Adil Sokolović: U eri umjetne inteligencije, analogna fotografija će postajati sve relevantnija

U vremenu kada fotografije nastaju i nestaju u nekoliko sekundi, analogna fotografija za mnoge predstavlja povratak sporijem i promišljenijem procesu stvaranja slike. Upravo toj umjetnosti posvetio se fotograf Adil Sokolović, koji kroz svoj rad i radionice pokušava približiti ljepotu analognog procesa novim generacijama fotografa i umjetnika.

Njegov put u fotografiju počeo je još u tinejdžerskim danima, potpuno spontano i bez jasnog plana da će jednog dana ozbiljno ući u svijet fotografije.

"U fotografiju sam ušao još kao tinejdžer, negdje sa 16–18 godina, potpuno spontano, kroz igru s fotoaparatom koji je moj otac tada imao. Nije tu bilo nekog plana ili ambicije, više radoznalost i eksperimentisanje. Upravo tu sam shvatio da volim praviti fotografije i da mi je to nešto zanimljivo", kaže Sokolović u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba.

Interes za analogni proces, kako objašnjava, došao je nešto kasnije, kada je počeo istraživati stare objektive i estetiku fotografije koju nije mogao postići digitalnim putem.

"Sjećam se da sam prvi put adaptirao jedan ruski objektiv na digitalni Canon i odmah me privukao taj specifičan estetski izgled, nešto drugačije od onoga na šta sam bio navikao. Kroz to sam počeo istraživati koje su objektive koristili određeni fotografi i tako sam sve dublje ulazio u svijet fotografije, posebno ‘street’ fotografije", naglasio je.

Prvi analogni aparat kupio je na buvljaku

Dodaje da je u početku pokušavao analogni izgled postići digitalnom obradom, ali je ubrzo shvatio da mu u tom procesu nešto nedostaje.

"U tom momentu sam više pokušavao postići taj estetski izgled fotografije digitalno nego što sam se bavio kompozicijom, ali jednostavno nije bilo to, nešto je falilo. Tada sam shvatio da, ako želim tu estetiku, moram početi raditi stvari na pravi način", kaže Sokolović.

Prvi analogni aparat kupio je na buvljaku zajedno sa crno-bijelim filmom, ali je ubrzo naišao na novi izazov – nije imao gdje razviti film. Upravo ga je taj problem, kako kaže, doveo do mračne komore i potpuno novog odnosa prema fotografiji.

"Tu je zapravo krenuo proces učenja kako da to izvedem sam i tu se sve promijenilo. Analogna fotografija mi je otvorila potpuno novi način razmišljanja i pristupa fotografiji", govori on.

Posebno se sjeća trenutka kada je prvi put ušao u mračnu komoru kod umjetnika Kemala Mehmedovića.

"Sjećam se toga vrlo jasno. To je bilo kod mog prijatelja i vrhunskog umjetnika Kemala Mehmedovića, koji je u jednom periodu u svom ateljeu imao kompletnu postavljenu mračnu komoru. Tamo mi je prvi put pokazao cijeli proces, od početka do kraja", prisjeća se Sokolović.

Nakon tog iskustva, kaže da je vrlo brzo i sam improvizovao mali prostor za razvijanje fotografija.

"Nekoliko dana nakon toga sam već u svom toaletu napravio malu mračnu komoru i počeo detaljno da istražujem i učim taj proces. Tada sam shvatio da je to nešto čime ću se vjerovatno baviti cijeli život, kao da je to bio dio fotografije koji mi je cijelo vrijeme nedostajao."

I analogna i digitalna fotografija imaju svoju čar

Za njega analogna fotografija nije pitanje nostalgije niti odbacivanja digitalne tehnologije. Naprotiv, smatra da oba medija imaju svoju vrijednost, ali da analogni proces od fotografa traži mnogo više prisutnosti i pažnje.

"I analogna i digitalna fotografija imaju svoju čar i mislim da tu nema potrebe da se jedna stavlja iznad druge. Ipak, ono što mene zadržava u analognom procesu jeste ta njegova profinjena sporost i činjenica da zahtijeva mnogo više pažnje i prisutnosti od fotografa. Kod filma nema instantnog rezultata, svaki kadar nosi težinu odluke ili neodluke. Imam osjećaj da analogna fotografija nosi određenu dugoročnost, da će ti negativi i printovi trajati i da postoji realna šansa da ih neko gleda i za 50 ili 100 godina. U tome ima nešto lijepo ali i vrlo konkretno", objašnjava.

