uložena značajna sredstva, sagrađene su spalionice koje odgovaraju najnovijim tehnološkim standardima i nisu zagađivači. Sve je to doprinijelo da je danas Beč grad s najvećom životnom kvalitetom.

Postoje određeni kontejneri u koje se razdvaja otpad. Tu su i tehnička postrojenja koja služe za iskorištavanje bio gasa koji nastaje od bio otpada. Posebno je važno podizanje svijesti kod stanovništva s različitim promotivnim konceptima kao što je to radilo upravo odjeljenje M48. Oni su to radili na jedan duhovit način kako bi poruke privukle pažnju stanovništva“.

Važno je razviti sve preduvjete i kvalitetne usluge kako bi se lakše razvio sistem prikupljanja naknada, poručuje Sattler.

"Klimatske promjene su već uočljive i mi nastojimo učiniti sve kako bi negativne posljedice po stanovništvo bile što manje. Istina, grad Beč ima i niz sretnih okolnosti, a jedna od njih je i položaj Beča. Na zapadu grada nalazi se Bečka šuma koja s vjetrom donosi uvijek svjež i čist zrak".

Međutim, baš kao i u mnogim drugim sredinama i ovdje je postojao plan sječe šuma radi eksploatacije.

„Na sreću pametni ljudi su u prošlom vijeku odlučili da se to ne radi, šuma je sačuvana. I danas imamo i jedno odjeljenje u gradskoj upravi koje se brine o šumi.“

Postoje i određene konvencije koje ne dozvoljavaju sječu šuma u Beču osim u situacijama kada je to neophodno odnosno kada se održavaju stabla. Osim toga, gradske vlasti su u skupštini donijeli strategiju koja predviđa određene odluke o uređenju javnog prostora. Ta strategija nalaže da se na određenim zelenim površinama ne može graditi.

Međutim, priča nam Sattler, to bi mogao biti problem s obzirom na to da je posljednjih godina evidentan veliki prirast stanovništva. Očekuje se da do 2029. godine broj stanovništva u ovom gradu pređe dva miliona.

„Mi se moramo posvetiti i tim temama. Jer postoji potreba za novim stanovima, ali istovremeno moramo brinuti o zelenim površinama i očuvanju okoliša. Postoje različiti koncepti, ali i različiti interesi. Kada je riječ o gradnji novih stambenih objekata, naša je uloga da ponudimo rješenje koje će imati ulogu klimatske zaštite. No, ipak pored svi studija, općine i gradovi su ti koji moraju poduzeti sve kako bi svoj okoliš sačuvali. Mislim da je Beč dobar primjer na kojem se vide rezultati rada“, zaključuje na kraju razgovora zamjenik rukovodioca direkcije za koordinaciju zaštite klime Michael Sattler.