Beč: Kako share funkcionira u stvarnom životu

Ovaj princip udomaćio se i najmnogoljudnijem austrijskom gradu Beču. Od poznatog online marketa za iznajmljivanje smještaja Airbnb-a ili 9flats-a do online usluge za brz i jeftiniji prijevoz Uber ili BlaBlaCar.

Kad govorimo o ekonomiji dijeljenja, obično se postavlja pitanje kako će ona utjecati na predstavnike tradicionalne industrije i hoće li jedni istisnuti druge. Jasno je da novi način poslovanja predstavlja oštru konkurenciju licenciranim hotelijerima i ugostiteljima te taksi prijevoznicima, no predstavnici grada Beča odlučili su ponuditi najbolja regulatorna rješenja kako bi bio omogućen opstanak svih sudionika.

Ekonomija dijeljenja znači dijeljenje ili korištenje zajedničkih resursa što za grad Beč nije ništa novo, to je nešto što se prakticiralo i ranije u Beču, i to u obliku zadruga, odnosno udruženja za korištenje zajedničkih poljoprivrednih mašina, rekao je u razgovoru za Radiosarajevo.ba rukovodilac Sekretarijata za ekonomiju, rad i statistiku u Beču Klemens Himpele.

"Mogu se kao primjer navesti i zajedničke biblioteke, javni bazeni, dakle sve ono gdje su se određeni resursi zajednički koristili. Ono što je pak u ekonomiji dijeljenja novo, jeste da ta djelidba nastaje između dvije osobe, odnosno dva pojedinca. Također, iznajmljivanje stanova za vrijeme godišnjih odmora praksa je koja se u našem gradu provodi godinama, međutim sa platformama poput Airbnb, Wimdu ili 9flats sve postaje mnogo interesantnije".

Sličan koncept je i Uber koji služi za prijevoz putnika.

"Kao i u mnogim drugim evropskim gradovima, tako i u Beču posao taksiste ne može svako raditi, odnosno ne može svako nuditi prijevoz jer to bi tek bilo ilegalno. Dakle da bi neko mogao nuditi te usluge, mora se pridržavati pravila, imati licencu, taksimetar. I sve dok se pridržavaju propisa nema nikakvih problema. Jednako kao u Francuskoj i Njemačkoj pravila su stroga i kazne jako visoke za sve one koji se ovim poslom bave nezakonito".

Himpele kaže kako se osim Ubera koji se već udomaćio pojavio i novitet u car sharingu. Riječ je o konceptu BlaBlaCar.

Bla Bla Car je svjetski poznata aplikacija koju koristi veliki broj ljudi širom planete kako bi pronašli prijevoz, podijelili troškove putovanja, upoznali nove ljude i doprinijeli očuvanju životne sredine. Riječ je o dijeljenju troškova vozača i suvozača od recimo Beča do Innsbrucka. Time se, kaže Himpele ne krše nikakva pravila i propisi. To je nešto što ljudi slobodno mogu koristiti. Dovoljno je da se korisnik registrira na platformu, ukuca destinaciju gdje planira putovati i pronađe njemu prihvatljiv prijevoz i društvo za putovanje.

To je, ističe naš sagovornik dobro s jedne strane zbog uštede, a s druge zbog zaštite okoliša.

"Naša nada jeste usmjerena na to da će se vremenom sve manje koristi automobili. No postoji bojazan da će se sada s ovom ponudom automobila koji se mogu zajednički koristiti čak više koristiti umjesto drugih prijevoznih sredstava koja su na raspolaganju u našem gradu a koja su isplativija i korisnija u smislu očuvanja okoliša. Dakle još uvijek nismo sigurni kako će to u konačnici izgledati ali se nadamo da će zajedničko korištenje resursa dovesti do smanjene potrošnje".

Pored onih oblasti iz kojih nastaje komercijalna korist naš sagovornik kao posebno važne navodi primjere ekonomije dijeljenja u urbanom vrtlarstvu gdje se zajedničke površine koriste za sađenje i uzgoj biljaka.