Posebno ga privlači činjenica da analogna fotografija nastaje u potpuno fizičkom procesu.

"Privlači me i ta ideja da fotografiju stvaramo u potpuno fizičkom svijetu, bez posredovanja ikakve digitalne obrade. Svjetlost se doslovno bilježi na materijal i ta misao mi ima neku posebnu vrijednost, kao da je to ‘opipljivija’, stvarnija fotografija", kaže on.

Govoreći o razlikama između digitalne i analogne fotografije, Sokolović ističe da ne vidi jedan medij kao bolji od drugog, nego kao različite načine izražavanja.

"Digitalna fotografija su pikseli, informacija koja nastaje i postoji kao zapis, dok je analogna svjetlost zabilježena na materijalu – trag stvarnog trenutka. Jedna nije bolja od druge, to su različiti alati koje fotograf koristi da iskomunicira ono što želi. Tu mi pada na pamet Marshall McLuhan, on je to sažeo kroz koncept 'the medium is the message' odnosno medij kroz koji radimo ne utiče samo na formu, nego i na samu suštinu onoga što stvaramo. U tom smislu, digitalna fotografija kao zapis piksela i analogna kao trag svjetlosti na materijalu nisu samo tehnički različite — one nose potpuno drugačiji način gledanja i doživljavanja svijeta, a na fotografu je da bira između njih u odnosu na ono što želi", veli naš sagovornik.

Mračna komora Historijskog muzeja BiH

Poseban značaj za radionicu ima i sama mračna komora Historijskog muzeja BiH, koja iza sebe nosi bogatu historiju.

"Kada je počela s radom, bila je najsavremenija komora u Bosni i Hercegovini. U njoj su nastajale fotografije za muzejske izložbe, uključujući i prve fotografije iz perioda opsade. Taj prostor polaznicima često djeluje kao kapsula u prošlost", govori Sokolović.

Dodaje da vjeruje kako će analogna fotografija u budućnosti postajati sve važnija upravo zbog brzine i prezasićenosti digitalnog svijeta.

"Čini mi se da će analogna fotografija, što umjetna inteligencija i digitalni alati više postaju dio svakodnevnog života, postajati sve relevantnija. Upravo ta potreba za nečim fizičkim, sporijim i stvarnim vjerovatno će kod mnogih ljudi ponovo probuditi interes", zaključuje Sokolović u razgovoru za Radiosarajevo.ba.

Radionica analogne fotografije

Veliki interes posljednjih godina izazivaju i njegove radionice analogne fotografije koje organizuje u saradnji sa Sarajevo Photography Festivalom i Historijskim muzejom Bosne i Hercegovine. Kako kaže, upravo je rijetkost ovakvih prostora i iskustava razlog zbog kojeg radionice privlače veliki broj ljudi.

"Mračna komora oduvijek ima posebnu privlačnost među umjetničkom rajom. Mnogi žele da je iskuse, ali je nije jednostavno organizovati zbog tehničkih uslova poput potpunog mraka, hemikalija, opreme i same kompleksnosti procesa. Zbog toga su ovakve radionice rijetko dostupne, posebno na Balkanu", govori Sokolović.

Tokom radionice polaznici prolaze kompletan proces analogne fotografije – od fotografisanja do razvijanja filma i izrade finalnih printova. Upravo reakcije polaznika, kaže, često budu jedan od najljepših dijelova cijelog procesa.

"Reakcije su često pune znatiželje i ‘wow’ momenata, ali ponekad i blago razočaravajuće, posebno kada polaznici misle da su napravili dobru fotografiju, a onda shvate da su trebali pristupiti potpuno drugačije. Ipak, upravo taj trenutak preispitivanja gura ih da bolje razumiju i sebe i fotografiju kao medij, no to postaje vrlo pozitivno iskustvo. Mnogi se prvi put stvarno povežu s fotografijom kao medijem. I što je najvažnije, kroz to iskustvo često počnu prepoznavati sebe, šta ih zapravo zanima i u kojem smjeru žele ići kao umjetnici. Kao da kroz taj prvi razvijeni negativ ili kontakt kopiju počnu otkrivati vlastiti fotografski rukopis i identitet", ističe.

Radionica analogne fotografije održava se od 1. do 3. juna, dok je završna izložba radova polaznika planirana za 7. juni. Prijave su otvorene online uz obavezan portfolio, a radionica je namijenjena svima koji već imaju osnovno iskustvo u fotografiji i žele dublje upoznati analogni proces.