Apel iz muzeja: Novca za kulturu ima, treba ga ravnomjernije podijeliti

1
B. T.

Predstavnici Zemaljskog i Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH na današnjoj konferenciji za medije u Sarajevu još jednom ukazali na težak položaj ove dvije kulturne institucije.

Podsjetili su da je od Dejtona do danas neriješeno pitanje finansiranja sedam institucija od državnog značaja, među kojima su i ova dva muzeja, te zbog toga godinama zavise od privremenih rješenja. Njihova nadanja sada su uprta u Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo, od kojeg očekuju pomoć.

„Ovo je teška godina za sve koji se bave kulturom u BiH, u teškoj smo finansijkoj situaciji. U ovom trenutku odlučili smo se obratiti javnosti sa molbom da budemo malo svjesniji o tome da postoji naših sedam institucija, da puno rade, da smo u izuzetno teškoj finansijkoj situaciji i da to nije stanje za koje možemo garantirati da će brzo proći, kao što mogu neki koji imaju sigurnost u svojim isnstitucijama“, kazala je Šejla Šehabović, direktorica Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH. 

Ona je dodala da podržavaju Ministsrtvo kulture i sporta KS u aktivnostima na sistemskom rješavanju statusa, makar i privremenog preuzimanja finansiranja ovih institucija.

Jako nam je hitno potrebna pomoć kako ne bi smo počeli da stvaramo dugove“, apelovala je Šehabović. Ako od naredne godine, kao što Ministarstvo planira barem dio od onoga što oni žele da sistemske riješe, bilo bi pametno uzeti u obzir činjenicu da je za državu uvijek jeftinije da vlada i upravlja institucijom koja je stabilna, nego da je preuzima u momentu kada je skoro pa sve propalo“, apelovala je Šehabović.

Mirsad Sijarić , direktor Zemaljskog muzeja BiH nije krio razočarenje sadašnjim sistemom raspodjele novca, odnosno činjenicom da državne institucije dobijaju znatno manje novca od kantonalnih kulturnih institucija. Iznio je podatak da jedan uposlenih kantonalnih institucija kulture Kanton košta oko 42-43.000 KM, a Zemljskog muzeja 6.000 KM godišnje.

„Šejla je to diplomatski sročila, ali evo ja ću vam reći – Muzej književnosti je ove godine dobio 78.000 KM na devet uposlenih, lako je izračunati koliko košta jedan zaposlenik. Što se tiče Zemaljskog muzeja - ove godine najprije nismo imali plaću mjesecima, pa smo bili na minimalcu, a sada primamo oko 70 posto plaća, koje se kreću od 450 do 900 KM, koju ja imam kao direktor, doktor nauka“, naveo je Sijarić.

Rekao je da s ministrom kulture u Kantnu Sarajevo Kenanom Alikadićem pokušavaju iznaći rješenje, kako bi se novac bio ravnomjernije raspoređen, prema broju zaposlenih, gabaritima institucijama.

„Nije isto imaju jednu-dvije kancelarije i 20.000 kvadrata prostora, koji je nacionalni spomenik, koji se mkora održavati. Sada neću ulaziti u priču da i danas još saniramo ratnu štetu, jer je Zemaljski muzej bio na prvoj liniji, da država ne može da investira, to više niko ne želi da sluša...“, kazao je Sijarić.

Kazao je ne zna „zašto bi uposlenici ovih sedam institucija manje vrijedili od nekoga ko je završio Akademiju scenskih umjetnosti“.

"Uzet ću vam konkretan primjer - Kamerni teatar sa 49 zaposlenih i budžetom od dva miliona, koliko li je već, treba provjeriti tačno, 250.000 KM ide na ugovore o djelu. Dakle tih 49 zaposlenih ne može da proizvede samostalno predstave. I sad će mene nazvati Emir Hadžihafizbegović da mi održi bukvicu", rekao je Sijarić. 

Prema njegovim riječima, kada su nekom o teatara, kantonalnim institucijama, zaposli glumac ili neko drugi sa završenom Akademijom scenskih umjetnosti, kao početnik, bez pripravničkog staža, u startu ima veću plaću nego muzejski savjetnik sa decenijama radnog staža. 

Naveo je i da Narodno pozorište Sarajevo ima budžet od 7,5 miliona, a da je Zemaljski muzej dobio samo 300.000 KM. 

"Mi imamo tri miliona eksponata. To su ozbiljne stvari svugdje u svijetu, osim u Sarajevu", naveo je, kazavši da nema ništa protiv pozorišta, ali da malo pravedniji  raspodjelu. 

"Osnovni je problem što u ovoj državi niko nema digitron, da se izračuna koliko nekoj institituciji treba za zaposlene, grijanje, svjetlo, osiguranje... Kod nas je sve otprilike", rekao je Sijarić. 

Podcrtao je da žele da se uvede red kod raspodjele novca, te je izrazio nadu da će Ministarstvo kulture i sporta KS to i učiniti.

„Nije istina da novca nema, novca itekako ima, ali se dijeli onako kako se dijelio 20 godina, bez reda", kazao je Sijarić.

Svedeni na nivo nevladinih organizacija

Sijarić i Šehabović ukazali su na činjenicu da su primorani da nešto novca namire na osnovu projekata, te da su i u tom pogledu svedeni na nivo nevladinih organizacija. 

"To što mi pišemo te jadne projektiće koje poslije pravdamo, nama toliko ograničava opseg djelovanja. Ljudi nisu svjesni da muzeji nisu eventi. mi možemo praviti event svaki dan, ali to je deseti dio onoga što mi treba da radimo. Da bi privukli pažnju javnosti, mi ovdje izvodimo bijesne gliste organizirajući javne događaje, u kojima ljudima ne mogu da objasnim da održavam javni spomenik koji je značajan za ovo društvo. Neko mora da se brine da kuća iz 19 stoljeća ne padne, ne otpadne nešto s nje, neko mora da se brine o 20.000 eksponata... To sve košta", kazala je ona, ilustrujući da je npr. od nešto novca koji je imala na rapolaganju morala platiti struju, na uštrb plaća zaposlenika. 

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (1)

/ Povezano

/ Najnovije

Podijeli članak