"Beč posebno pozitivno gleda na urbano vrtlarstvo, zatim na car sharing ili bike sharing te nesebično potiče ovakve projekte. Međutim, kada se radi o drugim područjima poput turističkog iskorištavanja stanova za odmor tu se nastoje naći rješenja koja će udovoljiti interesima kako susjeda stanova koji se iznajmljuju, turističkim kompanijama, hotelijerima i ugostiteljima te interesima vlasnika stana. Važno je objediniti sve te interese i pronaći rješenje koje odgovara svima".

Kazne za one koji ne prijavljuju iznajmljivanje

Kako se širom svijeta sve više privatnih stanova iznajmljuje turistima tako je grad Beč sebi postavio za cilj da iskoristi prilike takozvane "ekonomije dijeljenja", ali istovremeno uspostavi fer odnose na tržištu.

Zbog toga je pokrenut proces izmjene Zakona o subvencioniranju turizma kojim će biti precizirana važeća regulativa u ovoj oblasti. Izmjene će se posebno odnositi na zakonsku obavezu sudjelovanja u sistemu naplate boravišnih taksi.

"Upravo se taj Zakon o poticaju turizma izrađuje. Prethodno smo informirali iznajmljivače stanova o njihovim obavezama. Zatim koje poreze moraju platiti i na koji način prijaviti gosta. Mi smo snimili video i priručnik koji na najbolji način informira iznajmljivače stanova o njihovim pravima i obavezama kod iznajmljivanja. "

Također, Grad Beč je od platformi preko kojih se iznajmljuju privatni stanovi zatražio ustupanje podataka o iznajmljivačima.

"To će također biti jedna od izmjena zakona. Imamo ostavljenu i jednu klauzulu koja nam daje mogućnost sklapanja ugovora sa tim platformama što bi pojednostavilo administraciju kada je riječ o naplati poreza. Treće je povećanje kaznenih sankcija. Sadašnje kazne su jako niske i iznose svega 420 eura", kaže Himpele.

Prema novim pravilima maksimalna kazna će biti 2100 eura. Međutim, Himpele naglašava kako se neće odmah naplaćivati maksimalan iznos. Takva kazna je namijenjena za one koji i nakon opomene prave iste prekršaje ili ako je riječ o teškom prekršaju.

Jasno je da svi oni koji privatno iznajmljuju turistima profitiraju od aktivnosti Grada Beča i Turističke zajednice, i ove aktivnosti se moraju finansirati na neki način. Stoga grad Beč pozdravlja sve one koji legalno iznajmljuju i poštuju zakonske propise.

"Mi trenutno u Beču imamo oko 6000 stanova koji se iznajmljuju preko tih platformi. Sve dok se to kreće oko ove brojke to je podnošljivo. Jer znamo da postoje gradovi poput recimo Barcelone gdje je ta brojka mnogo veća i jako je teško uspostaviti kontrolu i evidenciju.

Ekonomija dijeljenja: Prednost ili prijetnja

S ekonomijom dijeljenja tržišne prilike širom svijeta se zaoštravaju. Ekonomija dijeljenja je tu i neće nestati ako se neko buni protiv njih, jer riječ je o praksi koju prakticiraju mnogi. Zato su se u Beču kaže Klemens Himpele odlučili za sredinu, jer su svjesni da nema smisla nešto zabraniti, niti posebno slaviti ovaj fenomen.

"Zašto kažem da bi mogla biti opasnost, zato što imamo primjere nekih gradova u svijetu poput Amsterdama ili Barcelone gdje je iznajmljivanje stanova turistima postalo toliko često da su opasna konkurencija hotelijerima. Zato smo se mi u Beču odlučili izgraditi dobre zakonske propise koji će omogućiti fer utakmicu. Jer to su jednostavno novi načini i modeli odlaska na godišnji odmor, a praksa je pokazala da je zabrana loš način jer je teško kontrolirati teren".

Svaki grad, kaže naš sagovornik, mora definirati za sebe u kojem pravcu se želi razvijati. Predstavnici grada Beča su odlučili da im je najveći prioritet kvalitet.

"Bez obzira da li je riječ o kvalitetnoj turističkoj ponudi, kvaliteti radnih mjesta, životnom standardu…Za sve to donosimo kvalitetna pravila i standarde koja su u interesu svih pojedinaca", zaključuje na kraju razgovora Klemens Himpele.